HUP Skor, alat koji mjeri reformski napredak u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, za 2018. godinu iznosi 36 bodova od mogućih 100, što je za dva boda manje u odnosu na 2017., jer su druge zemlje iz središnje i istočne Europe brže napredovale, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju tog indeksa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Na pad HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46 bodova) te investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26 bodova).

Kako ističu u HUP-u, najkritičniji je skor opterećenja gospodarstva, na koji utječe broj procedura i vrijeme potrebno za plaćanje poreza. Iako su to parametri koji se za prošlu godinu nisu mijenjali, navode da je skor broj procedura 0 , što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji među 10 novih članica EU-a. Navode i da ono što Hrvatsku drži najjače pritisnutu na dno su porezna i slična opterećenja.

Rezultat HUP Skora pokazuju da su u “crvenom“ prošlu godinu zaključili skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32), dok su skorovi pravosuđe i tržište rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje u “crvenom“.

Rast skorova zabilježen je u ponudi kapitala (s 37 na 43) slijedom pada kamatnih stopa i efikasnosti javnih poduzeća (sa 65 na 73) zbog rasta njihove dobiti.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je na konferenciji za novinare kako veliki problem stvara opterećenje gospodarstva. “Hrvatsko gospodarstvo je najopterećenije i to se reflektira na produktivnost. Gospodarstvo je zagušeno i nema snagu za veći rast”, ocijenila je.

Deranja je kazala i kako strukturni problemi i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju prilagodbi nekoj sljedećoj krizi te trajno ograničavaju brzinu gospodarskoga rasta.

“Iako smo zadovoljni da je BDP u prvom kvartalu 2019. rastao 3,9 posto, činjenica je da je to još uvijek premalo i da bismo morali u dužem razdoblju imati rast barem iznad 4 posto”, kazala je.

Deranja napominje kako ulazimo u period koji će obilježiti predsjednički i parlamentarni izbori te ne smijemo dopustiti da nam se fokus s nužnih promjena opet svede u set predizbornih obećanja.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izjavio je da u svim reformskim područjima treba raditi promjene, a pritom se reforme trebaju puno brže provoditi. “Rasterećenje gospodarstva, tržište rada, privlačenje investicija je ono što bi trebalo biti prioritet”, poručio je.

Majetić je rekao i kako skor govori slično ili isto kao jučer objavljene preporuke Europske komisije. “Ono što nam je drago je da je u svojim izjavama ministar financija Zdravko Marić rekao da su oni (Vlada) svjesni svih problema, odnosno izazova i da treba činiti puno više i brže kako problemi ne bi rasli”, rekao je Majetić.

“Dok god se kao društvo ne želimo mijenjati, teško možemo očekivati da ćemo bolje živjeti”, upozorio je te dodao kako se drugi mijenjaju brže, pa Hrvatska postaje sve manje konkurentna, a pred njom su i sve veći izazovi – ne samo da ima konkurentnije gospodarstvo nego i da zadrži radnu snagu.

Inače, HUP skor pomoću 73 pokazatelja mjeri rezultate reformi u 12 područja ključnih za dugoročan i održiv društveni razvoj: produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, reforma javne administracije, opterećenje gospodarstva, otklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, reforma pravosuđa, reforme tržišta rada, reforme obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava, unaprjeđenje efikasnosti javnih poduzeća, ponuda kapitala, poduzetnička klima i poticanje investicija.