Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek u Saboru predstavlja godišnje izvješće o radu DORH-a u 2022. godini. Oporba je prošli tjedan skupila potpise kako bi od nje čula kako je DORH radio u prošloj godini te zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja Uskoka, mjesto koje je upražnjeno od travnja nakon što je ostavku podnijela bivša ravnateljica Vanja Marušić.
“USKOK i nadalje uredno funkcionira i efikasno obavlja svoje zadaće što je vidljivo iz statističkih i drugih pokazatelja”, rekla je Hrvoj Šipek na saborskom Odboru za pravosuđe na kojem se raspravljalo o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2022.godini temeljem prikupljenih oporbenih potpisa.
Poručila je i da DORH i USKOK ne ovise o jednom čovjeku već o radu 800 ljudi i dužnosnika koji su u DORH-u te o organizaciji i postojećem sustavu.
Hrvoj Šipek rekla je da nije točno ono što se u javnosti špekuliralo zbog nejavljanja na natječaj za ravnatelja Uskoka tj. da se radi o porazu, kapitulaciji i uništavanju institucije. Vezano uz postupak imenovanja ravnatelja USKOK-a pojasnila je da je on isti od osnivanja Uskoka do danas.
Istaknula je i kako predugo radi, a da bi potpadala na bilo čiji utjecaj. Također, niti od jednog kolege nije čula da se žalio da je netko utjecao na njih.
Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su na politiku potkapacitiranja i urušavanja institucija ali i pozvali Hrvoj Šipek da se bori za svoje ljude kako joj se ne bi dogodilo da se na natječaj za ravnatelja USKOK-a nitko ne javi.
Podnoseći izvješće Hrvoj Šipek je rekla da je u državnim odvjetništvima na kraju godine bilo zaposleno ukupno 1824 osobe, državnoodvjetničku dužnost obnašala su 43 državna odvjetnika te 778 zamjenika, a 181 mjesto zamjenika je bilo nepopunjeno.
Zabrinjavajućim smatra to što u prošloj godini nije bilo zapošljavanja novih vježbenika pravne struke, a dobna struktura dužnosnika nije dobra jer je čak 49 posto dužnosnika starije od 50 godina.
Odbor je većinom glasova zaključio da se izvješće glavne državne odvjetnice prima na znanje.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Prije saborske rasprave, Hrvoj-Šipek došla je na sjednicu Odbora za pravosuđe. Odgovore na pitanja možete pratiti ovdje:
O Agrokoru
Čeka se odluka Visokog kaznenog suda, kaže na pitanje o tome što će biti s vještačenjem za Agrokor.
Ako se potvrdi odluka nižeg suda, to će, kaže, biti loša stvar za DORH. U slučaju da se to i dogodi, ići će se korak po korak, kaže glavna državna odvjetnica.
Je li zadovoljna svojim mandatom?
Na pitanje je li zadovoljna svojim mandatom, Hrvoj Šipek kaže kako u suštini ne zna što bi mijenjala.
Za predmete Rimac i Žalac kaže kak ojoj se stavljaju na teret, iako su odluke donesene prije nego što je stupila na dužnost. “to su predmeti iz prve godine mog mandata. Ako su to jedine greške koje sam ja napravila, recimo da su greške, a mislim da nisu, ja sam zadovoljna. JEr drugih grešaka, gdje sam ja učinila nešto što dovodi u pitanje nepristranost DORH-a i mene…”, kaže.
Direktnih pritisaka, govori, nema i nije ih bilo, ali osjeća se opći pritisak na rad cijelog DORH-a
Strukturno pitanje
U nekim stvarima kaže nije zadovoljna pristupom izvršne vlasti. “Kad bi se dogodile bitne promjene? Kad bi Vrhovni sud i DORH u proračunu dobili sredstva kojima će raspolagati za obnovu svojih zgrada, nabavu opreme… Sve dok to ide preko posrednika, Ministarstva pravosuđa… to je strukturno pitanje.”
Susreti s premijerom: “Ovisno o potrebi”
Na pitanje zašto se javnost unaprijed ne obavijesti o tim susretima, ona kaže kako ne vidi razlog da se o tome ne govori.
S premijerom je posljednji put kaže razgovarala o međunarodnim arbitražama, prije toga o prostorima državnog odvjetništva. S ministrom to nije rješavala jer DORH trenutno radi tako da je četvrtina zgrade izvan funkcije, a obnova neće biti dovršena nego se DORH mora iseliti iz zgrade. Jedna od lokacija koja bi im odgovarala je zgrada koju namjerava kupiti država te joj je ministar sugerirao da o tome razgovara s premijerom i ministrom financija.
S premijerom se, kaže, susreće ovisno o potrebi.
Sastanci s ministrom pravosuđa
Hrvoj Šipek kaže kako nema zapreka da se objavlljuju zapisnici sa sastanaka s ministrom pravosuđa jer se tamo ne razgovara o aferama te na njima sudjeluju i službenici Ministarstva i zamjenici glavne državne odvjetnice
Zapušteno pravosuđe
Hrvoj Šipek kaže kako nije poraz sustava to što nema kandidata za ravnatelja USKOK-a, kaže da se može razgovarati samo o društvu.
“Da bi mogao raditi svoj posao, moraš imati podršku, a izostala je društvena podrška USKOK-u. Što se tiče izvršne vlasti, ako ćemo biti pošeetni do kraja, odnos prema DORH-u se nije mijenjao zadnjih 20 godina. Situacija nije nastala zadnje dvije godine. Uvijek je netko drugi važniji”, kaže.
Hrvoj Šipek: “Sada se ne bih javila na novi natječaj”
“Ne”, jasno je odgovorila na pitanje bi li se sada javila na natječaj za glavnu državnu odvjetnicu .
“Da sam mogla sanjati da ću se suočiti sa stvarima s kojima sam se suočila…
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Društvena klima i doprinos medija
“Bez pozitivne društvene klime, namjerno ne govorim o politici od koje cijeli život bježim i imam sukobe s njom, doprinos medija je izuzetno važan. Vi možete pohvaliti dobre stvari, jednako kao što je meni, sada, u ovom trenutku, važno i bitno čudi opravdane kritike. One nam pomažu da se sagledamo onako kako nas drugi vide i doživljavaju i što trebamo promijeniti i poboljšati. To je dvosmjerni odnos”, kaže.
Dodaje da osjeća da se neprekidno daje, ali da joj nedostaje punjač.
“Ja ni za što što napravim dobro ne dobijem povratnu informaciju”, kaže.
“Željka Mostečak nije mogla”
Sa Željkom Mostečak je, kaže, razgovarala o javljanju na poziv za ravnatelja USKOK-a, ali Mostečak to nije mogla zbog osobnih razloga
“Politička podrška nema veze s radom na predmetima”
“DORH ne funkcionira na bazi podrške. Politička podrška može biti materijalni položaj ili status, ali ona nema nikakve veze s radom na konkretnim predmetima”, odgovara Hrvoj Šipek na pitanje novinara i dodaje kako se njoj pripisuj usve negativne odluke, a pozitivne nekom drugom.
“Politička podrška nikome nije postojala za uhićenje potpredsjednika Vlade i ministara”, kaže.
Zastupnici ne koriste sve mogućnosti
Žao joj je, kaže, što izvješća glavnog državnog odvjetnika na red u Saboru dolaze ovako kasno.
Saborski zastupnici nikad još nisu iskoristili mogućnost da Vladu obvežu na postupanje, upozorava Hrvoj Šipek.
Uvjeti koje bi morali ispuniti
Razmišlja se o mijenjanju uvjeta koje bi dužnosnici u pravosuđu, uključujući ravnatelja USKOK-a, morali ispuniti. Hrvoj Šipek kaže da bi USKOK-u trebalo ostaviti da se zaista bavi najtežim slučajevima korupcije i organiziranog kriminala.
Situaciju s Vanjom Marušić ne vidi kao jedan od razloga za propali natječaj. “U DORH-u ne vlada jednoumlje, svako ima svoju pamet, znanje i iskustvo, ljudi to mogu i znaju. Naravno da nemam podršku svih ljudi, ali to nije ni za očekviati. Ali pitanja i probleme rješavamo bez problema”, kaže.
Hrvoj Šipek: “Pravosuđe je marginalizirano u društvu”
Na pitanja o ranvatelju USKOK-a HRvoj Šipek je poručila je sustav dobar kakav je i da on ne ovisi o jednoj osobi, pa ni o njoj. “Studenti nisu zainteresirani za rad u pravosuđu. Uz sve razloge koje sam navela, možemo postaviti pitanje je li razlgo tome i podrška koje nema od strane cijele društvene zajednice” odgovodila je.
Govoreći o planovima za novi natječaj, Hrvoj Šipek kaže kako je poslana obavijest da se jave svi i da se sa sličnom situacijom suočava i kad su u pitanju mjesta državnih odvjetnika. “Mi moramo biti svjesni da je dobna struktura DORH-a, prosjek starosti je 50 godina i neke zadaće su imanentnije mlađoj generaciji. Morateviše stvari staviti u kontekst, zamjenikom državnog odjevnika se postaje debelo iza 30. godine. Ovako dugo školovanje, polaganje ispita, plaće koje se nisu mijenjale… to nije stvar samo ove Vlade, ovakav je odnos prema pravosuđu otkad sam ja u pravosuđu, to je iz bivše države. Plaće se n isu mijenjale od 2009. to je kontinuirana politika, to je odnos koji postoji prema pravosuđu koje je marginalizirano u društvu”, kaže Hrvoj Šipek.
“Čula sam pitanja”
Hrvoj Šipek rekla je nakon sjednice da je čula pitanja zastupnika na Odboru te da će pripremiti odgovore.
Završena rasprava na Odboru
Jakšić je predložio zastupnicima da zaključe da primaju na znanje izvješće. Zaključak je prihvaćen.
Sačić: “USKOK je obezglavljen, to je centralno pitanje”
Željko Sačić naglasio je da je USKOK obezglavljen i da osobe koja treba motivirati suradnike na borbu protiv najmočnijih kriminalaca nema. “To je centralno pitanje današnje rasprave. To nama iz oporbe zvoni na uzbunu, nikad dosad, za vrijeme rata, poslije rata i sad, mi ne možemo na internetom natječaju izabrati čovjeka da rukovodi USKOK-om kao specijaliziranim tijelom. To govori o tome da nam funkcija pravne države i represivne vlasti u borbi protiv kriminala se ne ostvaruje kako propisuju Ustav i zakon. To je porazna činjenica oja zaslužuje izvanrednu raspravu”, poručio je.
Dodao je da su razlozi politički jer je to tijelo u “stisku izvršne vlasti” i da je dosta, da si hrvatski narod ne može dopustiti da ima zavezane ruke u borbi protiv kriminala.
“USKOK je u miru ono što su u ratu udarne gardijske brigade”, poručio je Sačić.
O produljenju trajanja istraga
Zlata Đurđević upozorala je i da se u izvješću koriste zastarjele kratice pa ni zbog toga nije dosta stvari jasno. Spomenula je i da su sve brojniji predmeti u kojima se produljuje trajanje istrage te upozorila da se to može samo uz izričito odobrenje glavnog državnog odvjetnika.
Jakšić: “Da se ne samozavaravamo, to je pljuska Plenkoviću”
Jakšić je ponovio da je fijasko s ravnateljem USKOK-a pljuska Plenkoviću te da se ne treba samozavaravati. “Smatram da je to poruka samom premijeru i ljudima u izvršnoj vlasti jer taj sustav im očito ne vjeruje više”, rekao je.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Orešković “To je jasna poruka politike”
Dalija Orešković rekla je kako postoji velika razlika između v.d.-a i ravntelja i podsjetila na situaciju Tamare Laptoš kad je Dražen Jelinić postao glavni državni odvjetnik.
“Držati USKOK bez čelnog čovjeka je jasna poruka politike. Iz kojeg god kuta gledali , ovo je potez politike”, rekla je Orešković.
O povećanju plaća
Vedrana Šimundža – Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, odgovara Sandri Benčić umjesto Zlate Hrvoj-Šipek, nabrajajući kome su se povećale plaće u pravosuđu, ili će im se tek povećati. Što se tiče ravnatelja USKOK-a, to nije nikakav natječaj, to je javni poziv unutar tijela DORH-a i doista je pitanje zašto se nije nitko javio i zašto je uopće objavljen poziv ako se to nije iskomuniciralo, kazala je državna tajnica.
Benčić: “To je jasna poruka”
Sandra Benčić rekla je da je oporba upozoravala na kontinuitet urušavanja neovisnih institucija u Hrvatskoj, koji se vidi sad u izostanku reizbora ljudi koji su svoje funkcije obavljali nezavisno.
‘To je jasna poruka što će se događati s onima koji svoj posao rade kako treba’, kazala je, dodajući da su problemi u DORH-u sada takvi da u pitanje dovodi rad pojedinih državnih odvjetništava.
‘Plaće su neadekvatne, toga ste svjesni’, rekla je Benčić, analizirajući troškove DORH-a. Politika urušavanja je kontinuirana, a možda i smišljena, no Hrvoj-Šipek nikad nije rekla da je to tako ozbiljan problem i treba je držati odgovornom.
Prepoznavanje prioriteta
Dalija Orešković rekla je kako bi trebalo prepoznavati prioritetne predmeta te da bi prioritetno trebalo biti pitanje zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a.
“Imamo ozbiljan strukturni problem u sustavu. Pošteno je da se dio kritike uputi i na rad ostalih institucija. Neprihvatljivo je da imamo potpuno disfunkcionalno pravosuđe”, rekla je Orešković.
Đurđević upozorila na rodno osjetljiv jezik
Zlata Đurđević upozorila je da se i u izvješćima DORH-a treba koristiti rodno osjetljiv jezik te da nije uredu da se izvješće naziva izvješćem glavnog državnog odvjetnika, a ne glavne državne odvjetnice.
Pitanje o aferama i koliko je naplaćeno od protupravno stečene imovinske koristi
Jakšić je rekao kako smatra da je fijasko s natječajem za ravnatelja USKOK-a prvenstveno pljuska Andreju Plenkoviću, ali i da je glavna državna odvjetnica zadužena za funkcioniranje svega. Pitao je i za pucanje mjera u slučajevima Rimac i Kovačević te ga je zanimalo koliko je naplaćeno od osoba koje su protupravno stjecale imovinsku korist.
Hrvoj Šipek je rekla kako se u zadnje vrijeme pojavilo mnogo spekulacija o tome zašto se nitko nije javio za ravnatelja USKOK-a.
Ona kaže kako USKOK i dalje uredno funkcionira i uredno obavlja sve svoje zadaće. “DORH i USKOK ne ovise o jednom čovjeku nego o radu 800 ljudi”, rekla je dodajući da je postupak imenovanja ravnatelja USKOK-a isti od početka do danas. Oglas je, kaže, objavila jer je smatrala da je trenutak za to, prošlo je pet mjeseci od ostavke Vanje Marušić. Nikoga, govori, nije pozivala jer bi ispalo da ona postavlja svoje ljude, a mandat joj ističe sljedeće godine.
“Činjenica je da se radi o zahtjevnoj i odgovornoj dužnosti. USKOK djeluje u četiri grada, vrlo je malo prostora za obitelj. Uvjeti su isti kao i za zamjenika glavnog državnog odvjetnika i to su sve elementi koji utječu na to hoće li netko prihvatiti tu tešku i odgovornu dužnost.
“Što se tiče mjera, još nije utvrđeno kako su te mjere pukle”, rekla je na pitanje o aferama, a nije imala ni podatke o tome koliko je naplaćeno od protupravno stečene imovinske koristi.
Raukar Gamulin: “Koji su konkretni potezi?”
Urša Raukar Gamulin pitala je glavnu državnu odvjetnicu što je konkretno ona učinila da se počne mijenjati stanje. “Zašto ne vičete i glasnije tražite više novca, bolje plaće i bolje uvjete. Kako ste se konkretno borili za bolje uvjete u DORH-u i USKOK-u”, pitala je.
Hrvoj Šipek je rekla da se svaki mjesec ili da održavaju sastanci s ministrom pravosuđa na kojima se analiziraju svi materijalni i financijski problemi DORH-a i naglašava se najvažnije.
Orešković o vladavini prava i HDZ-u
Dalija Orešković rekla je kako je dovoljno da HDZ ne poduzme ništa da bi DORH i USKOK bili njegova produžena ruka. Izvješće državne odvjetnice nazvala je “stvaranjem magle” i upozorila da je završni dio izvješća identičan onome koji su podnosili i prethodnici HRvoj Šipek te da je to “čisti poraz pravne države”. “Za vrijeme HDZ-a vladavina prava nije moguća”, rekla je Orešković objašnjavajući da je najbolji dokaz toga to što nitko ne želi biti šef USKOK-a.
Glavna državna odvjetnica odgovorila je da DORH može samo upozoravati Ministarstvo na uvjete rada.
Spočitnula medijima način izvještavanja: Pretvara se u senzaciju
DORH-u je, istaknula je glavna državna dovjetnica važno povjerenje prijavitelja kaznenih djela, informacije iz medija… “Međutim, svakodnevno izvještavanje do granice da se informacija pretvara u senzaciju, doprinosi tome da kolege svoj profesionalni put ne nalaze u pravosuđu”, rekla je.
Problemi u USKOK-u
USKOK se, prema riječima glavne državne odvjetnice, suočava s odljevom kadrova, a istovremeno njegov rad traži vrlo veliki angažman i konzumira vrijeme. Hrvoj Šipek kaže kako USKOK radi kvalitetno te da su rezultati koje postiže na zavidnoj razini, ali i da se to ne može očekivati preko noći. Upozorila je i da USKOK nije nadzorno tijelo te rekla kako se to često zaboravlja.
Zabrinjavajući podaci
Hrvoj Šipek je, izlažući svoje izvješće, upozorila da je gotovo polovica dužnosnika u DORH-u starija od 50 godina, kao i da prošle godine nije bilo zapošljavanja novih vježbenika.
Hrvoj-Šipek govori u uvjetima rada u DORH-u
Glavna državna odvjetnica izvješće je počela iznošenjem podataka o broju tužitelja, predmeta, službenika koji nedostaju… Upozorila je da DORH-u kronično nedostaje službenika i namještenika dok istovremeno raste broj kaznenih prijava koje se podnose.
Sjednicu napustio i Stjepo Bartulica
Sjednicu je napustio i Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta.
Grmoja napustio sjednicu: “DORH je okupirana institucija”
Grmoja je poručio da je DORH okupirana institucija i da bi, da je DORH, slobodna institucija, neki, poput Katičića, bili pozvani na obavijesni razgovor. “Da je DORH slobodna instiucija, premijer bi bio pozvan na razgovor, ne bi se sad donosio Lex AP da novinari ne mogu izvještavati. Hrvatski građani bi se osjećali slobodni pred institucijama, to nije slučaj. Napuštam vas”, rekao je Mostovac.
Vidović Krišto napustila sjednicu Odbora
Vidović Krišto je, uz oštro prosvjedovanje, napustila sjednicu dok je govorio Katičić.
Photo: Patrik macek/PIXSELL
Vidović Krišto: “Glavna državna odvjetnica je zaštitnica korupcije”
Vidović Krišto je vrlo oštro poručila da glavna državna odvjednica nije to, nego zaštitnica korupcije. “Vi asistirate HDZ-u, poručujete da su HDZ i SDP dva kraka iste hobotnice”, rekla je optuživši još jednom Hrvoj Šipek da je zaštitnica korupcije i poručivši da je njeno izvješće vrijeđanje svih poštenih građana.
Jakšiću je poručila da “onaj tko drži ljestve lopovu i sam sudjeluje u pljački”.
Grmoja: “Vi imate škare i sukno”
“Vi imate u svojim rukama i škare i sukno. Glavna državna odvjetnica mora doći u Sabor, to je njena obverza, a ne da mi molimo i tražimo da se ona pojavi u terminu kad njoj odgovara. Samim tim biste i predsjednika prisilili da raspravu stavi u normalan termin. Razumijem vašu poziciju, ali mislim da imate mehanizam kako natjerati predsjednika Sabora da se počne konzultirati s oporbom oko stavljanja važnih rasprava u normalne termine”, rekao je Grmoja.
Jakšić: “Poslovnik je takav kakav je”
Nakon stanke, Jakšić je rekao kako je poslovnik kakav je te da su neke ovlasti na predsjedniku Sabora. Na njemu je kako će ih koristiti, a na oporbi da ukazuje da treba raditi drugačije. “Što se tiče današnje sjednice, oporba je skupljala potpise prošli tjedan i predala ih u petak. Nikad dosad nismo imali konzultativne sastanke s Jandrokovićem kad ćemo nešto staviti na dnevni red. Nije ovo prvi put da se neka tema stalvja u porno termine…”, rekao je Jakšić objašnjavajući da do danas nitko nije tražio odgodu sjednice.
Rekao je i kako može pročitati cijelo izvješće Vlade, ali da smatra da su svi dovoljno pismeni da znaju što znači da se nešto prima na znanje. “Samo izvješće glavne državne odvjetnice je na službenom webu Sabora već četiri, pet, šest mjeseci, svi su ga mogli pročitati i donijet zaključke, mišljenja…” rekao je.
Grmoja: “Odgodite Odbor za četvrtak”
Mostovac Nikola Grmoja istaknuo je kako se prvi put raspravlja o Poslovniku na prijedlog oporbe. “Isto mislim da nije dobro da ovako na brzinu, bez da smo proučili dokumente i izvješće Vlade raspravljamo o radu glavne državne odvjetnice. Ja smatram da bismo o tom izvješću mogli raspravljti u petak jer tada nema važnih točaka. Odgodite Odbor za četvrtak. Nije u redu da sada raspravljamo o ovome. Sramotno je da moramo skupljati potpise da ovako važna točka dođe na raspravu i da onda predsjednik Sabora, kad već imamo važnu točku… Bilo bi dobro da odgodimo ovu raspravu i zatržimo od predsjednika Sabora da se o ovoj važnoj točki raspravlja u petak ujutro”, rekao je.
Vidović Krišto zatražila odgodu sjednice
Karolina Vidović Krišto na početku ne otpužila predsjednika Sabora za “nasilničko ponašanje” i predložila da se sjednica Odbora odgodi kako bi se moglo pripremiti i pročitati sve akte. “Molim vas da u duhu parlamentarizma odgodite ovu sjednicu kako bi ona došla na red u neko normlano vrijeme, a ne u 18 sati danas”, rekla je dodajući kako je glavna državna odvjetnica “u korupciji i to se može znanstveno dokazati”.
Odgodu je zatražio i Danijel Spajić iz Domovinskog pokreta. “Kao da je napravljeno da nas što manje može prisustvovati na ovako bitno stvari”, rekao je, prenosi N1.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
“Državna odvjetništva zadržala visok stupanj ažurnosti”
Rezultati rada ostvareni u 2022. godini prema izvješću glavne državne odvjetnice pokazuju da su državna odvjetništva na svim razinama i vrstama predmeta na kojima su radila, usprkos potkapacitiranosti, iznadprosječnim zalaganjem dužnosnika i drugih zaposlenika zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti.
Navodi da su državna odvjetništva u 2022. primila 211.161 predmet, što je 15.847 novih predmeta ili sedam posto manje u odnosu na 2021. Broj riješenih predmeta smanjen je jer je u 2022. riješen 206.661 predmet, odnosno njih 21.089 manje (9,3 posto) nego u 2021.
Upozorava da će visoku razinu učinkovitosti postignutu 2021. i 2022. biti teško održavati u 2023. zbog kadrovske potkapacitiranosti ali i nezadovoljstva svih zaposlenika novim materijalnim položajem i uvjetima rada koji su u većem broju državnih odvjetništava vrlo loši.
Hrvoj-Šipek poručuje da je apsolutni prioritet podići plaće i priznati pravo na druga materijalna primanja jer su stotine tisuća kuna potrošene na oglase na koje se nitko nije javio ili je odustao i prije nego što je postupak dovršen. Također, nužno je Državno odvjetništvo kadrovski ekipirati i ojačati jer će se vrlo brzo naći u situaciji da neće moći ažurno izvršavati svoje zadaće.
Odbila doći na Antikorupcijsko vijeće
Iako se pred saborskim Odborom za pravosuđe morala pojaviti, Hrvoj-Šipek u veljači je odbila dolazak pred Antikorupcijsko vijeće koje je tražilo da glavna državna odvjetnica odgovara na pitanja o brojnim aferama.
“Zlata Hrvoj Šipek je izbjegla najtvrđi i najteži teren za nju u Saboru, a to je Antikorupcijsko vijeće gdje oporba ima većinu, ali ne može izbjeći plenarnu sjednicu, Odbor za pravosuđe i pitanja zastupnika”, rekao je tada Mostov Nikola Grmoja.
Propali natječaj za šefa USKOK-a
Jedna u nizu situacija koje nisu ugodne za glavnu državnu odvjetnicu, a morat će odgovarati na pitanja o tome, je i propali natječaj za šefa USKOK-a. Nitko u Hrvatskoj ne želi biti na čelu ovog tijela.
Komentari