Hrvatska uvodi švicarski model referenduma

Tekst novog Zakona o referendumu temelji se na švicarskom modelu u smislu da se referendum pretvori u mehanizam političkog dijaloga između Sabora i birača, odnosno organizacijskih odbora, objavio je u utorak Jutarnji list.

Dnevnik navodi i da je novi zakon koji je sastavila radna skupina pod vodstvom bivše predsjednice Ustavog suda Jasne Omejec dovršen još prije dva mjeseca, ali je “u ladici” zbog ministra uprave Lovre Kuščevića.

Prema riječima osobe koja je sudjelovala u izradi novog zakonskog teksta, referendum se, kao nigdje u svijetu, u Hrvatskoj zbog nedorečenosti i zakonske neuređenosti pretvorio u oruđe koje zakonodavno tijelo pretvara u političkog protivnika inicijatora referendumskih inicijativa, piše Jutarnji list.

“Čim se pokrene inicijativa za referendum, kod nas se stvaraju dva tabora, što je nedopustivo. Referendum nije zamišljen za polarizaciju društva, nego za dijalog. U civiliziranim zemljama parlament mora imati mogućnost očitovanja na referendumska pitanja”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista, napominjući da je bit švicarskog modela u tome što inicijatori referenduma i parlament imaju mogućnost sporazuma. Postigne li se sporazum, nastavlja, svrha referenduma je ispunjena i on se ne mora održati.

U odnosu na zadnju referendumsku inicijativu “67 je previše”, to bi značilo da Sabor, pošto su prikupljeni potpisi potrebni za raspisivanje, ima mogućnost raspraviti referendumska pitanja i eventualno ih usvojiti.

Zakonski prijedlog, dodaje Jutarnji, uvažio je i sve preporuke i rješenja koja je o referendumima dala Venecijanska komisija. Neka bitna pitanja, kao što je potreban broj birača izašlih na referendum da bi on bio valjan te definiranje pitanja poput proračuna, prava nacionalnih manjina i još nekih koja nisu podobna za referendumsko odlučivanje, u zakonskom se prijedlogu nisu obrađivala i to zato što su definirana Ustavom.

Drugi bitni element prijedloga novog Zakona o referendumu odnosi se na definiranje svih “tehničkih” pitanja koja su u dosadašnjoj praksi stvarala mnogo teškoća i bila povod za sukobe inicijatora referenduma s vlašću. Tako bi se propisali obrasci na kojima bi se prikupljali potpisi za referendume, odredili bi se rokovi u kojima inicijatori moraju prikupiti propisani broj potpisa za pojedinu vrstu referenduma, definiralo gdje se potpisi mogu prikupljati i u kojem se roku moraju predati, piše Jutarnji list.

Komentiraj