Ulazak Hrvatske u eurozonu jedan je od najvažnijih ciljeva aktualne vlade, a predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske gospodarske komore i udruge Glas poduzetnika za B&B govore o pozitivnim i negativnim stranama uvođenja eura koje bi se trebalo dogoditi 1. siječnja 2023.
Hrvatska je sredinom 2020. godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je bio ključan korak prema članstvu u eurozoni, a time je ujedno i višegodišnji proces usvajanja eura ušao u završnu fazu. Pristupanjem eurozoni Hrvatska će se dodatno integrirati u Europsku uniju, što će donijeti brojne koristi za domaću poslovnu zajednicu i građane. No kako bi se Hrvatska što bolje pripremila za uvođenje eura, u narednom razdoblju treba provesti brojne strukturne reforme i zahtjevne tehničke i operativne pripreme. Nepredvidive okolnosti, kao što su razorni potresi koji su pogodili kontinentalnu Hrvatsku i pandemija bolesti covid-19 sa svojim jednako razornim posljedicama na gospodarstvo i državni proračun, postavljaju dodatne izazove na tom putu, ali sve je izvjesnije da će od prvog dana 2023. euro postati službena valuta u Hrvatskoj.
Zanimljivo je da oko tog datuma kako se čini u ovome trenutku nema spora među najbitnijim dionicima cijelog procesa uvođenja eura, kao i među predstavnicima poduzetnika koji su posljednjih godina često kritični prema politici Plenkovićeve vlade. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić prije desetak dana je izjavio da za uvođenje eura treba uložiti puno truda i ispuniti sve uvjete, procijenivši kako je realno da ga Hrvatska uvede 1. siječnja 2023., a građani pritom moraju biti maksimalno informirani o prednostima i nedostacima njegova uvođenja. Ministar Marić je rekao da je mnogo posla već odrađeno, ali da još predstoji puno tehničkih i operativnih aktivnosti:
“Euro je dobar pokazatelj kako se može kombinacijom monetarne i fiskalne politike ići u dobrom smjeru. Preuzeli smo euro ulaskom u EU, ali kada ćemo ga uvesti ovisi o ispunjavanju kriterija. Da nismo krenuli u konsolidaciju javnih financija, mi do ove faze ne bismo mogli ni doći.”
Premijer Andrej Plenković kao jedan od glavnih ciljeva svoje vlade postavio je uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine. FOTO: Igor Soban/PIXSELL
Po njegovim riječima, najveći naglasak sada je na ispunjavanju kriterija te je podsjetio da se nakon ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II) Hrvatska obvezala ispuniti mjerila u četiri područja te da drugi set mjerila čine kriteriji konvergencije i maastriški kriteriji. Naime, ulaskom u ERM II Hrvatska mora ispuniti maastriške kriterije nominalne konvergencije i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom. Maastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug, dok je u Akcijskom planu riječ o osam mjera u četiri područja, koja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava. Po pitanju inflacije i koliko ona može usporiti put prema eurozoni Marić je rekao:
“Inflacija je jedna od varijabli koju pozorno pratimo i analiziramo i ne vidimo da bi sada trebala ugroziti naš ulazak u eurozonu. Kao varijablu koja se odnosi na naše gospodarstvo i građane, inflaciju ni u kom slučaju ne zanemarujemo. Bez obzira na blago ubrzanje inflacije, sada ne odskačemo od prosjeka EU-a, čak smo i blago ispod.”
Ministar financija je naveo i da se deficit za ovu godinu i dalje projicira na 3,8 posto BDP-a, da su prihodi malo bolji od očekivanja, ali da imamo značajne pritiske na rashodovnoj strani proračuna te je dodao je za Hrvatsku ključno ovu godinu ostati izvan procedure prekomjernog manjka jer je već za iduću godinu procjena deficita unutar tri posto, 2,5 posto BDP-a, a za godinu nakon toga unutar dva posto. Marić je rekao da je javni dug na silaznoj putanji i da je dinamika njegova smanjivanja više nego dva puta bolja i jača nego što traže odredbe maastriških kriterija te je zaključio da će Hrvatska ispuniti svih pet kriterija za uvođenje eura 2023.
Hrvoje Bujas, čelnik poduzetničke udruge Glas poduzetnika, kaže da je za tu udrugu ulazak u eurozonu isključivo ekonomsko pitanje i pozitivan iskorak jer struktura hrvatske ekonomije i struktura štednje koja je preko 80% u eurima, i kredita koji su više od 50% u eurima, Hrvatsku čini zemljom spremnom za uvođenje eura.
‘Jasno je da će turizam, ugostiteljstvo i općenito uslužne djelatnosti najviše profitirati’, kaže Hrvoje Bujas
“Naravno, uvijek će biti gubitnika i pobjednika, no smatramo da će ipak daleko više biti koristi za poduzetnika, ali i građane. Konkretno, uvijek se spominje izvozni sektor, no hrvatski izvoznici u pravilu uspijevaju na stranim tržištima zbog svoje kvalitete, a ne jeftine cijene, stoga je strateški puno važnije da se tako pozicioniramo i time naši poduzetnici doista budu spremni na euro, a jasno je da će ponajprije turizam i ugostiteljstvo i općenito uslužne djelatnosti najviše profitirati od ulaska u eurozonu”, kaže Bujas za B&B i dodaje da je cilj da Hrvatska uvede euro 1. siječnja 2023. realan jer je HNB napravio sve potrebne pripremne radnje.
S druge strane, iz Hrvatske gospodarske komore kažu da je hrvatsko gospodarstvo izrazito tijesno vezano uz gospodarstvo europodručja te da su članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Ujedno su i najveći investitori u Hrvatsku zemlje iz područja eurozone jer je oko 66% ukupnih izravnih ulaganja porijeklom iz nekoliko članica europodručja, a i turizam je ovisan o posjetiteljima iz država eurozone jer oko 70% ukupnih prihoda od turizma i oko 60% noćenja ostvaruju turisti iz država eurozone. Istodobno, primarno zbog nasljeđa, Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike.
“U sustavu u kojemu su prihodi i obveze u istoj valuti znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovu poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika. Naime, u sadašnjem euroiziranom sustavu s domaćom valutom, postoji valutna neusklađenost obveza i imovine kod subjekata koji ostvaruju prihode u domaćoj valuti, a obveze su im vezane uz stranu valutu, gdje je primarna valuta euro. Zbog toga je i sada osnovni instrument monetarne politike održavanje deviznog tečaja kune prema euru. Nadalje, uvođenjem eura u Hrvatskoj kamatne će se stope približiti razinama kamatnih stopa u europodručju koje su sada, čak i u vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa, niže nego u Hrvatskoj, odnosno hrvatski će poduzetnici imati bolje uvjete zaduživanja”, kažu iz Hrvatske gospodarske komore i dodaju da će uvođenje eura imati pozitivan utjecaj na hrvatski izvoz jer Hrvatska dvije trećine svoje robne razmjene obavlja s 19 članica eurozone. Iz HGK navode i da će uvođenjem eura gospodarstvenicima nestati transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno koji bi se u narednim godinama zbog očekivanog porasta broja izvoznika, trenutno samo 15% tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, i vrijednosti izvoza, ali i uvoza, trebali povećati u odnosu na sadašnju razinu.
Iz HGK-a navode da će uvođenjem eura gospodarstvenicima nestati transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno
“Zamjenom nacionalne valute eurom izvoz će i tehnički biti lakši unutar područja eurozone, ali i šire od toga jer je Hrvatska, kao i izvozna tržišta za Hrvatsku, orijentirana na vanjskotrgovinsko poslovanje u eurima. Dodatno, ulazak u europodručje povećat će atraktivnost Hrvatske za inozemna ulaganja koja su u konačnici snažno povezana s izvozom jer su tvrtke u inozemnom vlasništvu u načelu izvozno orijentirane tvrtke te udio izvoza tvrtki u inozemnom vlasništvu čine više od 40% ukupnog izvoza RH”, navode za B&B iz Hrvatske gospodarske komore.
Hrvoje Bujas kaže da bi država ipak više trebala napraviti kako bi poduzetnicima objasnila sve pozitivne strane eura i tvrdi da bi bilo produktivno napraviti daleko više prezentacija na navedenu temu.
“Čudi nas da HGK praktički ništa nije napravio po tom pitanju, a UGP je svakako zainteresiran biti dodatni kanal komunikacije nadležnog ministarstva i svih zainteresiranih poduzetnika”, kaže Bujas i navodi da je UGP spreman pomoći kroz svoj Ekonomski savjet, a vjeruje i da će na sva potencijalna pitanja članova vezana uz uvođenje eura dobiti i jasne odgovore od nadležnog Ministarstva financija i ministra Marića.
I dok Bujas kaže da HGK nije dovoljno napravio kako bi upoznao poduzetnike s dobrim i potencijalno lošim stranama uvođenja eura, iz te institucije navode da su do sada poduzeli niz mjera. Tako se navodi da je od samog početka putem različitih skupina koje je formirala Vlada, Hrvatska gospodarska komora uključena u proces zamjene hrvatske kune eurom te da predstavnici Komore sudjeluju u radu četiriju koordinacijskih odbora osnovanih temeljem Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. To su Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, Koordinacijski odbor za zamjenu gotovog novca, Koordinacijski odbor za prilagodbu financijskog sustava i Koordinacijski odbor za komunikaciju.
“Temeljni zadatak Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača je informirati poduzetnike o potrebnim prilagodbama, potaknuti pravodobne pripreme za dvojno iskazivanje cijena te koordinirati provođenje mjera za zaštitu potrošača. Pripreme i informiranje gospodarstvenika već su započele jer gospodarstvo, napose trgovinu očekuje niz aktivnosti i sigurno je da će upravo trgovina biti jedna od najizloženijih grana gospodarstva u konverziji kuna u eure i prva u doticaju s potrošačima. U srpnju je organiziran inicijalni sastanak, prvi u nizu kojim će se uz pomoć nadležnih tijela informirati gospodarstvo o aktivnostima zamjene kune eurom. Na sastanku je sudjelovalo preko 100 trgovaca koji su informirani o aktivnostima koje ih očekuju vezano za predopskrbu, dvojni opticaj i dvojno isticanje cijena”, navode iz HGK i zaključuju da su u planu i posebne edukacije, o kojima će pravovremeno izvijestiti gospodarstvenike i javnost.
Ministar financija Zdravko Marić kaže da je euro dobar pokazatelj kako se može kombinacijom monetarne i fiskalne politike ići u dobrom smjeru. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zanimljivo je da je Vlada kao dio pripreme za uvođenje eura prije desetak dana usvojila zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute, koji uključuje i izmjenu 46 zakona i 72 podzakonska akta, koja se planira provesti najkasnije do 15. srpnja iduće godine. U cilju provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, zaključkom se utvrđuje popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Ministar financija Zdravko Marić tom je prilikom izvijestio da se proteklih mjeseci vrlo detaljno radilo i pobrojalo sve te zakonske i podzakonske akte, kojih je ukupno 118, a riječ je o 46 zakona i 72 podzakonska akta. Tih 118 propisa nalaze se u prvoj kategoriji koja obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadržavaju značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura.
S obzirom na terminski plan Vlade o ulasku u eurozonu od 1. siječnja 2023., za njihovu prilagodbu i promjenu kao rok je određen 15. srpnja 2022. Druga skupina sadrži 939 propisa, a obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadržavaju manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, čije se izmjene predviđaju prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.
Ova odluka se praktički poklopila s posjetom irskog ministra financija i predsjednika Eurogrupe Paschala Donohoea koji je u Zagrebu pružio snažnu podršku Hrvatskoj na putu uvođenja eura. On je na sastanku s Plenkovićem i Marićem rekao da Hrvatska treba nastaviti poduzimati napore na putu ulaska u eurozonu te je istaknuo da su dosad učinjeni važni i pozitivni pomaci.
“Vidio sam iz prve ruke snagu hrvatskog gospodarstva i promjene i reforme koje Vlada i građani čine, i kontinuirano poduzimanje vrlo važnih koraka nužnih kako bi Hrvatska bila spremna uvesti euro”, izjavio je Donohoe i naglasio velike koristi ulaska u eurozonu, jer je hrvatsko gospodarstvo, poput irskog, malo i otvoreno, pri čemu bi mu uvođenje eura između ostalog pomoglo i u povećanju izvoza, povećanju ulaganja, kao i u rastu dolazaka u Hrvatsku.
I dok iz Europske unije stiže nedvosmislena podrška ulasku u eurozonu, u Hrvatskoj postoji strah da će uvođenje eura dovesti do daljnjeg rasta cijena koje ionako u posljednje vrijeme poprilično rastu. Hrvoje Bujas kaže da građani uvijek očekuju rast cijena.
“Međutim, istraživanja u drugim zemljama koje su uvodile euro pokazuju da je on prividan jer se plaće također prilagode pa realno ne osjetimo taj porast cijena zbog eura. Očekujemo da će tako biti i u Hrvatskoj, a očekujemo i dodatne kontrolne mehanizme kako do toga ne bi došlo”, izjavio je za B&B predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Potrošači će imati važnu ulogu u nadzoru iskazivanja cijena, a o nepravilnostima će moći izvijestiti nadležna tijela
Iz HGK kažu da je 19 zemalja zamijenilo nacionalnu valutu eurom, a neke nisu bile dubinski eurizirane poput Hrvatske pa Hrvatska ne bi trebala očekivati nepredviđene negativne strane koju donosi konverzija (početni efekt) kao ni funkcioniranje gospodarstva s novom službenom valutom.
“Pri konverziji javnost brine, više građane nego gospodarstvenike, mogući rast cijena. No prema iskustvu ostalih zemalja, on bi trebao biti minimalan i jednokratan. Kako bi bilo što manje prostora za moguće neosnovano podizanje cijena, Hrvatska narodna banka je izradila detaljni plan konverzije koji je temeljen i na iskustvima zemalja koje su prethodno prošle kroz proces konverzije. Pored jednokratnog procesa konverzije, ostaje pitanje poslovanja hrvatskih gospodarstvenika i životnog standarda građana u novim prilikama Hrvatske kao članice eurozone. Iskustva drugih zemalja eurozone i ovdje su izrazito pozitivna. Sve su članice od pristupanja eurozoni, osobito one iz srednje i istočne Europe, kroz godine znatno gospodarski napredovale te se životni standard njihovih građana znatno povećao”, kažu iz HGK i navode primjere članica eurozone bivših tranzicijskih zemalja, od godine pristupanja europodručju do 2019.
Naime, u tim je državama rast plaća bio znatno iznad rasta cijena, od najmanje 18 kod Slovenije do najviše, gotovo 50 postotnih bodova kod Latvije. Rast standarda ocrtava i podatak o rastu razvijenosti članice s obzirom na prosječnu razvijenost unutar EU-a, prema BDP-u u jedinicama pariteta kupovne moći izraženog po glavi stanovnika. Osobito velik pomak su učinile baltičke zemlje pa je tako Estonija od pristupanja eurozoni 2011. sa 72% došla do 86% prosjeka EU-a (2020.), Latvija s 53% (2009.) do 72% (2020.), Litva s 57% (2009.) na 87% prosjeka EU-a (2020.). Hrvatska je sada na 64% prosjeka EU-a te je na boljoj poziciji razvijenosti nego primjerice Latvija i Litva u godini pristupanja eurozoni, članicama eurozone koje su najviše napredovale u razdoblju članstva u europskoj monetarnoj uniji.
Svi ovi podaci idu u prilog Hrvatskom ulasku u eurozonu, ali hoće li to tako doista i biti znat će se vjerojatno tek negdje sredinom 2023. kada prođe prvi val prilagodbe hrvatskog gospodarstva i hrvatskih tvrtki na novu valutu.
‘Rizik izraženijeg rasta cijena vrlo je mali’
Globalan značaj eura kao druge najznačajnije svjetske valute je ogroman i činjenica da je država član jednog takvog udruženja podiže cjelokupnu reputaciju države na međunarodnoj sceni, tvrde iz Ministarstva financija za B&B i navode kako činjenica da je država članica europodručja ujedno daje jasan signal svim gospodarskim subjektima da je poslovanje u toj državi stabilno i atraktivno te nedvojbeno država postaje privlačnija investitorima i ostalim gospodarskim subjektima.
“Brojne su koristi od uvođenja eura kao zakonske valute prometa i plaćanja koje će posljedično imati pozitivan utjecaj na cjelokupni hrvatski BDP. Valutni rizik, kao jedan od trenutno značajnijih rizika s kojim se bore izvoznici i ostali gospodarski subjekti, nestat će, pa će posljedično i naše robe biti atraktivnije na međunarodnom tržištu, a hrvatski izvoz porasti. Također, dužnici koji imaju kredite u valutnoj klauzuli bit će oslobođeni od ovog rizika te biti slobodniji trošiti svoj novac na neke druge robe i usluge koje će posljedično dovesti do rasta osobne potrošnje i BDP-a”, kažu iz Ministarstva financija za B&B i dodaju da se pristupanjem europodručju otvaraju kanali likvidnosti koji omogućuju pristupačnije i jeftinije zaduživanje te se može očekivati da će doći do porasta investicija u razne oblike imovine, što će poticati brojne segmente hrvatskog gospodarstva, od građevine pa nadalje.
Iz Ministarstva koje vodi Zdravko Marić navode i da je teško dati konkretan izračun koliki je učinak ulaska u europodručje na BDP, no smatraju da je taj učinak značajan jer se poslovanje svim gospodarskim sudionicima olakšava, a dostupni kanali likvidnosti omogućuju brže i jeftinije zaduživanje. Isto tako, napominju i da se ne smiju zaboraviti ni strani investitori koji će, nakon pristupanja europodručju, zasigurno biti više zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku.
Kada je riječ o valu poskupljenja, iz Ministarstva financija poručuju da je to bio slučaj u nekim državama koje su uvele euro, ali naglašavaju da je to povećanje cijena bilo jednokratno, a prosječno povećanje cijena je bilo svega 0,24 posto. Zato je i u Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom poseban naglasak stavljen na aspekt zaštite potrošača i to osobito na zaštitu potrošača od neopravdanog povećanja cijena, vezano za uvođenje eura.
“Ključni alat zaštite potrošača trebalo bi biti dvojno iskazivanje cijena, gdje će potrošači tijekom određenog vremenskog razdoblja kako prije tako i nakon uvođenja eura paralelno moći usporediti cijenu proizvoda i u jednoj i u drugoj valuti. Sami potrošači će imati važnu ulogu u nadzoru iskazivanja cijena, a o uočenim će nepravilnostima u iskazivanju cijena i neopravdanim povećanjima cijena moći izvijestiti nadležna tijela. Zbog svega navedenog, smatramo da je rizik izraženijeg rasta cijena vrlo mali”, tvrde iz Ministarstva financija i kažu da će se građane redovito informirati o kretanju cijena, što je ujedno i važan element mjera za zaštitu potrošača. Nadležna će tijela pratiti kretanje potrošačkih cijena i obavještavati javnost te će detaljno nadzirati poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena i po potrebi sankcionirati one koji nemaju dvojno iskazane cijene ili ne primjenjuju fiksni tečaj konverzije na ispravan način. Redovitim i točnim informacijama o kretanju cijena smanjit će se vjerojatnost formiranja pogrešne percepcije, čime će se smanjiti nepovjerenje i strah građana od netransparentnog porasta cijena na tržištu.
Iz Ministarstva financija navode i da će uvođenje eura kao službene valute imati snažan pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Tvrde da su koristi koje će hrvatsko gospodarstvo ostvariti većinom makroekonomskog karaktera, a od najvažnijih se ističe uklanjanje valutnog rizika, smanjenje rizika za financijsku stabilnost i povećanje konkurentnosti.
“Ipak, najveća pojedinačna korist od uvođenja eura jest ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru kojemu je hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo. Razmjena s ostalim državama članicama europodručja bit će olakšana jer neće biti potrebe za učestalim zamjenama kuna u eure i obratno. Zaduživanje će postati povoljnije, a povećat će se otpornost gospodarstva na vanjske šokove. Sve navedeno pridonijet će poboljšanju konkurentnosti domaćih poduzeća, osiguravajući im dodatan prostor za povećanje poslovnih i investicijskih aktivnosti”, kažu iz Ministarstva financija za B&B i zaključuju da će s uvođenjem eura nestati transakcijski troškovi zamjene kuna u euro i obrnuto koji proizlaze iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja, uključujući i konverziju kartičnih transakcija pri korištenju platnih transakcija hrvatskih izdavatelja u državama europodručja. Također, očekuje se smanjenje naknada za nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima, što će posljedično smanjiti transakcijske troškove subjektima koji su uključeni u vanjskotrgovinsku razmjenu s europodručjem.
Komentari