Ukupni depoziti domaćih sektora porasli su u lipnju brže nego prethodnih mjeseci, što se zahvaljuje većem priljevu iz inozemstva na početku turističke sezone, navodi se u priopćenju Hrvatske narodne banke (HNB), objavljenom u utorak.

Ukupni depoziti domaćih sektora u lipnju su porasli za 0,6 milijardi eura ili 1,2 posto na osnovi transakcija, a tome su pridonijeli veći priljevi iz inozemstva, odnosno početak turističke sezone, navodi se u komentaru HNB-a o kretanju kredita i depozita.

U strukturi ukupnih depozita, porasli su prekonoćni depoziti, dok su oročeni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Promatrano sektorski, snažan rast prekonoćnih depozita zabilježen je kod nefinancijskih poduzeća, 0,4 milijarde eura, i stanovništva, 0,3 milijarde eura, dok su se prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija smanjili za 0,1 milijardu eura.

Nefinancijska poduzeća povećala su i oročene depozite, za 0,3 milijarde eura, što je gotovo u potpunosti poništeno padom oročenih depozita ostalih financijskih institucija i stanovništva, koji su se smanjili za 0,2, odnosno 0,1 milijardu eura, navodi se u komentaru HNB-a.

Zbog baznog učinka, koji odražava snažniji rast u lipnju prošle godine, rast se ukupnih depozita domaćih sektora na godišnjoj razini usporio sa 7,7 posto u svibnju na 5,8 posto u lipnju na osnovi transakcija.

Pritom se nastavilo snažno produbljivanje pada depozita ostalih financijskih institucija te usporavanje rasta depozita poduzeća, a usporio se i rast depozita stanovništva, navode analitičari HNB-a.

Stabilan rast kreditne aktivnosti

Kreditna je aktivnost, pak, u lipnju nastavila rasti sličnom dinamikom kao prethodnih mjeseci.

Krediti domaćim sektorima u lipnju su na mjesečnoj razini porasli za 0,2 milijarde eura ili 0,6 posto na osnovi transakcija, i to u cijelosti u segmentu kreditiranja stanovništva.

Pritom su stambeni krediti porasli za samo 0,1 milijardu eura, unatoč novom krugu državnih subvencija stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli upola manje.

Manji iznos odobrenih stambenih kredita u usporedbi s lipnjem prošle godine vjerojatno je povezan s aktualnim štrajkom službenika u pravosuđu, navodi se u analizi.

U strukturi kredita poduzećima, porast kredita za obrtna sredstva nadomjestilo je smanjenje kredita za investicije, prekoračenja po transakcijskim računima i sindiciranih kredita, pa su ukupni krediti poduzećima ostali gotovo nepromijenjeni, kao i krediti ostalim financijskim institucijama.

Promatrano na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu blago se ubrzao, sa 6,5 posto u svibnju na 6,6 posto u lipnju na osnovi transakcija, kao odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, s 5,7 na 6,3 posto, dok se godišnji rast stambenih kredita usporio s 9,5 na 9,2 posto.

U istom se razdoblju rast kredita nefinancijskim poduzećima usporio s 13,9 na 13,5 posto, dok je pad kredita ostalim nebankovnim financijskim institucijama ublažen, s 3,6 na 1 posto.

Posljedično, godišnji se rast ukupnih kredita domaćim sektorima blago usporio s 9,3 posto u svibnju na 9,2 posto u lipnju, zaključuje se u analizi HNB-a.