Stručnjaci Tehničkog sveučilišta u Grazu utvrdili su da hibridni automobili s punjenjem preko utičnice, PHEV, ispuhuju znatno više štetnih plinova nego što se deklarira standardom WLTP

Popularna i ekološki hvaljena plug-in hibridna vozila, PHEV, zagađuju mnogo više nego što se reklamira, čak i s napunjenim baterijama. Europske vlade potrošile su oko 350 milijuna eura na subvencioniranje PHEV vozila u 2022. godini, ali naručitelji nove studije Tehničkog sveučilišta u Grazu tvrde da podaci o emisijama u stvarnom svijetu sugeriraju da navodno ekološka vozila nisu vrijedna ulaganja.

Plug-in hibridi se prodaju kao savršena kombinacija baterije za sve vaše lokalne potrebe i motora za velike udaljenosti. Ali testiranje u stvarnom svijetu pokazuje da je to mit, kaže Anna Krajinska, voditeljica emisija iz vozila u europskom centru za zagovaranje čistog prometa Transport & Environment. Istraživači sa sveučilišta u Grazu testirali su tri nova plug-in hibridna vozila u stvarnim uvjetima, BMW Serije 3, Peugeot 308 i Renault Megane.

Na testu realne vožnje, započetom s punim baterijama stručnjaci sveučilišta u Grazu su utvrdili da PHEV Renault Megane ispušta 67 posto više CO2 nego što se reklamira po standardu WLTP, Peugeot 308 22 posto više, a BMW Serije 3 čak 211 posto više

Utvrdili su da se PHEV verzije modela BMW Serije 3, Peugeot 308 i Renault Megane teško poklapaju s procjenama WLTP-standarda električnog dometa i zagađuju više nego što pokazuju WLTP procjene, bez obzira na to jesu li im prije vožnje baterije bile potpuno napunjene ili ne. Kad su se baterije u međuvremenu ispraznile, rezultati su postali još gori.

Automobili su ispuštali između pet i sedam puta više nego što bi trebali u tim uvjetima. Premda se to može činiti očiglednim, ostaje važan test, jer 71 posto PHEV vozila prodanih u Europi postaju službeni automobili, a istraživanja pokazuju da voze gotovo u potpunosti na snagu toplinskog motora (u pravilu benzinskog, s u slučajevima Mercedes-Benza dizelskog) i rijetko se pune strujom.

U realnoj gradskoj vožnji s ispražnjenom baterijom PHEV Renault Megane ispušta 4,6 puta više od deklariranog po WLTP-u, BMW Serije 3 5,6 puta više, a Peugeot 308 čak 7,3 puta više

Rijetki plug-in hibridni automobili ostvaruju deklarirani doseg na struju, realno je 30 do 40 posto kraći. Čini se da čak ni korištenje najnovije tehnologije nije pomoglo. BMW Serije 3 koristio je tehnologiju “geofencinga” koja je radila na inteligentnoj uštedi energije baterije na autocesti i njenom postavljanju u gradu gdje bi, u teoriji, trebala biti korisnija.

Studija je, međutim, otkrila da ova tehnologija ne jamči da će se vozilo u gradu voziti samo na baterije i riskira povećanje emisije CO2 u drugim područjima. Rezultati studije, premda ograničeni, potaknuli su Transport & Energy da zagovara zakonodavce da promijene način na koji subvencioniraju PHEV. U najmanju ruku, kaže organizacija, poticaji bi se trebali temeljiti na stvarnom zagađenju svijeta.

Plug-in hibridni Renault Megane jedini ispunjava deklarirani doseg na struju i vozi 2,2 posto duže, BMW Serije 3 vozi 26,4 posto kraće, a Peugeot 308 46,7 posto kraće

Plug-in hibridna vozila (PHEV) ne treba tretirati kao vozila nulte emisije čak i ako imaju mogućnost geofencinga. Porezi na osobna i službena vozila za PHEV vozila trebali bi se temeljiti na stvarno ostvarenom smanjenju CO2, kaže Krajinska. Ova studija otvara važnu temu o stvarnoj čistoći “čistih” vozila i koliko stvarno treba poticati njihovu kupnju, jer novac koji se daje njihovim kupcima treba nekome uzeti.

Problem je i u stvarnoj ekologičnosti električnih vozila, koja neizravno generiraju znatne emisije i zagađenja u proizvodnji litij-ionskih baterija, bakra i ostalih komponenti električnih vozila, a (velika) zagađenja nastaju u svakom procesu proizvodnje električnih automobila.