GRMOJA ‘Većinu slovenskih iskustava u otvaranju arhiva već smo uvrstili u naš zakon’

Autor:

Zagreb, 28.01.2017 - Na izbornom saboru Mosta, koji se održava u dvorani Branimir centra, 400-tinjak èlanova stranke do kraja dana bi trebalo izabrati novo vodstvo i stranaèka tijela. Bira se predsjednik, dva potpredsjednika, politièki tajnik, devet èlanova Glavnog odbora i pet èlanova Nadzornog odbora. Na fotografiji Nikola Grmoja.
foto HINA/ Denis CERIÆ /dc

Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja u utorak se u Saboru sastao sa slovenskim istraživačem komunističkih zločina Romanom Leljakom, koji mu je prenio slovenska iskustva u otvaranju državnih arhiva iz vremena socijalizma, većinu kojih je Most, kako je rekao, već ugradio u svoj zakonski prijedlog koji bi omogućio otvaranje arhiva do kraja 1990.

“Leljak nam je prenio iskustva iz Slovenije. Većinu toga mi smo već ugradili u naš prijedlog zakona, a ostale ćemo sugestije također uzeti u obzir”, izjavio je Grmoja novinarima nakon sastanka.

Istaknuo je kako su u Mostovoj radnoj skupini za izradu izmjena zakona o arhivima uglavnom ljudi iz Ureda predsjednika Sabora i čelnika Mosta Bože Petrova, čiji to i jest bio prijedlog na kojem se radi zadnja dva mjeseca.

Ne znam što radi Ministarstvo kulture, Most ima gotov prijedlog zakona 

Upitan kako to da i Most i Ministarstvo kulture rade na svom zakonskom prijedlogu vezanom uz državni arhiv, Grmoja je odgovorio kako ne zna što radi Ministarstvo kulture.

“Ne znam što Ministarstvo kulture radi, čuo sam da planiraju nešto za treći kvartal ove godine, a to praktično znači da su sada krenuli u tom smjeru. Most ima gotov prijedlog zakona, a sve sugestije vladajućih i oporbe u pravcu otvaranja arhiva za sve zainteresirane rado ćemo uvažiti”, rekao je.

Osvrnuo se i na kritike arhivske struke kako nije bila kontaktirana pri izradi zakona.

Nema razloga da štitimo političke dužnosnike bivše države

“Nismo radili cijeli novi zakon, nego samo izmjene koje se tiču otvaranja arhiva do 22. prosinca 1990. Uzeli smo u obzir iskustva svih postkomunističkih država i zemalja u okruženju i mislim da je to jako kvalitetan prijedlog zakona. U saborsku proceduru ćemo ga poslati najvjerojatnije za desetak dana. Zaštitit ćemo njima određene osobne podatke, ali nema razloga da štitimo one koje su bili na političkim dužnostima u bivšoj državi. Ja kao političar moram objaviti neke podatke koji ostali građani ne moraju. Svi koji se bave političkom djelatnošću moraju biti izloženi javnosti”, naglasio je Grmoja.

Uvjeren je da će Mostov zakon izdržati ‘provjeru’ na Ustavnom sudu. “Znam da će biti onih koji će pokušati rušiti taj zakon, jer im vjerojatno ne odgovara da ti podatci budu javno dostupni”, rekao je.

Uvjeren sam da će HDZ glasovati za naš zakon

Grmoja ne vidi razlog zbog kojega HDZ ili SDP ne bi podržali Mostov zakon. “HDZ će glasovati za naš prijedlog, uvjeren sam u to. Mislim da nitko normalan ne bi trebao biti protiv tog prijedloga zakona”, poručio je.

Upitan zašto onda HDZ radi na svom zakonskom prijedlogu, Grmoja odgovara da, kako je on to shvatio, Ministarstvo kulture radi na nekakvoj sveobuhvatnoj izmjeni zakona, koji se ne bi ticao ove konkretne problematike.

Roman Leljak kazao je novinarima kako je Mostu sugerirao da jugoslavenske političke dužnosnike, što se osobnih podataka tiče, izjednače sa sadašnjim hrvatskim dužnosnicima.

“Ne znam kakav je njihov prijedlog, sugerirao sam im da u njemu nositelje političkih dužnosti u Jugoslaviji izjednače s nositeljima političkih dužnosti u suvremenoj Hrvatskoj, tako da razina osobnih podataka bude jednaka za obje te kategorije, a ne da oni bivši budu više zaštićeni nego ovi danas”, rekao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)