Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak podigla kamatne stope u eurozoni za tri četvrtine postotnog boda kako bi zakočila potražnju i zauzdala očekivanja rasta cijena. Banka je podigla kamatne stope već u srpnju i rujnu, za ukupno 1,25 postotnih bodova, najavivši u prošlom mjesecu da će ih ponovo podići, unatoč prijetnji recesije, budući da joj je fokus obuzdavanje visoke inflacije. Na današnjoj sjednici ponovo su ih podigli za tri četvrtine postotnog boda. Tako će kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka od početka studenoga iznositi 1,5 posto, kamatna stopa za refinanciranje banaka dva posto, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice banaka 2,25 posto. "Cilj je monetarne politike upravnog vijeća smanjiti potporu potražnji i otkloniti rizik tvrdokornog jačanja inflatornih očekivanja", poručili su. Inflacija u eurozoni dosegnula je u rujnu 9,9 posto i još uvijek daleko previsoka, a zadržat će iznad ciljane razine od dva posto dulje vremensko razdoblje, primjećuju u ECB-u. "Nagli rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbi i postpandemijski oporavak potražnje doveli su do širenja cjenovnih pritisaka i jačanja inflacije", ističu, dodavši i da planiraju nastaviti s podizanjem kamatnih stopa. Ekonomska aktivnost u eurozoni vjerojatno je značajno usporila u trećem tromjesečju i dodatno će oslabiti na kraju ove i na početku iduće godine, procjenju u banci. Smanjujući realni dohodak građana i podižući troškove poduzeća, inflacija i dalje smanjuje potrošnju i proizvodnju, a situaciju su dodatno pogoršali poremećaji u opskrbi plinom i usporavanje svjetskog gospodarstva u kontekstu geopolitičkih napetosti i stroži uvjeti financiranja. U takvim bi uvjetima nezaposlenost u eurozoni mogla blago porasti, procjenjuju. Vlade bi pak po njima trebale voditi računa da fiskalna potpora gospodarstvu u okruženju visokih cijena energije bude privremena i da štiti najranjivije, sugeriraju.
Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak podigla kamatne stope u eurozoni za tri četvrtine postotnog boda kako bi zakočila potražnju i zauzdala očekivanja rasta cijena.
Banka je podigla kamatne stope već u srpnju i rujnu, za ukupno 1,25 postotnih bodova, najavivši u prošlom mjesecu da će ih ponovo podići, unatoč prijetnji recesije, budući da joj je fokus obuzdavanje visoke inflacije.
Na današnjoj sjednici ponovo su ih podigli za tri četvrtine postotnog boda.
Tako će kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka od početka studenoga iznositi 1,5 posto, kamatna stopa za refinanciranje banaka dva posto, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice banaka 2,25 posto.
“Cilj je monetarne politike upravnog vijeća smanjiti potporu potražnji i otkloniti rizik tvrdokornog jačanja inflatornih očekivanja”, poručili su.
Inflacija u eurozoni dosegnula je u rujnu 9,9 posto i još uvijek daleko previsoka, a zadržat će iznad ciljane razine od dva posto dulje vremensko razdoblje, primjećuju u ECB-u.
“Nagli rast cijena energije i hrane, uska grla u opskrbi i postpandemijski oporavak potražnje doveli su do širenja cjenovnih pritisaka i jačanja inflacije”, ističu, dodavši i da planiraju nastaviti s podizanjem kamatnih stopa.
Ekonomska aktivnost u eurozoni vjerojatno je značajno usporila u trećem tromjesečju i dodatno će oslabiti na kraju ove i na početku iduće godine, procjenju u banci.
Smanjujući realni dohodak građana i podižući troškove poduzeća, inflacija i dalje smanjuje potrošnju i proizvodnju, a situaciju su dodatno pogoršali poremećaji u opskrbi plinom i usporavanje svjetskog gospodarstva u kontekstu geopolitičkih napetosti i stroži uvjeti financiranja.
U takvim bi uvjetima nezaposlenost u eurozoni mogla blago porasti, procjenjuju.
Vlade bi pak po njima trebale voditi računa da fiskalna potpora gospodarstvu u okruženju visokih cijena energije bude privremena i da štiti najranjivije, sugeriraju.
Komentari