Europska komisija istražuje širenje MOL-a u Sloveniju koje je dopustila i pozdravila Plenkovićeva vlada

Europska komisija službeno je objavila da je započela dubinski istraživati je li najavljeno MOL-ovo preuzimanje OMV-a u Sloveniji protivno propisima koji na razini EU-a tretiraju takva poslovna povezivanja, čime bi MOL prekršio i dioničarski ugovor s Vladom RH

Europska komisija otvorila je sredinom proteklog tjedna dubinsku istragu koja bi mogla zaustaviti i pomoći da se raskrinka jedna teška manipulacija i poslovna prevara mađarskog MOL-a, koju je hrvatska vlada predvođena Andrejem Plenkovićem službeno pozdravila kao nešto pozitivno.

Radi se o istrazi najavljenog tržišnog širenja mađarskog MOL-a u Sloveniji, koje je taj nominalni partner hrvatske vlade u naftnoj kompaniji Ini naumio provesti protivno dioničarskom ugovoru koji je potpisao s hrvatskom vladom. Utoliko otvaranje spomenute dubinske istrage Europske komisije pomaže da se dodatno otvori pitanje pasivne i za hrvatske interese duboko problematične energetske politike hrvatske vlade predvođene premijerom Plenkovićem.

Europska komisija službeno je objavila da je započela dubinski istraživati je li najavljeno MOL-ovo preuzimanje OMV-a u Sloveniji sukladno propisima koji na razini EU-a tretiraju takva poslovna povezivanja. Europska komisija zabrinuta je jer sumnja da bi realizacija te poslovne transakcije mogla smanjiti konkurentnost na području prodaje motornih goriva u Sloveniji.

Sporna transakcija s kupovinom dionica OMV-a dogodila se u vrijeme bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, koji je tu transakciju hvalio unatoč upozorenjima da se time krše odredbe dioničarskog ugovora. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Radi se o vijesti koju su prenijeli brojni respektabilni i čitani međunarodni mediji, uključujući i agenciju Reuters. U Hrvatskoj je ta vijest prošla gotovo nezapaženo. Tek u ponedjeljak poslijepodne prenio ju je portal energetika.net.

Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica EK zadužena za tržišno natjecanje, sredinom proteklog tjedna o tomu je izjavila:

„Kako bismo osigurali da cijene goriva na prodajnim mjestima umjetno ne rastu zbog manjka konkurencije, moramo pomno pratiti tržišne konsolidacije. OMV Slovenija i MOL su dva vodeća dobavljača goriva u Sloveniji, koja se izravno nadmeću na brojnim lokalnim područjima.

Moramo pažljivo pristupiti i procijeniti koliko bi promjene na tržišnom obzoru koje bi bile ubrzane realizacijom ove transakcije, zapravo utjecale na cijene i kvalitetu usluga.“

Istraga Europkse komisije mogla bi zaustaviti i pomoći raskrinkati tešku manipulaciju i poslovnu prevaru mađarskog MOL-a koju je Plenkovićeva vlada pozdravila kao nešto pozitivno

Europska komisija zapravo je preotvorila temu koja bi mogla posredno pomoći Ini. I to zato što je definitivno potvrdila otkriće i okolnosti koje je Nacional opisao još u travnju 2021.

Nacional je tada ekstenzivno pisao o tome kako namjerom kupnje 120 benzinskih postaja austrijskog OMV-a u Sloveniji, mađarski MOL krši dioničarski ugovor s hrvatskom vladom i ponižava i ismijava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Ali to hrvatskom premijeru tada očito nije bilo važno, jer je Plenkovićeva vlada, štoviše, što zbog nemara, nekompetencije ili možda nekog drugog zlokobnijeg, zasad nepoznatog razloga, prošle godine pozdravila taj potez kao nešto pozitivno.

To je sukus manipulativno strukturirane transakcije kojom se u hrvatskoj javnosti pokušao stvoriti privid zajedničkog istupanja Ine i MOL-a na slovensko tržište. Ali po dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a u Ini, ono može biti zajedničko jedino ako se to zajedništvo manifestira pod robnom markom Ine, a ne podijeljenom kupnjom Ine i MOL-a.

Predsjednica europske komisije Ursula von der Leyen u izvrsnim je odnosima s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, ali još je nejasno kakve će sve implikacije imati ova istraga. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

I to zato što se sada definitivno pokazalo da OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz tek minorno i „manekensko“ sudjelovanje Ine, koja u stvarnosti, sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki, neće imati utjecaja na poslovanje. Iako se na Ininim korporativnim stranicama još od 8. lipnja 2021. mogla pročitati službena objava po kojoj će „Ina s MOL-om steći dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija” te da su “Ina i MOL postigli dogovor o stjecanju OMV-ova udjela”, u isto vrijeme MOL je na svojim stranicama iznio sljedeće:

MOL Grupa stječe dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, što podrazumijeva preuzimanje 120 benzinskih postaja i veletrgovinu u Sloveniji. Prema pisanju mađarskog lista Hungary Today, spomenuti paket dionica plaćen je 301 milijun dolara, od čega će Ina osigurati oko 100 milijuna dolara. Od sadašnja 53 benzinska servisa u Sloveniji, MOL Grupa povećava svoj udjel na 173 maloprodajne jedinice.”

Upravo ta posljednja rečenica otkrila je ključnu informaciju – budućih 120 postaja, ali i značajan udio veleprodaje goriva, trebali bi poslovati pod brandom MOL-a, što je direktno kršenje odredbi dioničarskog ugovora iz 2003. godine koje nalažu da se širenje zajedničke kompanije u zemljama regije treba vršiti isključivo pod imenom i brendom Ine.

‘Kako bismo osigurali da cijene goriva na prodajnim mjestima umjetno ne rastu zbog manjka konkurencije, moramo pomno pratiti tržišne konsolidacije’, izjavila je Margrethe Vestager

Ina je i dotad imala udio od 7,75 posto dionica u tvrtki OMV Slovenija, pa bi podjelom novokupljenog paketa od 92,25 posto, u omjeru 70:30 posto s MOL-om, ubuduće imala oko 33 posto udjela, a MOL preostalih 67 posto, što je u svojoj objavi na LinkedInu prošle godine potvrdio i sam predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

On se u istoj objavi pohvalio da će „tako Ina postati glavni dobavljač goriva za sve – i postojeće i novostečene benzinske stanice Ine i MOL-a u Sloveniji”. Pritom je “zaboravio” napomenuti da Ina u ovom trenutku ima pet benzinskih postaja u Sloveniji, isto onoliko koliko ih je bilo i 2003. godine kada ju je preuzeo MOL.

MOL je, pak, u posljednjih 18 godina u Sloveniji otvarao benzinske postaje pod vlastitim brandom i logotipom MOL-a. Danas MOL ima 48 postaja koje posluju pod njegovim brandom, a preuzimanjem 120 OMV-ovih postaja imat će ih ukupno 168, uz značajan udio veleprodaje derivata. Ina će i dalje imati, kao i do sada, pet benzinskih postaja i minoran udio na tržištu.

Pitanja o tome je li i kako hrvatski suvlasnik bio obaviješten o kupovini OMV-ovih dionica u Sloveniji, odnosno jesu li Vlada i resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bili obaviješteni o tome da dionice u većem dijelu kupuje MOL, a tek u manjem Ina, Nacional je u proljeće 2021. postavio i Vladi, i tada Ćorićevom Ministarstvu, ali i Ini. Svi su odlučili ostati nedostupni za odgovore. Iz Ministarstva je tek stigla kratka uputa da se “za sva pitanja koja se odnose na poslovanje Ine obratimo njima”, odnosno Ini, iz čega se može izvući zaključak da ni Ministarstvo ni Vlada, kao Inini suvlasnici, već odavno u svojim rukama ne drže konce njezina poslovanja.

Vlada premijera Andreja Plenkovića pozdravila je prošle godine ‘zajedničku’ akviziciju Ine i MOL-a u Sloveniji, ‘izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala priliku za širenje na slovensko tržište’. FOTO: Dubravka Petric/PIXSELL

Vijest o namjeri preuzimanja OMV-ova udjela u slovenskoj podružnici prenijele su već tada i brojne novinske agencije i poslovni mediji, posebno oni iz naftaškog sektora, no ni u jednom od njih Ina se uopće nije spominjala, jednako kao ni u obavijesti koju je na svojim korporativnim stranicama objavio sam austrijski OMV, a u kojoj se kaže da su dogovor o preuzimanju sklopili OMV i MOL.

Jedini spomen Ine u svim spomenutim izvještajima je informacija da je hrvatska kompanija i do sada imala 7,75 posto udjela u slovenskoj tvrtki.

Unatoč svemu tome, vlada premijera Andreja Plenkovića prošle godine pozdravila je „zajedničku“ akviziciju Ine i MOL-a u Sloveniji, „izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala poslovni interes i priliku za širenje na slovensko tržište”, no Vlada nije smatrala shodnim obavijestiti hrvatsku javnost pod čijim će brandom poslovati nove postaje. Jedan od Nacionalovih izvora iz naftaških krugova tada je upozorio da je, u ovom slučaju, Ina poslužila tek kao pomoćni igrač koji će MOL-u smanjiti trošak nove investicije, a da u stvarnosti neće imati nikakav utjecaj na upravljanje kompanijom.

OMV je još početkom veljače 2021. najavio da namjerava prodati 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, u sklopu koje posluje i 120 benzinskih pumpi organiziranih na principu franšize. OMV je sa svojim lancem benzinskih postaja, koje posluju pod brendovima OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont, drugi po veličini maloprodajni lanac u Sloveniji i zauzima nešto više od 20 posto tržišta derivata, odmah nakon domaćeg Petrola koji sa svojih 318 postaja drži čak 60 posto udjela na tržištu.

Pokušao se stvoriti privid zajedničkog istupanja Ine i MOL-a na slovensko tržište. Ali po dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a, ono može biti zajedničko jedino pod robnom markom Ine

Odmah iza OMV-a je MOL, koji drži oko 10 posto udjela na tržištu. Mađarska kompanija ušla je na slovensko tržište u svibnju 2011. godine, kupivši tadašnjih 19 benzinskih postaja slovenskog lanca TUŠ-Oil. U međuvremenu je broj benzinskih postaja dodatno povećala na ukupno 48 i zauzima treće mjesto po udjelu u maloprodajnoj mreži. No odluka mađarske tvrtke da benzinske postaje u susjednoj državi posluju pod brandom MOL-a, a ne Ine, izazvala je u to vrijeme burne reakcije hrvatskih naftnih stručnjaka.

Naime, prema odredbama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003. godine, mađarski strateški partner se u članku devetom obvezao da će „razvijati nova prodajna mjesta na SEE tržištima (tržišta jugoistočne Europe, op. N.) te kada je novo prodajno mjesto predloženo u svrhu razvoja Maloprodajne djelatnosti Ine ili Strateškog investitora, da će razvoj tog prodajnog mjesta provesti Ina pod trgovačkim imenom i Upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod Uvjetima povlaštene isporuke“. Ta je odredba zadržana i u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz siječnja 2009., što drugim riječima znači da je ona i dalje na snazi iako ju je MOL u više navrata do sada prekršio, poslujući ne samo u Sloveniji već i u Srbiji pod brandom MOL-a.

Bivši generalni direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern još je 2012. godine, kao svjedok na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u sudskom postupku Ina-MOL, kazao da je MOL bez konzultacija s Inom kupio benzinske postaje Tifon u Hrvatskoj i TUŠ-Oil u Sloveniji.

No na svojim službenim stranicama MOL se pohvalio da u Sloveniji u stvari ima 52 postaje. Iako Ina nije službeno integrirana u MOL (integrirana je u konsolidirano financijsko izvješće, ali ne i u samu Grupu jer MOL još uvijek ne posjeduje više od 50 posto udjela u Ini), mađarski suvlasnik prisvaja i Inine benzinske postaje u susjednoj državi i smatra ih dijelom MOL Grupe iako za to nema zakonske osnove.

MOL-ov većinski udio od 70 posto u kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija nije samo stvar novca, već prvenstveno moći i utjecaja, a MOL se pohvalio da u Sloveniji u stvari ima 52 postaje. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Naime, MOL je formalno registriran u Mađarskoj pod imenom MOL Plc., a MOL Grupa kao takva ne predstavlja poseban pravni subjekt i formalno ne postoji. MOL-ovo svojatanje Ine kao “dijela MOL Grupe” također je, kako je to već pisao Nacional, pravno nelegitimno, s obzirom na to da MOL do sada nije pokazao nijedan relevantan dokument kojim bi dokazao da je Ina prestala biti vertikalno integrirana kompanija i postala podružnica MOL-a.

 Jedina pozitivna pojedinost u cijeloj toj priči, slažu se gotovo svi neslužbeni izvori s kojima je Nacional razgovarao, jest mogućnost da ova akvizicija motivira MOL da doista dovrši investiciju u modernizaciju rafinerije u Rijeci, odnosno da dovede do kraja netom započetu izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka koja kasni već gotovo 15 godina, jer bi upravo opskrba novih benzinskih postaja u Sloveniji derivatima iz riječke rafinerije bila financijski najisplativija zbog minimaliziranja transportnih troškova.

Prema nekim procjenama riječka rafinerija mogla bi na slovensko tržište plasirati oko 600.000 tona derivata na godinu, što bi moglo ostaviti pozitivan trag na Ininu poslovanju, ali pod uvjetom da MOL doista nađe interes da postaje u Sloveniji opskrbljuje upravo derivatima iz riječke rafinerije, a ne transportom iz vlastitih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

Pokazalo se da OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz tek minorno i ‘manekensko’ sudjelovanje Ine, koja sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki neće imati utjecaja na poslovanje

Zbog ruske invazije na Ukrajinu u međuvremenu su se tržišne okolnosti dramatično izmijenile pa se ta najavljena transakcija treba promatrati i u posve drugom geopolitičkom kontekstu.

Već se prošle godine kao legitimno nametnulo i pitanje zbog čega Ina sama nije otkupila dionice tvrtke OMV Slovenija. I to zato što je Ina solventna kompanija, a na tržištu novca u to vrijeme bilo je lako doći do kapitala koji se nudio pod dobrim uvjetima i uz niske kamate. Pa bi u normalnim okolnostima i uz aktivnu energetsku politiku hrvatske vlade bilo neshvatljivo da Ina sama nije odlučila otkupiti te dionice i tako trajno osigurati egzistenciju Rafinerije Rijeka. Ali to se nije dogodilo prvenstveno zato što to ne odgovara mađarskom MOL-u.

I to zato što MOL-ov većinski udio od 70 posto u kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija nije samo stvar novca, već prvenstveno moći i utjecaja, odnosno odluke da u situaciji kada je između Vlade i MOL-a još mnogo neriješenih i otvorenih pitanja, Mađari pokušaju zadržati određene adute u rukavu koji bi im olakšali pregovore s hrvatskim suvlasnikom u godinama koje dolaze. Sada se osim kompleksnih i dramatičnih promjena na energetskom tržištu, u realizaciju te transakcije najizravnije uključila i Europska komisija otvaranjem dubinske istrage.

Komentiraj