EPPO traži više novca, fali im tužitelja

Autor:

04.11.2022., Zagreb - Kuca Europe. Europska javna tuziteljica Laura Codruta Kovesi odrzala je konferenciju za medije. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

Kolegij Ureda europskog javnog tužitelja u Luksemburgu zatražio je zbog primanja Poljske i Švedske u članstvo EU tužiteljstva povećanje budžeta za 7,8 milijuna eura, čime bi njihov proračun za 2024. iznosio 79,7 milijuna eura.

Kako su izvijestili iz EPPO-a, hitan zahtjev upućen Europskom parlamentu, Vijeću EU-a i Europskoj komisiji, a motiviran je i ubrzanjem isplate sredstava iz raspoloživog fonda plana NextGenerationEU, mehanizma oporavka zemalja-članica nakon pandemije.

Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi najavila je jačanje kadrovskih potencijala, piše Novi list.

Problematična Poljska

“Kao što će naš godišnji izvještaj za 2023. uskoro pokazati, EPPO nastavlja poboljšavati zaštitu financijskih interesa EU-a, kao i proračuna njegovih država članica. Kako bismo opravdali očekivanja građana EU-a, posebno s obzirom na to da se isplata sredstava NextGenerationEU ubrzava, moramo osigurati da proširenje EPPO zone na Poljsku, a možda i Švedsku tijekom ove godine, bude uspješno”, ističe Kövesi.

“S tim ciljem na umu, s obzirom na izazove koji su pred nama, potrebno nam je više osoblja za operativnu i administrativnu podršku u Luksemburgu, kao i više delegiranih europskih tužitelja”, poručila je glavna europska tužiteljica.

Članstvo EPPO-a od 27 članica EU-a, čine 22  zemlje s nacionalnim delegiranim tužiteljima, a broj bi tako do kraja ove godine mogao porasti na 24. Hrvatska je od samih početaka članica EPPO-a koji je počeo s radom u lipnju 2021., a hrvatski ured vodi delegirana europska tužiteljica Tamara Laptoš.

Primanje Poljske u članstvo EPPO-a zanimljiva je paradigma za političke elite novih i starih članica EU-a o važnosti da uz matično tužiteljstvo imaju i ured europskog javnog tužitelja s obzirom na to da nacionalne vlade povlače novac iz EU-fondova.

Bivša poljska vlada predvođena konzervativno-nacionalističkom strankom Pravo i pravda koja se sukobljavala s EU-om, nije se htjela priključiti EPPO-u, a problematično pravosuđe i gušenje medija dovelo je u konačnici do promjene vlasti krajem prošle godine.

Zbog narušenih demokratskih standarda EU-a zamrznula je Poljskoj više milijardi eura sredstava. Šteta se sad pokušava popraviti pa su novoizabrana proeuropska poljska vlada i ministar pravosuđa Adam Bodnar prvog dana stupanja na dužnost potpisali prijedlog za pridruženje Poljske EPPO-u.

Doprinos Švedske

U odnosu na poljski slučaj, pozicija Švedske bitno je drukčija jer u međunarodnim i europskim okvirima spada u zemlje s uređenim pravosudnim sustavom, uspješnim mehanizmima kontrole trošenja novaca, posbno visokim stupnjem demokratskog razvoja.

No, upravo visoki standardi Švedskoj su dodatni motiv da se pridruži EPPO-u.

“Švedsko članstvo u EPPO-u pružit će bolje mogućnosti za efikasnu suradnju u borbi protiv kriminala, u povratu profita od kriminala i očuvanju novca švedskih poreznih obveznika. Vlada je poduzela važan korak kako bi se Švedska mogla pridružiti EPPO-u”, poručio je nedavno švedski ministar pravosuđa Gunnar Strömmer.

“Moramo prekinuti kriminalno financiranje, kako u Švedskoj tako i na razini EU-a. Budući da je organizirani kriminal prekogranične prirode, borba protiv takve pojave također ne smije poznavati granice”, rekao je Strömmer.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.