Pixabay

Elektroničkim izdavanjem računa u javnoj nabavi do značajnih ušteda

Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, koji je izradilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, ima za cilj usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU, a trebao bi dovesti do ubrzanja i automatiziranja poslovnih procesa, uz ostvarenje značajnih ušteda.

Kako se navodi u nacrtu prijedloga, koji se nalazi u javnoj raspravi od 12. travnja, a predviđeno trajanje savjetovanja iznosi najmanje 30 dana, glavni cilj je omogućiti potpuno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, a s ciljem postizanja procijenjene proračunske uštede od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, odnosno oko 2,5 milijardi kuna godišnje.

Između ostalog, navodi se da elektroničko fakturiranje potiče bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa te se procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću oko 7 i više eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj. Na području cijelog EU-a projicirane uštede uvođenjem elektroničkog fakturiranja za poduzeća iznose oko 64,5 milijardi eura godišnje.

“Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovanje, ubrzavaju se i automatiziraju poslovni procesi, smanjuju troškovi poslovanja, ostvaruju značajne uštede te se potencijalno stvara veća dodana vrijednost u poslovanju, kako u gospodarskom sektoru tako i u javnoj i državnoj upravi”, stoji u nacrtu.

Također, navodi se, cilj je započeti s uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja, čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u Republici Hrvatskoj, sa svim uštedama i transparentnošću.

Nadalje, zakonom se kane osigurati uvjeti da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa. “Izrada nacrta prijedloga zakona nužno je potrebna zbog dužnosti provedbe pravne stečevine EU i osiguranja zakonodavnog okvira za elektroničko fakturiranje u postupcima javne nabave, temeljem ugovora o javnoj nabavi”, stoji u nacrtu.

Kako se pojašnjava, zbog mnogostrukih normi elektroničkih računa koje nisu bile interoperabilne dolazilo je do pretjerane složenosti, pravne nesigurnosti i dodatnih operativnih troškova za gospodarske subjekte koji se služe elektroničkim računima diljem država članica.

“Nepodudarni pravni i tehnički zahtjevi u vezi s elektroničkim računima predstavljaju prepreke pristupu tržištu u prekograničnoj javnoj nabavi i prepreke trgovini. Oni narušavaju temeljne slobode i time izravno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta”, navodi se.

U Hrvatskoj je u 2017. godini volumen razmjene eRačuna iznosio 10 posto, a očekuje se da će taj postotak donošenjem zakona značajnije porasti.

Komentiraj