Koliko ćemo ove godine morati izdvojiti za blagdansku košaricu? Hoće li ovo biti najskuplji Božić otkad se prate cijene? Kakve nas cijene očekuju sljedeće godine i mogu li plaće pratiti njihov rast?  O svemu tome govorili su predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik HUP – Udruge trgovine Martin Evačić i ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Sever je naglasio da se godinama rade izračuni blagdanskih košarica za Božić i Uskrs. “Božićna obuhvaća Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana te Staru i Novu godinu. U tom razdoblju rade se tri košarice. Ona najskuplja je presjek svega onoga što je tradicija diljem Hrvatske, ona srednja radi određene ustupke, a ona najskromnija odstupa od svega”, rekao je.

Dodaje kako bi ove godine tradicionalna košarica stajala 417 eura, srednja 176 eura, a najskromnija 98 eura. “Što se tiče cijena hrane u Hrvatskoj, to nije samo pitanje blagdana. Statistike pokazuju da smo iznad prosjeka EU-a, čak smo u nekim segmentima i iznad prosjeka koji vrijedi za bogatije zemlje u EU-u gdje su plaće 2-3 puta veće”, naglasio je Sever.

Cijene hrane u trgovinama ovise o nabavnim cijenama

Evačić je istaknuo kako cijene hrane u trgovinama ovise o nabavnim cijenama, a marža trgovcima pada. Smatra kako se ne može očekivati da cijene budu na razini onih prije pandemije. “Cijene hrane su porasle, neke hrane nema ni dovoljno, osobito voća i povrća, a problem je sada i s mesom. . Što se tiče bakalara, cijene se ponekad formiraju u dobavi na nerazumljive načine”, rekao je.

Sever: “Plaće i mirovine su neizdrživo niske, a cijena hrane je drastično porasla”

Dodaje kako se godinama upozorava da, kad je riječ o hrani, nismo samodostatni. Kaže: “Kada nisi samodostatan i moraš kupiti hranu, cijena je jedna je drugačija”.

Riba iz Hrvatske ima nižu cijenu u Italiji nego u Hrvatskoj

Novotny je rekao kako se ne može metodološki složiti sa sindikalnom procjenom cijene košarice. “Neosporno je da su cijene rasle, a za to postoji niz ekonomskih objašnjenja. Hrana ne bi trebala biti stvar globalnog transporta, već bi ona trebala biti lokalno proizvedena i konzumirana”, kazao je.

Dodaje kako je Hrvatska jedina zemlja Mediterana uz Crnu Goru koja nema dovoljno hrane da prehrani svoje stanovništvo i turiste koji dolaze. “Hrvatska je ove godine doživjela veliki porast turizma. Oko 14 milijuna ljudi je došlo u zemlju i oni kreiraju potražnju koja je u kratkom roku ogromna”, govori.

Naglašava kako je takvu potražnju teško podmiriti iz domaćih izvora jer ih nema i zato su, kako kaže, cijene hrane u Hrvatskoj značajno više nego recimo u Italiji. “Zanimljivo je da riba iz Hrvatske ima nižu cijenu u Italiji nego u Hrvatskoj”, rekao je.

Novotny govori kako postoje velike razlike u ponašanju potrošača u EU i spremnosti da plate određeni proizvod. Kako kaže, u Hrvatskoj je potrošnja porasla 3 posto, a u Njemačkoj je 3 posto pala na prvi znak recesije. Sever smatra da samo uvođenje eura nije dovelo do značajnijeg podizanja cijena, ali neki su koristili inflaciju za generiranje nove inflacije, piše HRT.