Godinu dana nakon ruske invazije, Ukrajina, druga najveća europska zemlja, suočava se sa štetom po okoliš od najmanje 47 milijardi dolara, procjene su ukrajinskog Državnog inspektorata za zaštitu okoliša, prenosi Radio Slobodna Europa.

Ipak, procjena predstavlja samo to – privremeni zbroj. Budući da ruska vojska i dalje drži u cijelosti ili veći dio teritorija pet ukrajinskih oblasti – Krim, Herson, Zaporižje, Donjeck i Lugansk – ukrajinski znanstvenici, stručnjaci za zaštitu okoliša i državni inspektori ne mogu slobodno putovati po zemlji kako bi procijenili razmjere štete okoliša.

Schemes (Skhemy) – istraživački projekt Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Europa (RSE) – pokazao je ukrajinskim stručnjacima za zaštitu okoliša satelitske snimke osam ključnih zemljišnih točaka Ukrajine koje je načinila američka kompanija Planet Labs, prije i nakon borbi između ruske i ukrajinske vojske.

Ruske rakete pogodile su Lviv 26. ožujka 2022. Riječ je o jednom od prvih napada Kremlja na ovaj grad na zapadu Ukrajine. Bombardiranje je uništilo naftno skladište, oštećujući spremnike i aktivirajući požar.

Ukrajinski Državni inspektorat za zaštitu okoliša nije mogao utvrditi točan volumen izlijevanja nafte, ali ocjenjuje da su posljedice napada na ovakve objekte među najopasnijim za okoliš.

Izlivena nafta koje završava u tlo i podzemne vode može ubiti gotovo sve žive organizme s kojima dođe u kontakt. Kad su zaposlenici Državnog inspektorata posjetili naftno skladište u Lvivu, na površini izlivene nafte pronašli su mrtve gliste, što je prvi pokazatelj nezdravog tla.

Crvi doprinose plodnosti tla, osiguravaju kisik i različite hranjive tvari te šire prostor za rast korijena biljaka i drveća.

Ukrajinske snage su sredinom ožujka 2022. raznijele branu kako bi poplavile područje rijeke Irpin, pritoke Dnjepra, i tako zaustavile rusku vojsku koja se približavala prijestolnici Kijevu. Inženjeri su izračunali kako “učiniti zemlju neprohodnom, ali ne i da istovremeno potope sva sela [na tom području]”, rekao je u članku od 1. srpnja 2022. umirovljeni američki pukovnik s Instituta za moderni rat pri američkoj vojnoj akademiji West Point, John Spencer.

Koristeći satelitske snimke Planet Labsa, Schemes je izračunao da je volumen vode nakon raznesene brane utjecao na više od 25 kilometara kvadratnih teritorija – područja dvostruko većeg od Višhoroda, lokalnog grada s više od 33.100 stanovnika.

U konačnici, poplava nastala nakon uništenja brane Irpin u cijelosti je potopila sedam sela Kijevske oblasti – Demidiv, Kozaroviči, Červone, Huta-Mežihirska, Horenka i Moščun – te isprala pesticide i ostale agrokemikalije, građevinski materijal, boje iz metaloprerađivačkih radionica i teške metale iz dalekovoda i drugih dijelova lokalne elektroenergetske mreže.

Prema navodima ukrajinskog Državnog inspektorata, poplavljeno područje proširilo se na 46 kilometara kvadratnih.

Iako je poplava mogla “značajno onečistiti” rijeku Irpin gnojivima i drugim kemijskim materijalima, naveo je za Schemes zamjenik ravnatelja Državnog inspektorata Andrij Vahin, on tvrdi da vladini podaci nisu pokazali znakove takvog scenarija. Moguće razloge o tome nije pojasnio.

Mjesta masovnih grobnica pronađena u šumama Izjuma već svjedoče o brutalnosti ruske okupacije ovog ukrajinskog grada od 46.000 stanovnika, koja je trajala od travnja do rujna 2022.

I šume su patile tijekom tog perioda. Ukrajinci se kolektivno brinu o šumama. Među njima su šumarsko gospodarstvo grada Izjuma i istoimeni nacionalni park. Ljetni požari uzrokovani borbama između ruske i ukrajinske vojske uništili su 70 posto od 53.000 hektara šume okruga Izjum – rekao je u studenome 2022. godine za Suspilne Kharkiv prvi zamjenik ravnatelja Odjela za šumarstvo i lov Harkivske oblasti, Oleksandr Lisenko.

Satelitski snimci pokazuju da je ekološka šteta od borbi bila “značajna”, rekao je Vahin, ali nije elaborirao.

Državni inspektorat još ne može pristupiti šumama za potpunu procjenu štete jer je to područje blizu ruskih vojnih položaja i vjerojatno minirano.

Šteta, međutim, izlazi iz okvira samog drveća, tvrdi voditeljica projekta ukrajinskog ogranka Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), Hana Dobčenko.

Osim gubitka staništa za životinje i biljke, poremećaji u tlu i zraku oslobađaju ugljični dioksid koji “pogoršava klimatske promjene”, rekla je.

Od ovakvog gubitka ne može se očekivati brzi oporavak.

“Morate shvatiti da su stabla koja su tamo spaljena bila između 30 i 40 godina”, rekao je Vahin. “Ovo nije plantaža, već šuma, i trebat će desetljeća da ponovno oživi.”

Prije veljače 2022. poluotok Kinburn, strateški rt između Crnog mora i ušća Dnjepra-Buha, bio je poznat po više od 60 hektara divljih crvenih orhideja, ribnjacima i jezerima te milijunima ptica selica. Nakon ruske invazije, ponovni požari promijenili su identitet tog područja.

Ruska vojska je u lipnju 2022. preuzela kontrolu nad Kinburnskom prevlakom, dijelom kopna koji strši s poluotoka između Crnog mora i rijeke Dnjepar. Od tada su stalni požari velikih razmjera od borbi zahvatili regionalni park Kinburn Spit, područje šume Voližin, koji je dio Crnomorskog rezervata biosfere te nacionalni park prirode Svjatoslav Biloberežija.

Schemes je izvijestio o ruskoj brigadi takozvanoj Donski kozaci, koja je granatirala obližnji grad Očakiv i druga naseljena područja s pješčane obale poluotoka Kinburn.

Satelitski snimci pokazuju spaljena područja duž gotovo cijelog poluotoka. Za sada, bez pristupa poluotoku ili njegovim zaštićenim područjima, istraživači “ne mogu prikupiti točne podatke” o tome koja su područja pretrpjela najveću ekološku štetu u ratu, rekla je upraviteljica zaštite WWF-a Ukrajine, Olesja Petrovič.

Požari koji su u kolovozu 2022. bjesnili oko najveće europske nuklearne elektrane u jugoistočnoj ukrajinskoj regiji Zaporižje, koja je pod ruskom okupacijom, naglasili su pitanje međunarodne ekološke prijetnje u ratu.

Nakon što je rusko granatiranje izazvalo još jedan požar tog mjeseca u blizini nuklearne elektrane Zaporižje, ukrajinska državna energetska kompanija Enerhoatom isključila je dva preostala funkcionalna reaktora krajem kolovoza, kako bi izbjegla nuklearnu katastrofu.

Iako je veza nakratko uspostavljena, elektrana koju su zauzeli Rusi, a kojom upravlja ukrajinski tim, više ne proizvodi struju. Međutim, rizici od granatiranja još nisu prošli.

U obraćanju Europskom parlamentu 24. siječnja 2023., glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, koji je sa stručnjacima IAEA-e posjetio elektranu, ponovio je poziv za uspostavljanje sigurnosne zone oko tog postrojenja.

“Ne znam koliko dugo ćemo imati sreće u izbjegavanju nuklearne nesreće”, rekao je Grossi, prenio je EU Observer.

I Ukrajina i Rusija podržale su Grossijev prijedlog za sigurnosnu zonu oko elektrane kako bi se smanjio rizik od takve nesreće.

Dok su ruske trupe u 2022. napredovale ka južnoj ukrajinskoj oblasti Herson, granatiranje je često prouzrokovalo požare na vrijednim poljoprivrednim zemljištima ove oblasti, bogatim žitaricama i sjemenkama suncokreta.

Ministarstvo agrarne politike i prehrane te Kijevska škola ekonomije procjenjuju da je od studenog 2022. rat prouzročio više od 34 milijarde dolara neizravnih gubitaka ukrajinskom poljoprivrednom sektoru, koji je prije rata bio rangiran kao najvažniji izvozni sektor.

Ti gubici uključuju požare na poljoprivrednom zemljištu, kao i izgubljeni prihod od prodaje i druga financijska opterećenja.

Krateri nastali od artiljerijskih napada predstavljaju najteži ekološki problem za Ukrajinu, upozoravaju stručnjaci za okoliš.

Kada projektil eksplodira, stvarajući krater, zagađivači, uključujući metalne i kemijske ostatke iz granate ili projektila, ulaze u tlo, a nakon toga i u podzemne vode.

Vojni stručnjaci Zapada općenito procjenjuju da su ukrajinske zalihe granata i projektila daleko ispod ruskih. Satelitski snimci koje je Schemes proučavao pokazuju manju gustinu kratera u blizini bivših ili sadašnjih ruskih vojnih položaja u poređenju s ukrajinskim vojnim položajima.

Kako bi se šteta riješila, Državnom inspektoratu potrebne su informacije o kemikalijama koje se koriste u modernijim ruskim projektilima, kao i odgovarajuća laboratorijska oprema za njihovu analizu, rekao je zamjenik ravnatelja Inspektorata, Vahin.

“Na primjer, ispitali smo [rusku] raketu Kh-101 koja nije eksplodirala, ali je odjeljak za gorivo bio bez tlaka”, naveo je Vahin. “Tamo nisu pronađeni dijelovi nafte. Međutim, otkrivene su kemikalije poput melangea i decylenea. Mi nemamo laboratorije koji mogu testirati takve tvari”, upozorio je.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) označila je mješavinu melange kao “otrovnu tempiranu bombu”. Kada tvar uđe u vodu, oslobađaju se velike količine otrovne dušične kiseline. Raspadanje spremnika s tom mješavinom “može predstavljati ozbiljnu prijetnju ljudskim životima i okolišu”, upozorio je OESS u članku iz 2013. godine.

Decylene je još jedno otrovno raketno gorivo koje Radna skupina za okolišne posljedice rata u Ukrajini, koalicija aktivista, stručnjaka i novinara, smatra “vrlo nestabilnim”.

Ruski “zmajevi zubi” – trokutaste protutenkovske barijere, napravljene od armiranog betona – podsjećaju nas na Drugi svjetski rat.

Ruske snage ih sada intenzivno koriste kako bi zaustavile ukrajinska laka oklopna vozila i pješaštvo.

Takve utvrde, koje nije lako premjestiti, pojavile su se u sve četiri oblasti ukrajinskog kopna koje je djelomično okupirala Rusija: Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižje.

Podsjećajući na slične strukture korištene u Drugom svjetskom ratu, Vahin smatra kako možda neće biti ekonomski isplativo ukloniti “zmajeve zube” nakon što rat završi.

Takve strukture, koje je podigla Finska tijekom Zimskog rata sa Sovjetskim Savezom 1939-40. godine, još stoje u ruskoj regiji Kareliji.