Ivo Džinić, dekan Hrvatskih studija, otkriva zašto su se javno usprotivili rušenju triju zgrada u čiji je posjed ušao Državni hidrometeorološki zavod

Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija usprotivilo se rušenju triju zgrada u kampusu Borongaj. Naime, na tom području bi Državni hidrometeorološki zavod trebao graditi svoj novi kompleks. Dekan Fakulteta hrvatskih studija Ivo Džinić objasnio je o kakvim se objektima radi. „Radi se o trima spornim zgradama koje se nalaze preko puta glavnog ulaza u Fakultet hrvatskih studija. Objekti 60 i 61 u potpunoj su funkciji, dok je objekt broj 59, koji je sada derutan, prije bio teretana vojarne. Njega bi trebalo obnavljati. Prema nalazima vještaka, ta zgrada se ne mora rušiti te se i dalje može privesti nekoj svrsi. U zgradi 61 Fakultet hrvatskih studija ima četiri učionice, dva kabineta i prostoriju za čistačice. Pola te zgrade pripada Hrvatskim studijima dok druga polovica pripada Pravnom fakultetu koji tamo drži dio svoje biblioteke. I oni se muče s adekvatnim prostorima za biblioteku. Zgrada broj 60 je nekada pripadala Hrvatskim studijima, ali je 2019. dodijeljena DHMZ-u. Tu imaju jednu od svojih ispostava. Oni su, prema riječima svoj ravnateljice, u obnovu te zgrade uložili 6,5 milijuna kuna, a sad je misle rušiti.“

Džinić kaže da je, prema nalazima vještaka i njihovu mišljenju, riječ o zgradama koje su funkcionalne i koje se mogu primijeniti svojoj svrsi u slučaju zgrade broj 59.

„Zgradu 59 dodijelio je tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar svim fakultetima na Borongaju s ciljem da se uredi i služi svim studentima, a mi trenutno plaćamo zgradu Martinovku u drugom dijelu grada kako bismo tamo održavali tjelesnu kulturu. DHMZ trenutno u zgradi 59 drži svoje instrumente. Mi smo ove godine bili u suposjedu te zgrade s DHMZ-om, ali oni su promijenili bravu tako da nismo imali pristup. DHMZ je ušao u posjed u ožujku ove godine. Mi smo ih molili da nam omoguće ponovno stupanje u posjed nekretnine. Dana 30. kolovoza oni su to odbili napraviti pa smo mi pokrenuli spor o smetanju u posjedu. Mi smo za sljedeći period europskih fondova s kolegama s drugih fakulteta odlučili aplicirati da uložimo u nju i da je sredimo kako bi tu bile svlačionice i teretana. Ako ta zgrada opstane, mi bismo na tom projektu radili. Na koordinaciji s akterima drugih fakulteta iz kampusa odlučeno je da se moramo usprotiviti svemu što može naškoditi studentskom životu”, rekao je u razgovoru za Zagreb News.

Džinić naglašava da Hrvatski studiji nemaju ništa protiv toga da DHMZ ima svoje prostore u zgradi broj 60. Ali da fakulteti kampusa smatraju da, s obzirom na to da je Borongaj sveučilišni kampus, on takvim mora i ostati. „Treba povesti računa da se kampus ne pretvori u heterogenu cjelinu gdje će biti svega i svačega, nego da primarno bude u službi studenata i studija. Kad je država dodijelila tu parcelu, kampus je bio zamišljen kao hrvatski Harvard. DHMZ-ova čestica sada zahvaća te postojeće zgrade 59, 60 i 61 koje su prije služile za bivšu vojarnu, pošto je GUP ostao isti i na tome misle graditi svoj projekt. Međutim, u njihovim planovima nije jasno što se, kada i zašto misli rušiti. U jednoj verziji se misli rušiti zgrada 59 dok ostale ostaju. U drugoj se prvo misli rušiti zgrada 59 zbog dobivanja građevinske dozvole, dok su ostale u planu rušenja tek nakon izgradnje novog kompleksa kao uvjet za dobivanje uporabne dozvole. To su kontradiktorne izjave. Treća verzija je da se prvo ruše objekti 59 i 60, a da će 61 ostati kao spremište koje će se isto srušiti nakon izgradnje. Četvrta je da će se odmah rušiti sve tri zgrade. To stoji u njihovu arhitektonskom planu i građevinskoj dozvoli.“

Hrvatski studiji su, kako objašnjava Džinić, održali sastanak s ravnateljicom DHMZ-a da pokušaju riješiti stvar. Tvrdi da nije bilo dogovora jer im je rečeno da se obraćaju krivim ljudima. „Rekli su mi da se moramo obratiti Gradu ili državi. Mi smo rekli da ne bismo imali ništa protiv da se taj novi kompleks malo pomakne na dio koji je državna imovina i da trenutne funkcionalne zgrade ostanu. Mi ćemo napraviti sve što država odluči, ali smo zabrinuti jer će rušenje tih zgrada državu puno koštati. Ako im ta zgrada koju koriste ne treba i ako se planira srušiti, željeli bismo da nam se vrati na korištenje.“ Hrvatski studiji su u svom apelu napisali da bi rušenjem zgrade broj 60, gdje se trenutno nalazi DHMZ i u koju je uloženo 6,5 milijuna kuna, nastali trošak i materijalna šteta od 5,2 milijuna kuna. Uz to, traže da se ta zgrada vrati na korištenje Hrvatskim studijima jer su im te prostorije za održavanje nastave i uredske prostorije. Kažu i da bi rušenjem te zgrade nastala šteta od 3,8 milijuna kuna za državu kao vlasnika prostora, dok bi rušenjem zgrade broj 59 nastala šteta od 3,73 milijuna kuna za državu.

Džinić se nada da će država i Grad reagirati u ovom slučaju kako bi se raščistila situacija. „Sad čekamo. Iz Ministarstva graditeljstva zamolili su nas da pošaljemo sve ugovore koje imamo sa Sveučilištem i državom o dodjeli tih nekretnina. Na temelju toga oni donose odluku. Ipak mislim da smo mogli s DHMZ-om sve na temelju dobrosusjedskih odnosa riješiti. Razumijem njihovu muku, ali sam im rekao da i oni pokušaju razumjeti nas“, zaključio je Džinić.