DUŠAN VESIĆ: ‘Novi val je nastao iz bunta. Tjerali su nas da starimo s režimom, a mi smo imali 15 ili 20 godina’

‘Bunt dece socijalizma – priča o novom talasu’ nova je knjiga Dušana Vesića koja će početkom lipnja biti objavljena u Srbiji, a u Hrvatskoj će se objaviti pod nazivom ‘Zamisli život’. Vesić piše o nastanku novog vala i njegovim počecima, uz naglasak na odnose među akterima

Početkom lipnja u Srbiji će biti objavljena knjiga Dušana Vesića o nastanku novog vala „Bunt dece socijalizma – priča o novom talasu“ koja će se desetak dana kasnije naći i u hrvatskom prijevodu pod nazivom „Zamisli život“. Riječ je o vrlo detaljno opisu nastanku novog vala, uz naglasak na odnose među akterima i niz dosad manje poznatih podataka iz tog perioda.

Kada je u pitanju popularna glazba na prostoru bivše Jugoslavije, mnogi još uvijek najplodnije i najbolje razdoblje smatraju ono novog vala koje je započelo krajem sedamdesetih i nastavilo se kroz prvu polovicu osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Grupe poput Prljavog kazališta, Idola, Azre, Električnog orgazma, Haustora, Filma i mnogih drugih svojim su inovativnim glazbenim izrazom osvojili milijune mladih. Mnogi smatraju da se nakon novog vala ništa značajno nije dogodilo u domaćoj pop glazbi.

Beogradski novinar Dušan Vesić prisutan je na sceni od kraja sedamdesetih godina, jedan je od doajena rock novinarstva koji je karijeru započeo pišući za prve rock tiskovine u Jugoslaviji poput Rocka i Pop Rocka, tada najtiražnijih rock magazina u Europi, a od 1992. do 1995. godine bio je direktor festivala zabavne glazbe Beogradski šlager. Uz par dokumentarnih filmova autor je i popularne dokumentarne TV serije od 40 epizoda ‘’Rockovnik’’. Godine 2009. realizirao je hvaljen dokumentarni film o grupi Ekatarina Velika ‘’Kao da je bilo nekad’’ kojoj se potom vratio i knjigom o članici grupe Margiti Stefanović Magi 2018. Godine 2014. objavio je knjigu o grupi Bijelo Dugme ‘’Što bi dao da si na mom mjestu’’.

U novoj knjizi koja se bavi nastankom novog vala, društvenim okolnostima, akterima i njihovim međusobnim odnosima, Vesić je stavio naglasak na prve punk izvođače koje smatra najzaslužnijima za početak novog glazbenog pravca koji je krajem sedamdesetih zahvatio bivšu Jugoslaviju.

NACIONAL: U odnosu na knjige o Bijelom dugmetu „Što bi dao da si na mom mjestu“ i Margiti Stefanović „Magi – Kao da je bilo nekad“ koje ste napisali, koliko je nova knjiga „Zamisli život“/„Bunt dece socijalizma“ bila zahtjevna?

Svaka je knjiga teška ako pisac ima zahtjevne kriterije. Najteže mi je bilo pisati o pločama koje drugi ljudi vole, ali ih ja ne volim. Onda sam se služio literaturom ili sam molio prijatelje da pomognu. Nisam htio da moje negativno mišljenje ostane dominantno. Ne kupuju ljudi knjigu da bi čitali loše o pločama koje vole.

NACIONAL: U uvodu ste napisali da je knjiga vaš doživljaj tog vremena nastanka novog vala, ali ste se svejedno trudili da ne ispadne vaša fikcija te da čitatelji dobiju jasnu sliku o likovima, njihovu djelu i međusobnim odnosima. Koliko je taj segment međusobnih odnosa među začetnicima novog vala važan za razumijevanja tog glazbenog perioda i nastanka novog vala?

Mislim da je jako važan, možda je čak najvažniji od svih drugih parametara. Na ovaj ili onaj način, svi su oni utjecali jedni na druge. Naravno, ti utjecaji su nekada bili pozitivni, ali nekada nisu. Mislio sam da je neophodno da se to zna.

 

‘Vlastiti stav u glazbi neizbježan je. Ili imitiraš Bijelo dugme, a onda to nije novi val. Do tada je scena bila zasnovana na pukom imitiranju stranih ili domaćih glazbenih uzora’

 

 

NACIONAL: Gotovo cijeli prvi dio knjige posvećen je nastanku punka i prvih punk bendova iz kojih se potom izrodio novi val. Koliko je taj punkerski bunt utjecao na nastanak novog vala na jugoslavenskoj rock sceni?

Punk je dao novu energiju koju je poslije preuzeo novi val. Punk je, također, prvi „progovorio“. Pankrti su direktno utjecali na stvaranje nove scene u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Ne kažem da bez punka ne bi bilo novog vala, ali bi energija novog vala vjerojatno bila drugačija.

NACIONAL: Po vašem mišljenju prvi album novog vala je prvi album Prljavog kazališta iz 1979. Zašto baš taj album smatrate važnim i presudnim za početak novog vala?

To nije moje mišljenje, činjenica je da je to prvi album novog vala. Važan je zato što je donio na scenu novu energiju koja će obilježiti jedno vrijeme. To je jedan od onih historijskih albuma poslije kojih svaki povratak na staro znači da si ispao iz igre. Album je pokrenuo nove izazove, a to je najvažnije u svakoj umjetnosti. To je bio prvi album na kojem je jedan bend izašao s vlastitim stavom prema svijetu koji ga okružuje. Na kraju, na tom albumu nalazi se „Sretno dijete“, neslužbena himna generacije.

NACIONAL: Kao dvije ključne grupe važne za nastanak novog vala naveli ste Bijelo dugme jer su oni muzici dali stav i grupu Buldožer koja je pokazala da se kroz rock može ići vlastitim putem. Koliko je za nastanak novog vala bio važan taj vlastiti stav?

Vlastiti stav je neizbježan. Ili imitiraš Bijelo dugme, a onda to nije novi val. Do tada je scena bila zasnovana na pukom imitiranju stranih ili domaćih uzora, a poruke su se kretale u rasponu od „Za koji život treba da se rodim“ do „O, kad će doći dan da sletim u Japan“. Nije moglo vječno tako.

NACIONAL: Napisali ste u knjizi da je novi val bila odlična prilika da se dogode promjene revolucionarnog značaja jer je rock u Jugoslaviji do tada imao vrlo nejasnu poetiku i gotovo nikakav stav o svijetu u kojem živi. Prvi punk bendovi su to napravili, ali koliko su prvi novovalni bendovi iskoristili tu priliku da progovore o stvarnom svijetu u kojem su živjeli?

Svaki bend je iskoristio tu priliku. Zato je to bio pokret. S tim da su se, naravno, ti „stvarni svjetovi“ razlikovali od benda do benda. Tu je dolazila do izražaja ta individualnost.

NACIONAL: Opisali ste političke i društvene prilike u drugoj polovici sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Koliko je važno za razumijevanje i nastanak novog vala kontekst vremena i društva?

Kontekst vremena i društva je presudan i u nastanku i u razumijevanju. Da smo živjeli u nekom drugačijem društvu, možda ne bi bilo razloga za nastanak novog vala. Zašto se novi val, na primjer, nije dogodio u Nizozemskoj? Naš novi val je nastao iz bunta prema tadašnjim političkim i društvenim okolnostima. Tjerali su nas da starimo s režimom, a mi smo imali petnaest ili dvadeset godina.

NACIONAL: Napisali ste i da je novi val trajao od 1977. do 1982. Zašto i što je s ostatkom osamdesetih koje se smatraju najplodnijim godinama novog vala? Bojite li se da ćete zbog tog stava izazvati polemike među sudionicima novog vala i kroničarima tog vremena?

Napisao sam da je pokret trajao do 1982. kao zasebna scena. Međutim, sve što se kasnije događalo na jugoslavenskoj sceni uglavnom je nastalo pod utjecajem bendova te prve generacije novog vala. Polemike su dobrodošle. Ne vjerujem da itko ozbiljan pretendira da njegova bude posljednja. Uvijek sam spreman za polemiku.

 

‘Kontekst vremena i društva presudan je u nastanku i razumijevanju novog vala. Da smo živjeli u drugačijem društvu, ne bi bilo razloga za nastanak novog vala’

 

NACIONAL: Knjige sadrži čak 400 stranica, od čega su 32 s fotografijama iz tog vremena. Koliko ste intervjua morali obaviti da biste dobili pravu sliku tog vremena i shvatili što je dovelo do nastanka novog vala?

Začudit ćete se, ali nisam napravio mnogo intervjua. Bio sam tu od početka te priče i imao sam svoju verziju. Htio sam napisati što mislim da se dogodilo, a ne da se bavim tuđim teorijama. Neke ljude sam zvao da mi razjasne neke stvari u koje nisam bio siguran, neke ljude nisam uopće zvao jer sam ih dobro poznavao u tom periodu. Poslije četrdeset godina, sjećanja su varljiva, pa sam se – ako sam već mogao birati – radije oslonio na svoja sjećanja. Bio sam u divnoj situaciji da sam mogao sve, a nisam morao ništa.

NACIONAL: Koliko ste dugo radili na knjizi i kakav su vam bila očekivanja kada ste je počeli pisati? Je li bilo teško doći do svih tih ljudi, točnih podataka i fotografija iz tog vremena?

Radio sam je godinu dana, iako moja djeca obično nastaju poslije devet mjeseci. Ali neke okolnosti su utjecale na kašnjenje. Moja očekivanja su uvijek visoka, na to sam, siguran sam, navikao svoju publiku. Na fotografije, međutim, otišlo je barem osam mjeseci. Zaprepašćujuće je koliko malo fotografa čuva svoje radove iz tog vremena.

NACIONAL: Zašto i danas, nakon više od 40 godina, mnogi novi val još uvijek smatraju najboljim i najvažnijim periodom u razvoju jugoslavenske rock scene i tvrde da se nakon njega nije dogodilo ništa značajno u regiji?

Kada kažete „regija“ mislite, pretpostavljam, na države koje su nekada činile Jugoslaviju. Osim bendova koji su izašli iz utjecaja novog vala i nije se desilo ništa značajno. Taj period je svakako najvažniji jer je prvi pokazao put „moraš biti svoj.“ Prije novog vala, bendovi su se uglavnom natjecali u imitiranju.

 

 

Komentiraj