Predstavnici četrnaest podunavskih zemalja, okupljeni na godišnjem sastanku u utorak na Brdu kod Kranja, istaknuli su da Rusija nastavlja s vojnim udarima na lučku infrastrukturu na Dunavu ugrožavajući prehrambenu sigurnost te je potrebno naći način za slobodan transport žitarica tom rijekom.

Predstavnici Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Njemačke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Moldavije i Ukrajine usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ponovo osudili “agresiju Rusije na Ukrajinu”.

“Rusija ponovo provodi vojne udare na lučku infrastrukturu na Dunavu, na objekte za skladištenje žita i okolna područja. To ugrožava globalnu prehrambenu sigurnost i predstavlja značajnu prijetnju slobodi plovidbe kao i ekološku prijetnju ekosustavu rijeke”, navedeno je u zajedničkoj deklaraciji.

“Želimo potaknuti raspravu o mogućim načinima efikasnog suprotstavljanja opstrukciji plovidbe slobodne trgovine”, dodali su nakon sastanka zatvorenog za medije.

Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika žitarica, a zbog ruske agresije na Ukrajinu nakon blokada luka na Crnom moru plovni put Dunavom koristi se kao alternativa. Hrvatska je još ranije ponudila za pretovar svoje luke iz kojih bi se žitarice putem mora izvozile prema sjeveru Afrike, no njihovi skladišni kapaciteti, od ranije zakupljeni, nisu dovoljni.

Na sastanak ministara podunavskih zemalja, koji se održava u sklopu “Strategije EU-a za dunavsku regiju”, u utorak je nazočilo pet ministara dok su ostale zemlje poslale nižerangirane dužnosnike. Uz domaćina, slovensku ministricu vanjskih poslova Tanju Fajon, sudjelovali su i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, bosansko-hercegovački ministar Elmedin Konaković, srpska ministrica Tanja Miščević, austrijski ministar Alexander Schallenberg i crnogorska ministrica Ana Novaković Đurović.

Ukrajina se protivi daljnjim ograničenjima uvoza njezinih žitarica

Članice dunavske regije zagovornici proširenja EU

Razgovarali su i o proširenju Europske unije na zemlje tzv. zapadnog Balkana.

“Ovdje su zemlje članice dunavske regije, a koje su veliki zagovornici proširenja. Hrvatska, Slovenija i Austrija su prepoznate kao najveći zagovornici”, rekao je Konaković novinarima nakon sastanka. Njegova zemlja BiH je u prosincu 2022. godine dobila kandidacijski status za pristupanje EU.

Konaković je dodao i da Češka, Slovačka, Italija i Grčka “otvoreno lobiraju za otvaranje pregovora”.

“Strategija EU-a za dunavsku regiju” je politički okvir putem kojeg surađuje devet članica EU i pet zemalja koje nisu članice. Putem tog okvira, u kojem Europska komisija ima savjetodavnu ulogu, zemlje kandidati se pripremaju za članstvo za koje datum nije određen.

“Pozdravili smo davanje statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i BiH, pa su sada sve zemlje dunavske strategije članice ili kandidati”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

Putem tog okvira nacionalne države ili regije definiraju probleme na Dunavu ili u njegovoj blizini s kojima se sve suočavaju. To su prvenstveno zagađenje okoliša, klimatske promjene, promet i nezaposlenost mladih.

“Strategija EU za dunavsku regiju” je također mjesto gdje nacionalne države, ili regije, nastoje nadići svoje partikularne interese da bi dogovorile zajedničku politiku koja donosi dobrobit na transnacionalnoj ili makroregionalnoj razini. Unutar strategije se dogovaraju zajednički prioriteti, a potom nastaju projektna partnerstva koja osmišljavaju prekogranične projekte, dobivaju novac iz standardnih EU fondova, te implementiraju projekte.

“Ohrabrujemo zemlje sudionice, i njihove regije, da istraže načine za bolje povezivanje unutar ove strategije, kako bi se ubrzao postupak primanja u EU”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.