Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) u ponedjeljak je objavilo dobitnike godišnjih nagrada za prošlu godinu za svekoliki doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, ozbiljnu glazbu, glazbenu publicistiku i muzikologiju, kao i za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe, u području jazza te popularne glazbe.

Nagrada “Vatroslav Lisinski“ za svekoliki doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu ide njemačkom muzikologu i producentu Burkhardu Schmilgunu za izdavanje nosača zvuka s djelima hrvatskih skladatelja. Schmilgun je do sada izdao nosače zvuka s djelima Jakova Gotovca, Josipa Štolcera Slavenskog, Luke Sorkočevića i Marka Tajčevića te niz od šest nosača zvuka s gotovo kompletnim opusom Dore Pejačević, a u tijeku je projekt izdavanja nosača zvuka Borisa Papandopula.

Hrvatska glazba za ljubitelje klasične glazbe

“Tako hrvatska glazba dolazi do najširih krugova ljubitelja klasične glazbe, a dobiva i relevantne recenzije brojnih kritičara i urednika časopisa specijaliziranih za praćenje novih izdanja nosača zvuka”, ističe se u obrazloženju.

Dobitnik nagrade za ozbiljnu glazbu “Boris Papandopulo“ je skladatelj Srđan Dedić za skladbu “Self-Fulfilling Prophecies” koja, kako se navodi u obrazloženju, predstavlja novi korak prema domišljatom i kontrastnom oblikovanju jedinstvenog tonskog materijala.

“Vještina kreiranja i odabira permutacija odabranih gradivnih tonskih nizova isprepliće se sa skladateljevom harmonijskom i formalnom invencijom. Tim kolopletom tvori pet međusobno kontrastnih stavaka koji su ipak međusobno povezani glazbenom dramaturgijom i jedinstvenom tonskom građom”, navodi HDS u obrazloženju.

Muzikologinja Nada Bezić dobitnica je nagrade “Josip Andreis“ za glazbenu publicistiku i muzikologiju za knjigu “Glazbene šetnje Zagrebom”, nastalom kao plod dugogodišnjeg istraživanja glazbenog Zagreba, a riječ je o prvom glazbenom vodiču kroz glavni grad Hrvatske.

“Premda govori o glazbenom životu, kojem je temelj umjetnost zvuka, knjiga prvenstveno navodi čitatelja da gleda i promatra, da podigne pogled u ulicama kojima toliko puta prolazi, da potraži ne tako očito blago u muzejima ili grob nekog zaslužnoga glazbenika”, ističe HDS.

Zasluge etnologinje Vitez za Međunarodnu smotru folklora

Etnologinja Zorica Vitez dobitnica je Nagrade “Franjo Ksaver Kuhač“ za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe za uspješno dugogodišnje vođenje Međunarodne smotre folklora.

“U njezinoj koncepciji Međunarodne smotre folklora, tradicija nije tek ostatak prošlosti u sadašnjosti nego dio suvremenosti. Interaktivnost Međunarodne smotre folklora ogleda se u velikom broju popratnih sadržaja – posebice u plesnim i glazbenim radionicama, radionicama tradicijskog rukotvorstva i obrta, filmskim i video projekcijama, brojnim popratnim izložbama, stručnim raspravama i savjetovanjima te otvorenosti prema suvremenom stvaralaštvu koje se inspirira ili naslanja na tradiciju”, navodi HDS.

Ističe i da je Vitez, u suradnji s Ministarstvom kulture i Gradom Zagrebom, ishodila zagrebačkoj Međunarodnoj smotri folklora status nacionalnog festivala pa je utoliko i jubilarna 50. smotra sukus njezina četvrtstoljetnoga znanstvenog i stručnog rada te umjetničkog vođenja Smotre.

Za autorsko stvaralaštvo u području jazza Nagradu “Miroslav Sedak Benčić“ dobiva riječki gitarist i skladatelj Zoran Majstorović za CD “The Road to Skitacha“. “Kroz ovo izdanje Majstorović se predstavlja kao vođa međunarodnog etno-jazz sastava te autor devet skladbi, a do izražaja dolazi njegova vještina sviranja niza različitih glazbala: električne i akustične gitare, arapske lutnje, saza i ukulelea”, navodi u obrazloženju HDS.

Nagrada Huljiću za mjuzikl “Pacijenti”

Dobitnik Nagrade “Milivoj Koerbler“ za autorsko stvaralaštvo u području popularne glazbe je skladatelj i producent Tonči Huljić za mjuzikl “Pacijenti” u kojem se, u suradnji s Mirom Gavranom, “upustio u riskantan poduhvat – s obzirom na činjenicu da nije imao na raspolaganju standardnu infrastrukturu stalnog teatra, već se odlučio na nezavisnu produkciju”.

Huljić je pokazao kako forma mjuzikla može opstati na suvremenoj hrvatskoj sceni zahvaljujući melodijskoj invenciji, smislu za glazbenu dramaturgiju, zanimljivom aranžmanu te izvrsnom poznavanju mogućnosti ljudskoga glasa, odnosno pomnim odabirom izvođača, kaže HDS.

Komentiraj