Deutsche Welle objavio je članak na hrvatskom i njemačkom jeziku o njemačkoj partizanskoj četi iz Slavonije Ernst Thälmann, jedinoj antifašističkoj postrojbi u Europi u kojoj su se Nijemci borili protiv nacista i ustaša.

„Ove godine obilježavamo 78. obljetnicu osnutka čete čiji su članovi bili folksdojčeri koji su se dotada borili u drugim partizanskim jedinicama. Bili su to mahom borci njemačkih sela iz okoline Pakraca, Osijeka, Slatine i Orahovice, kao i iz mješovitih hrvatsko-njemačkih, odnosno srpsko-njemačkih sela Levinovca, Trnave i Gašinaca te prebjezi iz jedinica Wehrmachta, Nijemci iz Njemačke, Belgije i Austrije. Borila se pod zastavom Weimarske Republike s crvenom zvijezdom, a zapovjedni jezik bio je njemački. Vijenac, svijeće i par prigodnih riječi najmanje je što možemo učiniti kako bi čuvali uspomenu na njih“, kazao je hrvatskome dopisniku Deutsche Wellea Goranu Gazdeku Vlado Jurić, predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca Slatine.

Gazdekov članak u hrvatskom je servisu Deutsche Wellea objavljen objavljen 14. kolovoza, a u srijedu je objavljen i u njemačkoj verziji nacionalnog njemačkog servisa.

Spomenik partizanima iz Slavonije stajao je u Slatinskom Drenovcu, selu pokraj Slatine, a bio je posvećen i njemačkim partizanima iz postrojbe “telemanovaca”, kojih je dio ondje pokopan. No devedesetih, taj je spomenik devastiran. Vlado Jurić obilazi ostatke spomenika, i “krpom briše ono što je od spomen ploče ostalo”, dokumentirao je Gazdek. “Slova na plohi su izblijedila, jedva se naziru. Čini to Jurić jedanput godišnje, dan ili dva uoči 15. kolovoza kada se obilježava godišnjica osnutka partizanske jedince Ernst Thälmann, jedine antifašističke postrojbe u Europi u Drugom svjetskom ratu sastavljenoj od boraca njemačke narodnosti. I to je obilježje, poput više od tri tisuće oštećenih antifašističkih spomenika u Hrvatskoj nakon 1991. godine prepušteno zubu vremena i pojedincima koji se koliko-toliko brinu o njima”, napisao je Gazdek.

Četa je nazvana po revolucionaru Ernstu Thälmannu, generalnom tajniku Njemačke komunističke partije i kandidatu na dvama izborima za predsjednika Weimarske Republike. Oba puta bio je protukandidat Adolfu Hitleru, ali ni on ni Hitler nisu pobijedili jer je većina stanovništva bila sumnjičava prema ekstremima i lijevog i s desnog političkog spektra. Gestapo ga je uhapsio i zatvorio 1933. godine, a potom poslao u koncentracijski logor Buchenwald gdje je 1944. godine ubijen po Hitlerovoj zapovijedi. Tijekom građanskog rata u Španjolskoj nekoliko postrojbi njemačkih republikanskih dobrovoljaca nosilo je njegovo ime, a Kuba je 1972. godine imenovala jedan od svojih otoka Cayo Ernesto Thaelmann.

Postrojba je djelovala uspješno do 27. studenog 1943., kada su se partizani sukobili s oklopnim postrojbama njemačke vojske. U sukobu s tenkovima stradalo je preko stotinu pripadnika ‘Ernsta Thälmanna’. Kroz četu je za nešto više od godine dana, koliko je postojala, prošlo preko stotinu boraca. Kada je rasformirana, u njezinom sastavu bilo je tek pet ili šest onih koji su sudjelovali u osnivanju. Rat je preživjelo njih desetak, svi ostali poginuli su u borbama. Više od polovice njih pokopano je u dvije grobnice u Mikleušu, na Katoličkom i Pravoslavnom groblju, dok se ostalima ne zna grobno mjesto.

“Na obilježavanju godišnjice osnutka postrojbe slatinski antifašisti su najavili slanje pisma kancelarki Angeli Merkel putem Veleposlanstva Savezne republike Njemačke u Zagrebu s osnovnim podacima o postrojbi. ‘Smatramo da Vas treba upoznati o ovom izuzetnom događaju iz Drugog svjetskog rata jer zaslužuje obilježavanje i daljnje detaljnije historijsko istraživanje. Tragamo za svim grobištima telmanovaca, nastojat ćemo doći do svih imena boraca, uskoro ćemo izdati i publikaciju o ovoj četi na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku'”, napisali su, između ostalog, u pismu slatinskih antifašista njemačkoj kancelarki, koje je prenio Deutsche Welle.