ČELNICI HPB-a ISPLATILI SU SI NEZAKONITE bonuse dok ih je nadzirao aktualni ministar financija Zdravko Marić

KAZNENA PRIJAVA PROTIV ČEDE MALETIĆA i drugih vodećih ljudi HPB-a iznova je otvorila iznimno neugodnu epizodu iz poslovne biografije ministra financija Zdravka Marića, jednog od ključnih i najbližih suradnika premijera Andreja Plenkovića

Kaznena prijava koju je tijekom proteklog tjedna podnio Odjel gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije, a koja na meti ima više visokopozicioniranih hrvatskih bankara, iznova je otvorila iznimno neugodnu epizodu iz poslovne biografije ministra financija Zdravka Marića, jednog od ključnih i najbližih suradnika premijera Andreja Plenkovića. Prijava se odnosi na navodne malverzacije vodećih ljudi Hrvatske poštanske banke (HPB) u razdoblju od 2010. do 2014. godine i u medijima je popraćena poprilično šturo, a čak se i zagrebačka policija u svom priopćenju potrudila dati do znanja da eventualna kaznena djela nemaju nikakvih dodirnih točaka s Marićem. No već i površnom analizom ovog slučaja može se zaključiti da današnji ministar financija u prošlosti u najmanju ruku nije temeljito i potpuno obavljao ni svoju uloge predsjednika Nadzornog odbora HPB-a ni svoju ulogu državnog tajnika za financije, barem sudeći po sadržaju policijske prijave, dok neki izvori upozoravaju na druge elemente Marićeve biografije i povezivanjem različitih indicija pokušavaju učvrstiti sumnju da se ne radi o nesposobnosti, nego o znatno dubljoj povezanosti s akterima iznimno dvojbenih poslovnih operacija. Obje ove mogućnosti za ministra financija krajnje su nezgodne.

POLICIJA JE PRIJAVILA BIVŠEG PREDSJEDNIKA Uprave Hrvatske poštanske banke Čedu Maletića te članice Uprave Boženku Mostarčić, Tanju Šimunović i Dubravku Kolarić, koje sumnjiči da su u razdoblju od četiri godine sebi protuzakonito isplaćivali bonuse na osnovi nevjerodostojnih rezultata poslovanja. Zagrebačka policija u svom je priopćenju objavila: “Sumnja se da su od siječnja 2010. godine do kolovoza 2014. godine, kao odgovorne osobe bankarske ustanove sa sjedištem u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, suprotno Odluci Vlade RH, internim aktima bankarske ustanove, bez znanja Nadzornog odbora i bez pisanih odluka Uprave ustanove, zlouporabili svoje ovlasti predsjednika i članica Uprave bankarske ustanove te neosnovano isplatili sebi, kao predsjedniku i članicama Uprave, bonuse i to na način da su to prikrili isplatom bonusa u ukupnoj masi plaća za zaposlenike tako da isplate bonusa nisu bile vidljive u godišnjim financijskim izvještajima, a koje je bankarska ustanova dostavljala Nadzornom odboru i regulatornim agencijama. Bonusi su isplaćeni na temelju financijskih rezultata poslovanja za koje su osumnjičene osobe znale da nisu vjerodostojni, što je i utvrđeno provedenim nadzorima u kojima su pronađene značajne nepravilnosti u prikazivanju godišnjih financijskih rezultata. Na opisani su način stekli protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna kuna, dok su istovremeno oštetili bankarsku ustanovu za iznos od 11,5 milijuna kuna na ime plaćenih poreza i doprinosa.”

POSEBNO JE POJAŠNJENO DA JE OD 2009. do travnja 2012. godine na snazi bila Vladina odluka o zabrani isplate bonusa članovima uprava tvrtki u državnom vlasništvu. Predsjednik Nadzornog odbora HPB-a, ali i državni tajnik u Ministarstvu financija zadužen za provedbu spomenute Vladine odluke, bio je upravo Zdravko Marić. Njega je za to ovlastila tadašnja premijerka Jadranka Kosor, a ova činjenica vidljiva je i iz dokumenata koje posjeduje Nacional, na kojima se nalazi upravo Marićev potpis. Sama odluka bila je dio tada uvedenih proturecesijskih mjera i u stručnoj javnosti oštro je osporavana, a predviđala je da čelni ljudi državnih ureda, agencija, zavoda i tvrtki u većinskom vlasništvu ne smiju primati iznos veći od 3,2 prosječne mjesečne plaće u državi. Istom odlukom izričito je navedeno i da im se neće isplaćivati varijabilni dio plaće, no u HPB-u su radili potpuno suprotno. Čak i kada je više hrvatskih medija otkrilo da predsjednik Uprave Čedo Maletić sam sebi isplaćuje više od 44 tisuće kuna neto, što je potkrijepljeno i platnim listama, u ovoj banci reagirali su tvrdnjom da se radi o “pokušaju diskreditiranja i iznošenju grubih neistina”. Tvrdili su da su plaće vodećih ljudi usklađene sa spomenutom odlukom Vlade Jadranke Kosor i da mediji zapravo pokušavaju utjecati na kadrovsku politiku banke u većinskom državnom vlasništvu, i to u doba smjene vlasti u državi.

ZDRAVKO MARIĆ POTPISAO je kao državni tajnik nalog o ograničavanju plaća, a Hrvatska poštanska banka, u kojoj je Marić bio šef Nadzornog odbora, tu istu odluku odbila je provesti

ČINJENICA POSTOJANJA VLADINE ODLUKE o ograničavanju plaća menadžera u javnom sektoru i dopisa državnog tajnika Zdravka Marića kojim se to nalaže s jedne strane te činjenica da banka u većinskom državnom vlasništvu – a kojoj je upravo državni tajnik Zdravko Marić na čelu Nadzornog odbora – odbija provesti ovaj nalog kompromitira samog Marića do razine nekompetentnosti kada je riječ o nadziranju. No više izvora Nacionala upućuje na činjenicu da je kao državni tajnik u Ministarstvu financija i predsjednik Nadzornog odbora HPB-a on upravo u tom razdoblju dobio kredit ove banke po povlaštenim uvjetima na iznos od 1,25 milijuna kuna i na razdoblje od 16,5 godina. Valuta kredita bila je hrvatska kuna, što je u 2010. godini rijetko odobravala bilo koja banka u Hrvatskoj, a kamatna stopa iznosila je samo 4 posto – što je također bilo znatno ispod tržišnih uvjeta čak i za eurske kredite. Službeni dokumenti banke iz tog perioda govorili su o kamati za stambene kredite za mlade od 5,99 posto, a za ostale 6,49 posto, što znači da je tada razlika u kamati bila dva do 2,5 posto. Samo razlika u iznosu kamata u 16,5 godina ročnosti kredita iznosi znatno više od 200 tisuća kuna.

Banka se u priopćenju za javnost bila pozvala na Pravilnik o kreditiranju zaposlenika HPB-a i objasnila da se on primjenjuje i na kreditiranje članova Nadzornog odbora banke te da je tadašnji predsjednik Uprave Čedo Maletić postupio u skladu s tim dokumentom, no ostalo je nerazjašnjeno kako pravilnik banke regulira situaciju kada zaposlenik ode ili član Nadzornog odbora prestane obavljati dužnost, što se u Marićevom slučaju dogodilo već dvije godine kasnije. Iz njegove današnje imovinske kartice vidi se da su uvjeti njegovog kredita ostali isti, što znači da od 2010. godine uživa uvjete koji su tek 2018. ili 2019. godine postali dostupni ostalim hrvatskim građanima.

ZDRAVKO MARIĆ TE 2012. GODINE, KADA HDZ GUBI VLAST, napušta i mjesto državnog tajnika u Ministarstvu financija i poziciju predsjednika Nadzornog odbora HPB-a te prelazi u koncern Agrokor na mjesto izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala. Čedo Maletić ostaje u banci i još dvije godine – ako se kaznena prijava zagrebačke policije pokaže utemeljenom – sebi i suradnicama nastavlja isplaćivati protuzakonite bonuse, prikrivati transfer novca i krivotvoriti poslovne rezultate same banke, što je posebno problematično uzme li se u obzir činjenica da je u HPB on imenovan nakon što je prijašnja uprava na čelu s Josipom Protegom uhićena i osumnjičena u akciji Bankomat, između ostalog baš zbog toga što su sami sebi nezakonito isplaćivali bonuse, oko čega se još uvijek vodi postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu. Čedo Maletić smijenjen je s mjesta predsjednika Uprave HPB-a odlukom Vlade Zorana Milanovića tek 2014. godine, i to nakon neuspjele privatizacije zbog sudskih sporova u iznosu većem od 800 milijuna kuna koje je ovaj navodno zatajio prema potencijalnim ulagačima, OTP-u i ERSTE banci, te nakon kontrole Hrvatske narodne banke kojim su naknadno utvrđene rezervacije prema HPB-u u iznosu većem od 400 milijuna kuna.

OVAJ BANKAR DIPLOMIRAO JE EKONOMIJU 1990. godine u Zagrebu, gdje je i magistrirao financijsko tržište i bankarstvo. Karijeru je počeo kao pripravnik u Zavodu za platni promet gdje je radio do sredine 1995. godine, kada u sklopu reforme platnog prometa prelazi u Hrvatsku narodnu banku. Ondje najprije postaje direktor Direkcije platnog prometa, a dvije godine poslije postaje direktor te Direkcije. Od 1998. do 2000. godine radi kao izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole Hrvatske narodne banke i nadgleda više banaka koje kasnije propadaju, no potom svejedno postaje viceguverner HNB-a. U komercijalni sektor prelazi 2007. godine i postaje predsjednik uprave Imex banke pa je 2009. godine preuzeo krizno upravljanje HPB-om nakon izbijanja afere Bankomat. Iz perioda u Imex banci za Maletićem se vuče pravomoćna sudska presuda kojom mu je naloženo da toj banci vrati protupravno stečeni novac koji je sam sebi isplatio na privatni račun kao bonus za nepostojeću dobit.

KARIJERE ZDRAVKA MARIĆA i Čede Maletića više puta su se ukrštavale, ali, barem kako tvrdi zagrebačka policija, Marić ništa nije znao o malverzacijama čovjeka čiji je rad trebao nadzirati

Radi se o 750 tisuća kuna, što je sa zakonskim zateznim kamatama za gotovo sedam godina sudovanja doseglo 1,8 milijuna kuna. Sama Hrvatska poštanska banka nakon Maletićeve smjene dokapitalizira se povećanjem temeljnog kapitala za 550 milijuna kuna, od čega su čak 305,9 milijuna kuna već u prvom krugu uplatili privatni investitori. Udjel privatnog kapitala bio je znatno veći od 30 posto, koliko je zbog pravila tržišne utakmice zahtijevala Europska komisija, a u tom krugu sudjelovalo je 18 investitora, među kojima su bili obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, osiguravajuća društva i fondovi za gospodarsku suradnju te pored njih koncern Agrokor preko tvrtke Agrokor projekti d.o.o., čiji je jedini osnivač i direktor bio Ivica Todorić. Manje od dva mjeseca nakon dokapitalizacije HPB-a Čedo Maletić pronalazi novo radno mjesto upravo u koncernu Agrokor te je predstavljen kao “menadžersko pojačanje čije će odgovornosti biti vezane uz Multiplus karticu, kao i ostale kartice unutar koncerna, ali i ostale operacije sličnoga tipa”. U tom periodu Nacional objavljuje informaciju da se istražitelji USKOK-a ponovno interesiraju za rad bivše uprave HPB-a na čelu s Maletićem. “Istražuju se bonusi koje si je bivša uprava isplaćivala u svom mandatu bez osnove, u iznosu od 15 do 20 milijuna kuna. Na meti USKOK-a se, osim Čede Maletića, našla kompletna bivša uprava u kojoj su bili i Boženka Mostarčić, Dubravka Kolarić i Tanja Šimunović. Vijest o novoj istrazi dolazi samo nekoliko dana nakon što je smijenjena i posljednja članica te uprave Dubravka Kolarić. Istražitelji USKOK-a sumnjaju da su Maletić i ostali članovi Uprave bonuse isplaćivali kroz plaće i da je ta praksa trajala nekoliko godina. Osim što su osumnjičeni članovi bivše uprave, Nacional doznaje da je suspendirano i nekoliko djelatnika banke koji su pomagali upravi u spornoj isplati bonusa, među kojima su i šefica financija i šefica pravne službe HPB-a”, objavljeno je u Nacionalu u lipnju 2016. godine.

Zdravko Marić tada je već bio postao ministar financija i njegov poslovni put već se bio rastao s Maletićevim, no ostaje činjenica da su im se karijere više puta ukrštavale neobičnom podudarnošću i da, barem kako tvrdi zagrebačka policija, o malverzacijama čovjeka čiji je rad trebao nadzirati Marić ništa nije znao. Nije mogao, nije se potrudio ili nije htio znati, pitanja su koja su zasad neodgovorena.

Komentiraj