Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak na jesenskom sastanku na vrhu, na kojem će glavna tema biti eskalacija sukoba na Bliskom istoku.

Jesenski samit tradicionalno je posvećen uglavnom gospodarskim temama, ali će ovaj put dominirati sukob na Bliskom istoku nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada i izraelskog odgovora na taj napad zbog kojeg je humanitarna situacija u pojasu Gaze iznimno teška.

Šefovi država ili vlada razgovarat će o daljnjoj potpori Ukrajini tijekom predstojeće zime. Na sastanku bi trebao biti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Bit će riječi i o tome kako koristiti zamrznutu rusku imovinu za obnovu Ukrajine i otvoriti Crno more za transport ukrajinskog žita.

Na dnevnom redu je i Gorski Karabah, armenska enklava, koju je nedavno zauzeo Azerbajdžan te stanje na sjeveru Kosova i dijalog između Beograda i Prištine. Očekuje se da će na marginama samita srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti imati niz odvojenih sastanaka s čelnicima nekih država članica, prije svega onih najvećih, Njemačke, Francuske i Italije, ali se ne očekuje sastanak njih dvojice.

Čelnici će također razgovarati o reviziji sedmogodišnjeg proračuna EU-a, o konkurentnosti europskog gospodarstva i migracijama.

Na kraju će se održati i euro-samit u inkluzivnom formatu, na kojem će sudjelovati čelnici svih država članica a ne smo oni koji dijele zajedničku valutu.

“Naš sastanak dolazi u vrijeme velike globalne nestabilnosti i nesigurnosti, koja je pogoršana nedavnim razvoju događaja na Bliskom istoku. Ovakav razvoj događaja zahtijeva našu hitnu pažnju, a da nas pritom ne odvrati od naše stalne potpore Ukrajine”, kaže se u pozivnim pismu koje je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel uputio šefovima država ili vlada država članica.

Michel navodi da je stanje na Bliskom istoku “tragično”. “Očekujem da na našem sastanku najoštrije osudimo Hamasov brutalni i neselektivni teroristički napad na Izrael i priznamo pravo Izraela na samoobranu u skladu s međunarodnim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom”, kaže se u Michelovu pismu.

Predsjednik Europskog vijeća navodi da će čelnici ponovno pozvati na hitno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca te da će razgovarati o tome kako hitno i učinkovito osigurati humanitarnu pomoć stanovništvu u pojasu Gaze.

U pismu se na navodi na “humanitarni prekidi vatre” ni “humanitarna pauza” oko čega nije bilo pune suglasnosti na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a početkom ovoga tjedna.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da su ministri vanjskih poslova “pokazali razumijevanje” i postigli “bazični konsenzus” da je za dostavu humanitarne pomoći potrebna “humanitarna pauza” u sukobu Izraela i palestinske islamističke skupine Hamas, ali to nije ušlo u zaključke ministarskog sastanka. Borrell je rekao da će o tome razgovarati i čelnici EU-a na svom samitu.

EU ima poteškoća u usuglašavanju stajališta prema tom sukobu. Dio članica poput Njemačke, Austrije i Češke vidi izraelski protuudar kao legitimnu samoobranu, a s druge zemlje poput Belgije, Španjolske i Irske kritične su prema izraelskim napadima u pojasu Gaze i pozivaju na humanitarni prekid vatre kako bi se civilnom stanovništvu dopremila pomoć.

Michel u svom ističe da EU sa svojim partnerima treba uspostaviti jedinstveno i koherentno stajalište kako bi se opasna eskalacija sukoba i da je potrebno ponovno pokrenuti mirovni proces na temelju rješenja o dvije države koje bi mirno koegzistirale.

Michel također navodi da je potrebno razgovarati i o posljedicama koje taj sukob ima na koheziju i sigurnost u europskim državama i na migrantska kretanja.

UKRAJINA

Članice EU-a već neko vrijeme razgovaraju o uspostavi posebnog fonda u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) u visini do 20 milijardi eura za sufiniranje nabave vojne opreme za razdoblje do 2027. godine.

“U vezi s Ukrajinom, nastavit ćemo s nepokolebljivom potporom koliko god bude potrebno. Između različitih aspekata naše pomoći, želio bih da razgovoramo o tome kako ubrzati isporuku vojne pomoći, o napretku u našim planovima za korištenje ruske zamrznute imovine i intenziviranju naših diplomatskih napora za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir”, kaže Michel.

REVIZIJA VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA (VFO)

Potpora Ukrajini vezana je i uz reviziju sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. do 2027.

Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. godine koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, za upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva. Komisija je predložila uspostavu namjenskog “instrumenta za Ukrajinu” u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. – 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, 33 milijarde povoljnih zajmova i 17  milijardi bespovratnih sredstava.

Za upravljanje migracijama Komisija je zatražila dodatnih 15 milijardi eura te 10 milijardi za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.