Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u utorak su priopćili kako je boravišna pristojba važan prihod HTZ-a namijenjen uz ostalo i promociji Hrvatske te kako je prijedlog novih izmjena o visini boravišne pristojbe “odgovor na promjenjive tržišne izazove s glavnim ciljem jačanja konkurentske pozicije Hrvatske na svjetskoj turističkoj karti”.

“Sredstva prikupljena boravišnom pristojbom važan su prihod HTZ-a usmjerena, među ostalim, i na financiranje promotivnih aktivnosti te je prijedlog novih izmjena o visini boravišne pristojbe na kojima radi Ministarstvo turizma, kao rezultat koordinacije i dogovora sa svim dionicima turističkog sektora, odgovor na promjenjive tržišne izazove s glavnim ciljem – jačanje konkurentske pozicije naše zemlje na svjetskoj turističkoj karti”, navodi se u priopćenju o prijedlogu nove uredbe o boravišnoj pristojbi koja bi se trebala primjenjivati od početka iduće godine.

Ministar turizma Gari Cappelli ističe kako boravišna pristojba nije nikakav porez niti parafiskalni namet te se sredstva ne slijevaju u državnu blagajnu, već je riječ o prihodima koji se direktno vraćaju u destinacije putem preraspodjele, gradovima, županijama, HTZ-u i Crvenom križu.

“Boravišna pristojba se iskazuje na odvojenom računu i nikako ne može biti dio cijene naše smještajne ponude. Iznosi nisu mijenjani od 2005. godine kada se računalo na razini 35 dana popunjenosti i prosječne cijene od 100 kuna u privatnom smještaju”, ističe Cappelli.

“Kada pogledate koliki milijuni ljudi su ovih dana pretraživali našu zemlju zahvaljujući snažnoj promociji radi povijesnog uspjeha naših nogometaša na Svjetskom prvenstvu, to je neprocjenjivo. Siguran sam da bi svi naši gosti rado pridonijeli ljepoti, infrastrukturi, ponudi i promociji destinacija u Hrvatskoj koje su izabrali za mjesto svoga odmora”, rekao je Cappelli.

I direktor HTZ-a Kristjan Staničić ističe kako sredstva prikupljena boravišnom pristojbom značajno unaprjeđuju funkcioniranje cjelokupnog sustava te omogućuju provedbu ključnih zakonskih zadaća poput promocije, razvoja turističke ponude, poticanja događanja i aktivnosti u destinaciji te jačanje kompetencija i profesionalizacije zaposlenika.

“Znamo da je boravišna pristojba najznačajniji prihod sustava turističkih zajednica, a riječ je o iznosu koji plaća gost i koji se primjerice kroz model udruženog oglašavanja, potpore manifestacijama, unapređenje ponude i drugo u najvećoj mjeri vraća natrag u sustav”, istaknuo je Staničić.

Dodao je kako konkurencija ne miruje te kako više novca iz boravišne pristojbe znači više novca za promociju zemlje. “To bi nam itekako pomoglo da nastavimo u promotivnom i marketinškom smislu slijediti, ali i nametati trendove, i to u cilju jačanja prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom tržištu”, zaključio je Staničić.

Ministarstvo u današnjem priopćenju navodi i kako se novom uredbom o visini boravišne pristojbe, koja bi na snagu trebala stupiti 1. siječnja 2019. godine, utvrđuju visina boravišne pristojbe koju plaćaju osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine kampovi, visina paušalnog iznosa pristojbe koju plaćaju građani koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu, paušalnog iznosa koju plaća vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji (vikendaši) te paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari).

Kako navode iz Ministarstva, “izmjene će se odnositi samo na A razred i primjenjivati se isključivo u srcu turističke godine”.

Također napominju kako se visina boravišne pristojbe ne određuje prema lokaciji već prema sezonalnim razdobljima i razredu turističkog mjesta.

Uredbom se predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje koriste uslugu noćenja u smještajnim objektima u kojima se boravišna pristojba plaća po noćenju (osim kampova), i to za 25 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Uredbom se također predlaže povećanje iznosa boravišne pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu za 15 posto, što se nije mijenjalo od 2005. godine.

Visina boravišne pristojbe ne mijenja se, tj. ostaje na istoj razini kao i za 2018. godinu za osobe koje noće u ugostiteljskom objektu iz skupine kampovi (vrste kamovi i kamp odmorišta), te za vlasnika kuće ili stana za odmor i članove njegove uže obitelji koji boravišnu pristojbu plaćaju u godišnjem paušalnom iznosu. Za kampove u domaćinstvu primjenjuje se visina boravišne pristojbe koja je propisana za privatne iznajmljivače, ističu iz Ministarstva turizma.

Predstavnici pet turističkih udruga protiv predloženog povećanja boravišne pristojbe

Predstavnici hrvatske turističke industrije okupljeni u pet udruga u današnjem su priopćenju poučili kako ne podržavaju novi prijedlog uredbe kojom se predlaže poskupljenje boravišne pristojbe za 2019.,  protiv su poskupljenja prije restrukturiranja sustava turističkih zajednica te ističu kako im nije jasno za što će biti utrošena prikupljena sredstva.

Novi prijedlog uredbe o visini boravišne pristojbe za 2019. godinu ne podržavaju Hrvatska udruga turizma, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Udruženje hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Kamping udruženje Hrvatske i Hrvatska udruga poslodavaca.

“Načelno se ne protivimo eventualnom podizanju iznosa boravišne pristojbe, ali smatramo da povećanje nije prihvatljivo bez temeljite analize cijelog sustava turističkih zajednica. Samo povećanje prihoda bez redefiniranja uloge i zadaća pojedinih razina turističkih zajednica i bez procjene realnih financijskih potreba novi je neargumentirani namet na turizam”, ističe u priopćenju direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Udruge u priopćenju naglašavaju da prihodi sustava turističkih zajednica od boravišne pristojbe svake godine ionako značajno rastu zbog rasta broja noćenja pa je tako porast prihoda u 2017. iznosio 11 posto, odnosno 47 milijuna kuna.

Upozoravaju i da svako novo opterećenje sektora smanjuje i onako relativno nisku konkurentnost hrvatskog turizma u usporedbi s državama u okruženju i nije u skladu s preporukama EU o smanjenju fiskalnih i parafiskalnih opterećenja gospodarstva.

“Jedinstveni stav turističkog sektora je da Ministarstvo turizma treba donijeti novi zakon o turističkim zajednicama i zakon o boravišnoj pristojbi. U tim zakonima treba se detaljno precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina turističkih zajednica, kao i precizna i transparentna namjena sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe”, poručuju udruge u zajedničkom priopćenju.

Komentiraj