Turističke agencije pod velikim su pritiskom jer prema novom zakonu u roku 14 dana od zahtjeva moraju putnicima vratiti novac za neiskorištena putovanja, a one još uvijek nisu uspjele vratiti novac koji su uplatile stranim agencijama, aviokompanijama i hotelima te kažu da su stjerane – pred zid

Udruga Glas poduzetnika financira i logistički potpomaže tužbu protiv Vlade koja će Trgovačkom sudu biti podnesena zbog neadekvatnih ekonomskih mjera donesenih u vrijeme pandemije i zbog diskriminatornih odluka Stožera civilne zaštite. Tužba će biti podnesena u ime pet tvrtki iz najugroženijih sektora – povremeni prijevoz putnika, putničke agencije, ugostiteljstvo (restorani i kafići) i sezonski obrtnici – te će se za navedene tvrtke tražiti adekvatno obeštećenje. „Nakon više od godinu dana pregovaranja i predlaganja Vladi RH, nije nam ništa drugo preostalo, stavljeni smo pred zid“, najavili su ekskluzivno za B&B iz udruge Glas poduzetnika.

B&B je istražio situaciju u kojoj su se našle turističke agencije, kojima je pandemija prouzročila pad prometa od gotovo 90 posto, ali i situaciju u kojoj su se našli građani koji su uoči pandemije turističkim agencijama uplatili putovanja u vrijednosti od 140 milijuna kuna, a na koja nikada nisu otišli.Vlada je na ovakvo stanje reagirala početkom travnja prošle godine kada je po hitnoj proceduri usvojila prijedlog ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac i mijenjala Zakon o pružanju usluga u turizmu. Tim je  izmjenama ukinula pravo građana na povrat novca u roku od 14 dana u slučaju otkazivanja turističkog putovanja. Izmjenama je bilo određeno da, ako se putnik odluči za povrat novca, agencija povrat uplaćenih sredstva mora izvršiti u roku od 14 dana, ali tek po isteku 180 dana od prestanka posebnih okolnosti, što bi u ovom slučaju značilo od proglašenja službenog prestanka pandemije. Jedina alternativa koja je tada bila ponuđena građanima je izdavanje vaučera od strane agencije, a temeljem kojih se u istom iznosu moglo ostvariti neko drugo putovanje ili drugi polazak. Ta je odluka donekle smanjila pritisak na putničke agencije, ali je istovremeno teret pandemije prebacila na leđa potrošača. Isti ili sličan obrazac primijenila je i većina članica Europske unije, na što je promptno reagirala Europska komisija i stala na stranu potrošača.

Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, čiji je zakon usvojen 26. lipnja, ističe da će Vlada agencijama osigurati novih 36 milijuna kuna. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Komisija je u svibnju prošle godine zemljama članicama uputila Preporuke za rješavanje nastale situacije te tražila da se ukine odgoda isplate novca jer se time krši Direktiva Europske unije o paket-aranžmanima. Najznačajnije preporuke za povrat novca potrošačima su bile osnivanje posebnog državnog fonda za pomoć te davanje povoljnijih kredita turističkim agencijama.“Zbog pandemije covida-19 mnogi putni aranžmani morali su biti otkazani. Unatoč tome, prema Direktivi o paket-aranžmanima putnici imaju pravo na povrat novca bez nepotrebnog odgađanja, a u svakom slučaju najkasnije u roku od 14 dana nakon raskida ugovora o putničkim paket aranžmanima zbog neizbježnih i izvanrednih okolnosti. Međutim, mnoge su države članice usvojile nacionalna pravila koja dopuštaju organizatorima paket aranžmana da odstupe od tih pravila. Ta nacionalna pravila krše odredbe Direktive i oslabljuju prava potrošača“, poručila je Europska komisija. To znači da potrošači moraju imati mogućnost izbora naknade – može im se ponuditi druga vrsta naknade (vaučer), no ako odaberu novčanu naknadu, njena isplata mora se izvršiti u roku od 14 dana od podnošenja zahtjeva i nikako ne smije biti odgođena. Dio članica je odmah postupio po Preporukama, a one koje nisu, u srpnju su prošle godine dobile opomenu od Komisije. Među njima je bila i Hrvatska jer je vaučere uvela kao jedinu alternativnu naknadu, dok je istovremeno na dulji rok prolongirala isplatu u novcu. Nakon toga Hrvatska je obavijestila Komisiju da će njezine nacionalne odredbe, koje odstupaju od Direktive Europske unije o paket-aranžmanima, biti ukinute u lipnju 2021.

Što je obećala, Hrvatska je i izvršila te su izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu na snagu stupile 26. lipnja ove godine. Prema njima, turističke agencije građanima koji podnesu zahtjev za raskid ugovora o turističkom aranžmanu moraju u roku od 14 dana vratiti novac za uplaćena, a nikad realizirana putovanja. Tu valja spomenuti kako je Hrvatska početkom godine od Europske unije dobila 202 milijuna eura za pomoć tvrtkama u turizmu te se i agencije i potrošači nadaju da će dio te pomoći ići u povrat novca onima koji su za otkazana putovanja dobili vaučere.

Sada se postavlja pitanje: Što sve ovo znači za hrvatske turističke agencije, jesu li se one dovoljno oporavile da mogu vratiti novac i je li Vlada morala omogućiti i druge modele pomoći kako bi agencijama osigurala opstanak i ispunjavanje obveza? Branka Prišlić, glavna tajnica udruge Glas poduzetnika, za B&B ističe:

„Uz pad prometa preko 90 posto, koji turističke agencije imaju od ožujka 2020., nije se bilo moguće oporaviti ni na koji način dok još uvijek putovanja u potpunosti nisu krenula, kao ni države popustile mjere. Apsolutno da, Vlada je trebala dodatno uvesti i druge modele pomoći! Turističke agencije čekaju bespovratna sredstva za fiksne troškove već šest mjeseci i za sada su ona samo obećanje. Nadamo se kako će u narednim danima Vlada donijeti odluku o fiksnim troškovima i bespovratnim sredstvima jer više se ne može izdržati financijski trošak.“

Branka Prišilić također ističe da su izmjene Zakona u travnju prošle godine, kojima su uvedeni vaučeri i kojima je prolongiran povrat novca, ipak pomogle agencijama.

„U danom trenutku jesu! Da nije izglasan taj Zakon, već bi svi odavno otišli u stečaj, s obzirom da putničke agencije nisu mogle dobiti povrat od dobavljača u tako skorom roku i ti povrati od strane dobavljača još uvijek traju i nisu riješeni. Neke avionske kompanije su propale i neće nikada vratiti novac agencijama, kao i neki hoteli koji su zatvorili svoja vrata zauvijek, a novac nisu vratili. Isto tako agencije su ostale bez novca jer fizički je nemoguće dići tužbu za dobavljača koji se nalazi u inozemstvu. Dobavljači su ipak nešto uspjeli vratiti, ali to je nekih 20 posto od cjelokupnog duga. Najveći problem je što su pojedini dobavljači izdavali i putničkim agencijama vaučere za buduće usluge, ali putovanja nikako da krenu pa ih je nemoguće iskoristiti. Vjerujemo kako nadležna tijela RH kao niti putničke agencije nisu planirale da će covid ovako dugo trajati.“

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain ističe kako su u covid-krizi turističke agencije najpogođeniji sektor, a rezultati ankete koju je Udruga nedavno provela među svojim članicama pokazuju da su agencije u prva četiri mjeseca 2021. zabilježile pad prometa u odnosu na isto razdoblje u 2019. za oko 90 posto.

„S izmjenama zakona prošle godine Vlada je zaštitila turističke agencije, ali prije svega sve potrošače tj. naše klijente. Važno je naglasiti da pri rezervaciji aranžmana agencije moraju platiti predujmove, tako da novci koje klijenti uplate turističkim agencijama za putovanja ne ostaju na računu turističkih agencija, nego ih one uplaćuju svojim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kako je pandemija zaustavila cijeli sektor tako je došlo do blokade i problema gdje partneri nisu vraćali uplaćena sredstva, a agencije ta ista sredstva nisu mogle vratiti svojim klijentima. Svakako treba naglasiti da su i ostale članice Europske unije pribjegle sličnim rješenjima i prilagodile zakonsku regulativu. Da Vlada RH tada nije izmijenila Zakon, veliki broj turističkih agencija bi bio blokiran, a to bi značilo da bi naši sugrađani ostali bez svojih novaca, a jedino tko bi profitirao su naši partneri, kojima bi ostali novci za nikad odrađenu uslugu.“

Branka Prišlić, glavna tajnica udruge Glas poduzetnika, upozorava da se turističke agencije još nisu oporavile jer su imale pad od 90 posto. PHOTO: Andrija Zelmanović

U vrijeme mijenjanja Zakona u travnju 2020., po dostupnim podacima Udruge hrvatskih putničkih agencija,  agencije su svojim klijentima trebale vratiti oko 140 milijuna kuna. Fain kaže:

„Agencije su uspjele u zadnjih godinu dana vratiti oko 110 milijuna kuna, bilo da su ta putovanja odradili ili vratili sredstva svojim klijentima. Nažalost, da bi ispunile svoje obaveze, turističke agencije su morale rasprodati svoju imovinu i dodatno se financijski zadužiti. Po našoj procjeni koja se temelji na informacijama koje su nam dale naše članice, ali i agencije koje nisu u članstvu UHPA-e, turističke agencije trenutno trebaju vratiti oko 30 milijuna kuna. Nažalost, pandemija covida-19 je pogodila cijeli svijet i cijeli turistički sektor ima problema. Isto kao što mi imamo problema, tako ih imaju i kolege u ostalim državama. Velik broj naših partnera je bankrotirao i, praktički, sredstva koja smo uplatili nećemo uspjeti nikada vratiti. Uz pad prometa koje imaju, turističke agencije se nisu mogle oporaviti i sigurno će proći nekoliko godina prije nego se vratimo u poziciju koju smo imali prije početka pandemije. Unatoč svim problemima s kojima smo se susretali, turističke agencije na sve moguće načine pokušavaju vratiti sredstva svojim klijentima. Zbog silnih ograničenja uslijed kojih agencije nisu mogle redovno poslovati, povrati nisu mogući iz vlastitog poslovanja i iz tog razloga vlasnici turističkih agencija su prodavali svoju imovinu te se dodatno zaduživali kod banaka. Dio sredstava koja smo uplatili partnerima smo uspjeli dobiti natrag.“

Je li se s izmjenama Zakona, odnosno s vraćanjem na pretpandemijsko stanje, ipak trebalo još pričekati bez obzira na opomenu Europske komisije, je li Vlada trebala osnovati posebni državni fond za pomoć agencijama ili omogućiti povoljnije kredite iz kojih bi se mogao vratiti novac i, u konačnosti, je li Vlada, kako sama tvrdi, svojim mjerama spasila turistički sektor? Tomislav Fain na to kaže:

„Ako se pita turističke agencije, trebalo se pričekati, ali naravno da ako se pita naše klijente, potrošače, onda se Zakon trebao izmijeniti i ranije. Svatko ima svoje argumente za i protiv i, naravno, teško je svima udovoljiti. Ako gledamo ostale članice Unije, većina članica je izmjene ovog dijela Zakona donijela još krajem prošle godine, ali svaka država je, naravno, imala svoje modele pomoći i svoje modele kako zaštiti i agencije i potrošače.  Program državnih potpora u suradnji Ministarstva turizma i sporta, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i poslovnih banaka, za koji smo se nadali da će nam omogućiti barem dio nužnih sredstava za preživljavanje i za povrate našim klijentima, u praksi nažalost nije zaživio. Prema informacijama dobivenim od članova, banke nisu zainteresirane osigurati kredite turističkim agencijama koje su u problemima, a takva je većina među nama, te ne vidim svrhu izdavanja državnih garancija ako ne postoji takav interes druge strane. Turističke agencije su kao i sve ostale djelatnosti koje su imale pad promet preko 60 posto dobile naknade za naše zaposlenike i to nam je sigurno pomoglo da zadržimo dio zaposlenika i na taj način barem zadržimo razinu kvalitete. Ono što je bitno da se naknade za naše zaposlenike produže što duže jer će na taj način omogućiti brži oporavak agencija. Agencije su više od godine dana onemogućene u svom radu a da pritom od Vlade RH nisu dobile naknadu za fiksne troškove, za razliku od naših kolega ugostitelja koji su ipak imali manji pad prometa i smatramo da to nije bilo korektno. Cijelo vrijeme u svim našim nastojanjima imamo podršku Ministarstva turizma i sporta i ministrice Brnjac, ali ostatak Vlade RH nažalost nije prepoznao važnost turističkih agencija i pomogao nam u ovom iznimno teškom trenutku.“

S donesenim mjerama, posebno onima koje su zahvatile uslužne djelatnosti i realni sektor, naročito je nezadovoljna udruga Glas poduzetnika, čiji članovi uskoro na Trgovački sud šalju tužbu protiv vlade. Branka Prišlić ekskluzivno za B&B kaže:

„UGP financira i logistički potpomaže tužbu koju će startno podignuti renomirani odvjetnički ured iz Zagreba u ime pet tvrtki iz najugroženijih sektora – povremeni prijevoz putnika, putničke agencije, ugostiteljstvo, sezonski obrtnici i slično – a zbog diskriminatornih odluka Stožera CZ-a te neadekvatnih ekonomskih mjera Vlade RH, te ćemo za navedene tvrtke tražiti adekvatno obeštećenje. Nakon više od godinu dana pregovaranja i predlaganja Vladi RH, nije nam ništa drugo preostalo, stavljeni smo pred zid.“

S druge strane, udruge koje se bore za zaštitu i prava potrošača pozivaju se na opomenu Europske komisije i ističu kako potrošači ni u kojem slučaju ne moraju svoj novac poklanjati putničkim agencijama. Igor Vujović, predsjednik Unije potrošača Hrvatske, kaže:

„Sasvim je logično stajalište Europske komisije jer je prošlo više od godinu dana, a još uvijek potrošači nisu dobili povrat sredstava. Vaučeri im se nameću kao jedina opcija te su potrošači ucijenjeni od strane agencija da si moraju organizirati život (bez obzira da li im odgovaraju datumi korištenja vaučera) kako im ne bi propala uplaćena sredstava. Kao udruga za zaštitu potrošača, nikako se ne možemo složiti da potrošači moraju pokloniti svoje novce agencijama za turistička putovanja(tako ispada), jer su uredno platili uslugu, a usluga im nije izvršena. Mnoge agencije će reći da su one morale platiti troškove opstanka zbog pandemije, da su uplatili sredstva svojim poslovnim partnerima, ali što je s troškovima potrošača koji dospijevaju 15. u mjesecu? Potrošač može odlučiti da će pokloniti novac nekoj humanitarnoj organizaciji, zašto bi dao novce privatnoj agenciji za turističke aranžmane? Svako ima pravo na nezadovoljstvo, ali sve se uvijek prebije preko leda potrošača. Ne smijemo zaboraviti da su oni upravo ti koji plaćaju usluge, a usluga mora biti izvršena, jer suprotno je to stjecanje bez osnove. Vlada RH samo treba provoditi odluke Europske komisije, ne treba izmišljati toplu vodu. Kako su mogli drugi, možemo i mi!“

Na pitanje jesu li se agencije dovoljno oporavile da mogu početi vraćati novac za nerealizirana putovanja te je li opravdano nezadovoljstvo poduzetnika – kako zbog poduzetih mjera tako i zbog mjera koje su izostale – iz Ministarstva turizma i sporta, na čelu kojeg je ministrica Nikolina Brnjac, za B&B odgovaraju:

„Vlada Republike Hrvatske je radi nadoknađivanja manjka likvidnosti poduzetnicima u sektoru turizma, uključujući putničke agencije i organizatore putovanja, omogućila pristup financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima donošenjem Odluke o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, a kako bi se osigurao opstanak, očuvala zaposlenost i ublažile teškoće u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija u poslovanju i u odnosu na povrat uplaćenih sredstava. Sredstva potpore u obliku državnih jamstava osigurana su u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1,5 milijardi kuna, a korisnici potpora su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici koji posluju u sektoru turizma i sporta. Program provodi Ministarstvo turizma i sporta u suradnji s HBOR-om, HAMAG-BICRO-om i 16 poslovnih banka, a očekujemo da će se još komercijalnih banaka uskoro priključiti Programu. Odlukom Vlade produžen je rok za davanje jamstva do 31. prosinca 2021. godine.“

Iz Ministarstva ističu kako je Vlada donijela i Odluku o donošenju programa potpora male vrijednosti za pomoć pogođenim djelatnostima iz prometnog sektora, turističkog te industrije kulturnih i umjetničkih događanja za pokretanje i normalizaciju tekućeg poslovanja temeljem koje će se pripremiti  program dodjele bespovratnih potpora, a čiji će korisnici biti i turističke agencije i organizatori putovanja, i u okviru kojeg će prihvatljivi troškovi biti i povrat uplaćenih sredstava za neizvršena putovanja.

„Ukupni iznos potpore koji se planira dodijeliti turističkim agencijama kroz ovaj program je 36 milijuna kuna. Uzevši u obzir poboljšanje epidemiološke situacije, pojačan turistički promet, a time i pojačanu aktivnost turističkih agencija glede organiziranja paket aranžmana te mjere Vlade Republike Hrvatske za poboljšanje likvidnosti turističkih agencija, stvoreni su uvjeti za nastavak poslovanja turističkih agencija i organizatora putovanja, čime bi iste mogle ispuniti zakonom propisane obveze.“

Igor Vujović, predsjednik Unije potrošača Hrvatske, kaže da se vaučeri nameću potrošačima kao jedina opcija te su ih time agencije ucijenile. PHOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL