Nakon što je Europska komisija početkom ove godine predstavila nacrt Zakona o gigabitnoj infrastrukturu svoje stajalište o predloženim mjerama sredinom rujna dali su i zastupnici Europskog parlamenta kroz stajalište Odbora za industriju, istraživanje i energetiku. Zakon je značajan za digitalizaciju EU-a jer se njime smanjuju troškovi i administrativna opterećenja za postavljanje mreža vrlo velike brzine koje omogućuju preuzimanje podataka brzinom od 1 gigabita u sekundi čime bi se potaknula ulaganja u digitalnu infrastrukturu i gospodarski rast na cijelom području Europske unije, osiguravajući da europska poduzeća ostanu na čelu globalnih inovacija. Predloženim zakonskim mjerama ublažile bi se izražene nejednakosti između država članica te između urbanih i ruralnih područja u pokrivenosti i povezivosti koje postaju sve očitije i značajno utječu na ravnomjeran razvoj unutar Unije.
Naime, dok velika urbana središta često imaju koristi od najnovijih tehnoloških dostignuća, ruralna i udaljena područja često zaostaju. Ovaj digitalni jaz ne samo da otežava pojedinačne prilike, već i guši potencijal za regionalni gospodarski rast. Zakon o gigabitnoj infrastrukturi (Gigabit Infrastructure Act, GIA), s naglaskom na sveobuhvatnu povezanost, nastoji riješiti ovu neravnotežu, osiguravajući da svaki europski građanin, bez obzira na svoju lokaciju, može pristupiti digitalnim uslugama i imati koristi od njih.
Zbog toga se novim zakonodavnim okvirom predviđa olakšani pristup fizičkoj infrastrukturi kao što su zgrade, krovovi, fasade i ulična infrastruktura. Potiče se i bolje koordinacija između javnih građevinskih radova i zahvata mrežnih operatera, te zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture, kao što su kanali, stupovi, stupovi, antenske instalacije, tornjevi i druge prateće konstrukcije kako bi se smanjili troškovi građevinskih radova i ubrzalo postavljanje mreža velike brzine. Sve nove i obnovljene zgrade bi prema prijedlogu zakona trebale biti fibre ready.
Posebne odredbe zakona također imaju za cilj potaknuti i ubrzati proširenje pokrivenosti na ruralna, udaljena i slabo naseljena područja. Kako bi se to postiglo, u vrlo ograničenim situacijama, obveze pristupa bile bi proširene na poslovne zgrade u područjima sa slabom pokrivenošću i u onim u kojima nema javnih zgrada za smještaj infrastrukture. Krajnji cilj zakona je smanjiti troškove i ubrzati administrativne postupke za izdavanje dozvola, smanjile birokratske prepreke za operatere i nacionalne uprave, čime bi se proces implementacije učinio lakšim i bržim.
„U današnjem svijetu pristup brzom internetu je potreba, pa čak i pravo svakog europskog građanina. Cilj ovoga zakona je do 2030. svako kućanstvo u EU ima pristup gigabitnim mrežama i da sva naseljena područja, uključujući i ruralne predjele, budu pokrivena 5G mrežom. To ćemo postići smanjenjem birokracije i pojednostavljivanjem postupka dodjela dozvola tako da mrežni operatori budu konkurentniji i brži u postavljanju mreža“, istaknuli su zastupnici Europskog parlamenta.
Svojim amandmanima na prijedlog zakona zastupnici skraćuju vrijeme koje nacionalna tijela imaju za donošenje odluke hoće li izdati dozvolu s četiri na dva mjeseca i traže ukidanje naknada za krajnje korisnike za pozive i SMS unutar EU. Kako bi se izbjegle nepotrebne previsoke cijene, zastupnici Europskog parlamenta vjeruju da bi trebalo usvojiti zakone za reguliranje poziva unutar EU-a prije nego što trenutne odredbe isteknu u svibnju 2024.
Komentari