Božo Petrov, predsjednik Mosta, 2016. godine u zadnjem trenutku odabrao je Tomislava Karamarka i ušao u vladu HDZ-a s nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, pridošlicom iz Kanade. Orešković je tada vodio farmaceutsku kompaniju. Sudeći prema onome što je Petrov rekao u ovom predizbornom intervjuu za Nacional, Zoran Milanović ponovo će biti u problemu u pregovorima s njim bude li u poziciji da kao eventualni, potencijalni mandatar kao i 2016. pregovara s Petrovom i Mostom oko sastavljanja buduće vlade. Ovaj put, kako je Petrov naglasio u razgovoru, Most će inzistirati na Nikoli Grmoji, nominiranom Mostovu mandataru za budućeg predsjednika vlade, dosadašnjim saborskim zastupnikom i predsjednikom saborskog Nacionalnog vijeća za provođenje Strategije suzbijanja korupcije. Nakon te epizode 2016. i gubitka izbora, Milanović je napustio mjesto predsjednika SDP-a i politički arenu, da bi se u politiku vratio 2019. na predsjedničkim izborima, nakon kojih je postao i predsjednik Hrvatske.

Nakon predstojećih parlamentarnih izbora i u Mostu će se održati unutarstranački izbori na kojima se Petrov, nakon osam godina vođenja stranke u puna dva mandata, neće kandidirati. Za njegove nasljednike, prema pouzdanim izvorima Nacionala, odnosno za poziciju predsjednika stranke natjecat će se Grmoja, dugogodišnja siva eminencija Mosta kao drugi čovjek stranke i Nino Raspudić, novi član Mosta i profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na jednoj saborskoj sjednici premijer Plenković je bio čak nasrnuo na zastupnika Grmoju, a između Grmoje i premijera Plenkovića stao je Milorad Pupovac pokušavajući spriječiti fizički obračun. Do fizičkog sukoba nije došlo, a Petrov se nije umiješao.

Petrov je nakon parlamentarnih izbora 2015. postao potpredsjednik vlade, a prije toga je bio gradonačelnik Metkovića. Prije ulaska u politiku bio je psihijatar. Rođen je u Metkoviću 1979. Nakon osnovne škole u Metkoviću upisao je klasičnu franjevačku gimnaziju u Sinju i živio u sjemeništu, ali nakon završene srednje škole nije se zaredio. Potom je završio Medicinski fakultet u Mostaru, a onda specijalizaciju iz psihijatrije odradio u Zagrebu, u općoj i psihijatrijskoj bolnici u Vrapču. Nakon specijalizacije 2010., Petrov se nastavio baviti svojom strukom, zaposlivši se kao specijalist psihijatrije u KB-u Mostar, na Odjelu za akutnu psihijatriju. Bio je istovremeno i stručni suradnik te asistent na Medicinskom fakultetu u Mostaru.

NACIONAL: Kako ocjenjujete činjenicu da se predsjednik Milanović uključio u parlamentarne izbore, ne na izbornim listama, ali najavio je kandidaturu za budućeg premijera?

Od svakog političara očekujem odgovornost i poštovanje demokratskih procesa. Stoga bi od Milanovića bilo najpoštenije da je dao ostavku i legitimno se uključio u parlamentarne izbore. Ali ništa što već nije viđeno i što ne radi i HDZ. Oni također koriste sve institucije, medijski utjecaj i pozicije za svoju korist ili korist svoje stranke. Sjetite se samo stožera za vrijeme epidemije covida-19. Dali su mu ovlasti kakve nije imao ni predsjednik Vlade, ni predsjednik države, samo zato da bi bio korišten za predizborni PR. Članovi stožera su završili na HDZ-ovim listama. Zato mi je komično da se baš oni najviše protive kad on koristi njihovo oružje, njihov način.

NACIONAL: Bojite li se da bi Ustavni sud mogao poništiti parlamentarne izbore 17. travnja, što je kao mogućnost nagovijestio i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović? Mislite li da će se ustavni suci usuditi to učiniti?

Doživjeli smo dosad različite nebulozne odluke ovog Ustavnog suda, poput one kad su zabranili referendum o covid-potvrdama unatoč 400.000 skupljenih potpisa i to s obrazloženjem da ljudi ne znaju protumačiti pasus teksta, iako je sve bilo po Ustavu. Oni su spremni na sve kako bi Miroslav zaštitio HDZ-ovu vladu, ali ne vjerujem da će se ovo usuditi napraviti.

NACIONAL: Kakve bi bile posljedice takve eventualne odluke Ustavnog suda o poništenju izbora?

Izbore smijete poništiti jedino ako su utvrđene “muljaže” na glasačkom mjestu, a poništiti ih samo zato što je netko najavio da će se kandidirati za premijera je “igranje s vatrom”. Mogu možda Miroslav Šeparović i Vladimir Šeks biti na brzoj liniji, ali to bi bila takva uzurpacija države, da bi im se obilo o glavu. Spremili bi doživotno HDZ u oporbu jer bi idući izbori mogli biti referendum protiv takvih uzurpatora.

NACIONAL: Jesu li hrvatski građani taoci HDZ-a kao samozvanog predstavnika prava na domoljublje u Hrvatskoj i u tekućoj izbornoj kampanji? Je li HDZ u pravu s tom svojom tezom, a ako nije, zašto mislite da nije? Kako u tom kontekstu gledate na ulogu vaše stranke?

Smatram da danas jako malen broj ljudi doživljava HDZ kao domoljubnu stranku, možda jedan dio one starije generacije. Oni kojima je, zbog proživljenog rata i prije pretrpljenih trauma komunističkog režima, to dio njihova identiteta. Svi ostali, neovisno o svojoj dobi, od starijih do mlađih, glasuju iz interesa. Netko će to javno priznati, nekom će to biti neugodno reći, ali po svemu što se može vidjeti iz njihovih djela, to je istina. Interesna skupina. Mali broj među njima vjerojatno još uvijek vjeruje u ideale, ali sad po svom broju oni više pripadaju skupini zanesenjaka. Oni su potpuna suprotnost Mostu. Ono što takvi govore o domoljublju samo kako bi skupili bodove, to Most živi.

NACIONAL: S obzirom na bliskost Mosta s Katoličkom crkvom, slažete li se s ocjenom Marije Selak Raspudić, saborske zastupnice Mosta za N1 televiziju, da neki svećenici otvoreno agitiraju za HDZ? Jeste li se i vi susretali sa sličnim problemom kada ste 2016. pregovarali s HDZ-om i SDP-om o pokušaju formiranja koalicijske vlade?

S obzirom na to da ste vi komunistički novinar, posebno ću se posvetiti ovome odgovoru. Vidite, niti vas smatram komunističkim novinarom, niti vi imate pravo na ultimativnu istinu i kategoričke tvrdnje poput one o navodnoj bliskosti. Koristite bulevarizam, umjesto da argumentima utvrdite. Dao sam vam primjer u početku prve rečenice kako to ružno izgleda. Te metode, u kojima bez rasprave i argumenata pretpostavljate i odmah zaključujete navodnu bliskost s Crkvom, trebale bi biti relikt prošlih tamnih vremena, u kojem su partizani i komunisti od 1944. po prijekom sudu i bez žalbi na isti način pobili desetke tisuća Hrvata. Oni su zaključili da tako oslobađaju Hrvatsku. Valjda su mislili da nas je potrebno osloboditi od slobodne misli.

NACIONAL: Ni u primisli mi to nije bilo, a točno je samo da sam novinar Nacionala i ništa više.

Vjerujem u Boga i praktični sam katolik. Po tome, svi koji to žive su u duhu vjere i moja braća i sestre. Ali vi niste mislili na vjeru i takvu bliskost, nego na dio struktura. U pogledu struktura nemam kontakata, osim što s mojim župnikom ponekad popijem kavu jer smo generacija i prijatelji. A na tim visokim pozicijama ne tražim bliskost, nego uzajamno poštovanje koje se najbolje očituje u priznavanju tuđe slobode i neovisnog djelovanja. Ne opterećujem se tko za koga navija, iako sam svjestan da u nekom malom broju takvo ponašanje egzistira. U strahu od “crvene nemani”, biraju HDZ koji je navodno desno, HDZ koji je proveo u djelo sve ono o čemu je SDP pričao, poput rodne ideologije, Istanbulske konvencije pa dalje. I onda sve to djeluje pomalo tragikomično: bježeći od neke crvene nemani, ulete u ralje crvenog Megalodona. Nikakav problem niti navodne pritiske nisam imao. Želite li u meni stvoriti revolt, samo pokušajte pritisnuti. Isto vrijedi i s lijevima.

‘Mali broj među biračima hdz-a vjerojatno još uvijek vjeruje u ideale, ali sad po svom broju oni više pripadaju skupini zanesenjaka. Oni su potpuna suprotnost Mostu’, kaže Božo Petrov. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

NACIONAL: Kako danas s vremenskim odmakom ocjenjujete nalog premijera Plenkovića njegovoj tajnici da četvorici ministara Mosta napiše razrješenje s dužnosti, razvrgne koaliciju s Mostom i uspostavi novu saborsku većinu s HNS-om?

Njegov potez je izdaja njegovih birača koji sigurno nisu glasovali za vladu s notornim HNS-om. S njegove osobne razine djelovalo mi je karikaturalno, kao kad neki štreber pokušava glumiti facu da bi se svidio razredu, a to sve izgleda toliko neautentično, da osjećaš susramlje, blagu neugodu.

NACIONAL: Dok se danas vode rasprave oko ustavnosti odluke predsjednika Zorana Milanovića da se kandidira za budućeg premijera, kako doživljavate ocjenu ustavnih stručnjaka da je i taj potez Plenkovića o smjeni ministara Mosta bio protuustavan? Po njima, vladu i njene ministre s dužnosti može razriješiti samo Sabor, a ne premijer. Smatrate li to nevažnim tehničkim pitanjem?

Točno je da Sabor imenuje i razrješava ministre i premijera. I bit ćemo zrela država kad budemo poštovali demokratske procese i uzuse. Ali od takvih i ne očekujem ništa drugo, zato se nasmijem kad vidim kako svi u mah vrište na Zorana Milanovića. Valjda se nesvjesno zrcale u njemu.

NACIONAL: Dvaput ste sudjelovali u sastavljanju koalicijske vlade Mosta s HDZ-om. Prvi put s Tomislavom Karamarkom, a s premijerom Tihomirom Oreškovićem, koji je loše govorio hrvatski. Drugi put sudjelovali ste s Andrejom Plenkovićem koji je četvoricu Mostovih ministara protjerao iz vlade. Biste li to danas mogli ponoviti?

Vrhunski ekonomski stručnjak koji je jedini od svih premijera u apsolutnom iznosu smanjio dug Hrvatske. Osim što nije znao dobro hrvatski jezik. To bi bila puna istina. Vjerujem da ste upravo to mislili reći, ali je negdje “pobjeglo”. Zar nije od “trivijalne nebitnosti” spominjati nečiju točnost izgovora riječi, dok čini baš dobro za državu, onako kako to nisu znali drugi premijeri? Ne volim biti general nakon bitke, ali da sam u tom trenutku znao sve što danas znam, stvari bi sigurno izgledale drukčije.

NACIONAL: Vidite li danas mogućnost da sastavite vladu sa SDP-ovom predizbornom koalicijom, ali i Milanovićem kao potencijalnim premijerom koji ne odustaje od neslužbene kandidature? Naime, premijeri se ne biraju izravno, nego ih nominira saborska većina tek nakon izbora.

Vidim vladu s Nikolom Grmojom na čelu i s programom i obiteljskim vrijednostima koje zastupa Most.

NACIONAL: Možete li objasniti zašto ste u zadnjem trenutku 2016. prvi put odustali od koalicije s Milanovićem i SDP-om? Jesu li vas doista odvratili svećenici i zašto mislite da će nakon ovih izbora biti drugačije?

Jedino ako je Milanović bio i svećenik u tom trenutku. Bio je jasno upozoren da ću prekinuti pregovore u prvom trenutku kad saznam da su ponovo kontaktirani zastupnici Mosta.

NACIONAL: Milanović je javno obznanio da će eventualna njegova vlada inzistirati na reviziji Vatikanskih ugovora. Hoće li to Mostu biti dovoljno da s lijevo-liberalnim blokom uđe u koalicijsku vladu?

Nikola Grmoja će biti premijer koji će provoditi plan Mosta s vrlo konkretnim rješenjima koje smo predstavili kroz sveobuhvatan program, jedini od svih ostalih političkih stranaka. Ostali nas mogu podržati, i u tome i u vrijednostima do kojih držimo. A Milanović će još malo biti predsjednik države. Uskoro slijede i predsjednički izbori.

NACIONAL: Most na izbore izlazi u koaliciji sa Suverenistima. Kako gledate na ulogu Hrvoja Zekanovića, bivšeg suverenista, inicijalno na prošlim izborima člana Domovinskog pokreta kojem je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dodijelio prolazno mjesto na izbornoj listi HDZ-a? Omogućio mu je ulazak u Sabor i bez preferencijalnih glasova, iako je Zekanović putovao u Marakeš da bi prosvjedovao protiv donošenja Istanbulske konvencije, a Plenkovićevu vladu optuživao je da Hrvatskom upravlja kao „hrvatsko-srpska trgovačka koalicija“.

Bilo je jasno, u trenutku kad je Zekanović doživio politički salto mortale, da se to “prosvjetljenje” dogodilo na pjaci.

NACIONAL: Pred Mostom su osim parlamentarnih i unutarstranački izbori na kojima se vi nećete više kandidirati. Tko je vaš favorit na tim izborima: Nikola Grmoja ili Nino Raspudić? Vraćate li se svojoj profesiji, psihijatriji?

Još prije 8 godina su mi savjetovali da krenem pisati memoare. Još sam tu. Koliko? Ne znam, ali znam da ću se u tom trenutku s jednakim guštom posvetiti svojoj struci i ljudima, ali na drukčiji način.