“Utjecaj EU-a proizlazi iz trgovine i ljudskih prava, ali to nije dovoljno”, rekao je Borell. “EU mora razviti žeđ za moći”, istaknuo je na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti.

Visoki europski predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku drži da europske vlade moraju pokazati spremnost da interveniraju u međunarodnim krizama inače će europska vanjska politika ostati “paralizirana”.

EU je najveće tržište na svijetu, ali često ne govori jednim jezikom jer vanjska politika traži konsenzus članica, istaknuo je Borrell.

“Moramo biti sposobni djelovati, a ne samo komentirati i izražavati zabrinutost”, smatra Borrell.

Stajališta europskih vlada razlikuju se u nizu vanjskopolitičkih tema, od Venezuele i Libije do toga kako se postaviti prema politici američkog predsjednika “Amerika na prvom mjestu”.

Europske vlade podijeljene su i prema američkom planu za Bliski istok te se ne mogu dogovoriti ni o pomorskoj misiji za provedbu emabrga na uvoz oružja u Libiju.

“Ako ne uspijemo dovesti mir u Libiju, sumnjam da uopće imamo kapacitete za djelovanje”, upozorio je Borrell.

“Kada nema suglasja, većina mora djelovati”, smatra španjolski diplomat i podsjeća dao se Europska unija nije mogla dogovoriti o zajedničkoj zaštiti brodova u Hormuškom tjesnacu, pa je Francuska morala osnovati svoju ‘Koaliciju dobrovoljaca’.

Predsjednica nove Europske komisije Ursula Von der Layen rekla je da želi “geopolitičku komisiju” koja je nakon stupanja na dužnost u siječnju pojačala diplomatsku aktivnost, osobito na Bliskom istoku.

Europa koja je utjecajna jedan je od prioriteta i hrvatskog predsjedanja Unijom u prvoj polovini 2020.