BORIS LALOVAC: ‘Prodaja dugova postala je biznis broj jedan u Hrvatskoj i Vlada hitno mora regulirati to tržište’

Bivši ministar financija u vladi Zorana Milanovića, Boris Lalovac, otkriva zašto predlaže da država hitno mora regulirati trgovinu dugovima i zašto to treba učiniti prije nego što uredbu o tome donese Europska unija

Boris Lalovac, 44-godišnji bivši SDP-ov ministar financija koji je na tu dužnost stupio nakon smjene Slavka Linića, složio se s predsjednikom Zoranom Milanovićem oko toga da bi Vlada trebala građanima produžiti moratorij na ovrhe i otplatu kredita. Govoreći za Nacional u povodu objave rebalansa proračuna za ovu, kao i prijedloga proračuna za sljedeću godinu, posebno je upozorio na trenutačno najlukrativniju granu bankarskog sektora, a to je prodaja dugova. Od 50 milijardi kuna ukupnog duga građana, procjenjuje da građani 10 posto tog iznosa neće moći vratiti pa će banke pet milijardi tog njihova duga preprodavati agencijama na tržištu dugova. Zato predlaže da država hitno regulira trgovinu dugovima i učini to prije no što uredbu o tom području donese Europska unija. Prema Lalovcu, taj je posao bankama postao isplativiji od financiranja projekata u industriji i poljoprivredi. Kada je u Milanovićevoj vladi pripremao zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, Borisu Lalovcu, danas saborskom zastupniku SDP-a, iz bankarskih krugova bilo je poručeno da se jednoga dana kada više ne bude ministar, više neće moći zaposliti u bankarskom sektoru.

Iako u bankarskim krugovima i danas osporavaju da je taj zakon o konverziji pomogao i njihovu sektoru, Boris Lalovac uzvraća da je to potvrdila i dokazala analiza Hrvatske narodne banke.

NACIONAL: Bili ste bliski s Davorom Bernardićem. U kakvim ste odnosima s novim predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom? Biste li u slučaju pobjede SDP-a na sljedećim izborima ponovo preuzeli ministarstvo financija? 

S Davorom Bernardićem dobro sam surađivao. Bili smo posebno aktivni kad je krenula koronakriza i kad smo predložili na desetke zakonskih rješenja za pomoć građanima. S kolegom Grbinom također imam korektan odnos i dosta raspravljamo o poreznim i gospodarskim pitanjima. Izbori su tek završili, trebamo biti aktivni i predlagati rješenja za trenutne probleme gospodarstva i građana, a o izborima 2024. godine još ne razmišljamo.

NACIONAL: Kako se SDP priprema za predstojeće lokalne izbore? Tko je vaš favorit za gradonačelnika Zagreba: Gordan Maras, predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a, ili Tomislav Tomašević iz lijevo-zelene koalicije?

Tek je izabrano novo vodstvo SDP-a i sigurno su mu prioritet lokalni izbori. Nisam u vodstvu stranke tako da nemam informaciju tko su kandidati SDP-a. Podržat ću odluke predsjednika i vodstva stranke.

NACIONAL: Nedostatak remdesivira, najdjelotvornijeg lijeka u borbi s koronavirusom, uz problem nedostatka materijala za testove, ukazao je na ozbiljne probleme u hrvatskom zdravstvu, a dugovi veledrogerijama dosegli su pet milijardi kuna, što je praćeno obustavom isporuke lijekova bolnicama. Kako ocjenjujete zdravstvenu krizu nakon kolapsa bolnice u Dubravi, glavnog centra za covid-19 u Hrvatskoj?

Dolaskom koronakrize problemi u zdravstvu samo su izašli na svjetlo dana i pokazali kakvo nam je realno stanje u zdravstvenom sustavu. Svih prethodnih godina to je bilo prikriveno i zasnivalo se na entuzijazmu liječnika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, što je i dalje slučaj. Međutim, sada se pokazalo da se sustav ne može održavati samo na tom entuzijazmu. Pritisak na zdravstveni sustav je ogroman. Ti su dugovi nastali prije covida-19. Dospjeli dugovi, čija je naplata izostala 180 dana, trenutno su pet milijardi kuna. Isto tako, ministar Marić je rekao da su ukupni dugovi zdravstva 10 milijardi kuna, a ministar Beroš da su oni i veći, čak 13 milijardi kuna. Ti su dugovi nastali u nekoliko posljednjih godina, nakon sanacije zdravstvenog sustava koju je 2013. godine provela vlada Zorana Milanovića, ubrizgavši u sustav pet milijardi kuna.

 

‘Banke po deset puta manjoj vrijednosti prodaju dug nekakvim preprodavačima koji onda iscrpljuju građane do iznemoglosti i dovode ih u dužničko ropstvo. Taj posao je postao isplativiji od financiranja industrije’

 

NACIONAL: Ali tada se i Milanovićeva vlada zaduživala?

To je točno, a ti bankovni krediti bili su nepovoljniji nego krediti danas. Tada su kamatne stope bile između tri i četiri posto, a danas su jedan posto, što znači da su krediti višestruko povoljniji i jeftiniji. Paralelno smo bili donijeli i zakon o sanaciji bolnica, a onda se pokazalo i kako posluje svaka pojedina bolnica. Pokušali smo uvesti standardizaciju usluga. Analizirali smo čak i koliko košta priprema jednog obroka u svim kliničko-bolničkim centrima (KBC). Htjeli smo standardizirati usluge, da svi KBC-i imaju isti standard, i osmislili smo kako to financirati. Napravili smo masterplan bolnica i pripremili centraliziranu javnu nabavu lijekova za sve bolnice, ali nismo to stigli i provesti jer smo izgubili izbore.

NACIONAL: Bi li to značilo i osnivanje državne veledrogerije, što je ideja koja je posljednjih dana puštena u javnost?

Nisam baš pobornik te ideje. Zašto? Zato što bi i toj državnoj veledrogeriji trebalo plaćati nabavu lijekova. To ne bi bilo besplatno. O čemu se trenutno radi? Bolnice ne plaćaju dugove veledrogerijama jer stvaraju veće dugove nego što im je sredstava odobreno u proračunu.

NACIONAL: Iz kojih ste izvora namjeravali financirati te standarde u uvjetima u kojima hrvatskom zdravstvu kronično nedostaje novac?

Zato je i bila otvorena priča o porezu na nekretnine. Zamišljeno je bilo da se zdravstveni sustav financira iz tog poreza. Zašto? Zato što u Hrvatskoj imamo nekretnine vrlo visoke vrijednosti koje npr. kupuju stranci i plaćaju minimalan ili nikakav porez na tako vrijednu imovinu, a zdravstvo nam je u minusu. Svrha je bila da to bude čisto namjenski porez za zdravstvo.

Znali smo da se zdravstveni sustav ne može financirati iz doprinosa za zdravstvo, kao i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Preko osnovnog osiguranja namaknu se oko 23 milijarde kuna, dopunskog osiguranja još oko 1,5 milijardi kuna, a za normalno funkcioniranje zdravstva potrebno je barem 30 milijardi kuna. Dio novca zdravstvo dobiva i od trošarina na duhan. Nekada je to bila trećina ukupnih trošarina, a sada je to doseglo čak 50 posto trošarina, što je iznos od oko 2,5 milijardi kuna i opet nije dovoljno. Dakle, zdravstvo se financiralo i financira se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje, trošarina i transfera iz proračuna za sanaciju, što je, drugim riječima, pokrivanje gubitaka.

NACIONAL: Taj višedesetljetni problem u zdravstvu pojavio se u neugodnom trenutku, kada je eksplodirala pandemija. Od države se sada očekuje kvalitetniji odgovor nego u ranijim slučajevima. Ima li vlada Andreja Plenkovića odgovor na taj problem, ne samo zdravstveni nego i ekonomski?

Upravo je zbog toga vlada Zorana Milanovića planirala ići s porezom na nekretnine i uvođenjem standardizacije u bolnicama. Ne bi se moglo dogoditi da KBC Dubrava, koja je naša najelitnija i najbolja bolnica, nema ni za elementarne troškove. Ta bolnica može izdržati potrese najvišeg stupnja, ali prema onome što vidim u medijima, tamo ljudi rade u vrlo teškim uvjetima. Možemo reći ovako: tamo postoji standard, ali taj standard je jako loš. Zato i postoji kategorizacija bolnica prema kvaliteti pružanja usluga. Oni koji imaju najviši standard, moraju dobiti i najviše novca.

‘Banke procjenjuju da im je trenutno isplativije držati novac u HNB-u čak i uz nula posto kamata, nego da ga puste u opticaj. Jedno do rješenja moglo bi biti da im HNB počne naplaćivati penale na taj novac’. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: Najavljen je rebalans proračuna kroz koji bi se trebalo pokriti i dio dugova u zdravstvu. Ministar financija Zdravko Marić zadovoljan je čak i ovom neuspješnom turističkom sezonom. Je li vas to iznenadilo? Ako se to smatra uspjelom turističkom sezonom, što se tek očekivalo?

Vlada je zadovoljna što su prihodi od turističke sezone u odnosu na prihode iz svibnja porasli za sedam milijardi kuna, ali im je i deficit porastao za pet milijardi kuna. To što smo dobili tih sedam milijardi kuna valjda je trebalo smanjiti deficit, a ne ga povećati. To se, međutim, nije dogodilo. U dio tog deficita čak nisu ukalkulirani svi troškovi. Javno smo čuli da su dugovi veledrogerijama pet milijardi kuna. U trenutni deficit od 30 milijardi kuna ukalkulirano je samo 1,5 milijardi kuna, koliko će sada biti isplaćeno veledrogerijama. Nitko ne kaže kada će biti uplaćeno ostalih 3,5 milijardi kuna. Taj je deficit ostao fiktivan, u zraku, jer nije ukalkuliran u proračun ni za sljedeću godinu. Dakle, to je trebalo prikazati. Nije deficit 30 milijardi nego 35 milijardi kuna. Tome treba pridodati 1,5 milijardi kuna za prekovremene sate koje treba platiti liječnicima. Stiglo je sudsko rješenje da država to treba isplatiti, a već su krenule i ovrhe. Deficit proračuna s tim troškovima je oko 9,5 posto BDP-a. Pokazalo se da i ova sanacija nije riješila dugove u zdravstvu niti ih može riješiti.

NACIONAL: Ministar Marić ipak se pohvalio da je u državnu blagajnu kroz naplatu poreza, unatoč deficitu, stiglo više novca no što se očekivalo. Je li to točno?

Rezultati turističke sezone bili su bolji no što se procjenjivalo, što pokazuje vrlo veliku osjetljivost proračuna na utjecaj turizma.

NACIONAL: Svi su odgovori, dakle, u turističkom sektoru, što ne zvuči ohrabrujuće za hrvatsko gospodarstvo.

Tako je, ali to je bilo zato što smo prije turističke sezone bili u lockdownu. Bitno je vidjeti kakvo će biti stanje hrvatskog gospodarstva na kraju godine, kada se izvrše završni obračuni svih poduzeća. Vidjet će se koliko je kompanija preživjelo, koliko je propalo, koliko je ljudi ostalo bez posla i koliki je potencijal baze za ostvarenje najavljenog gospodarskog rasta od pet posto BDP-a. Pitanje je i kakva će biti struktura bilanci poduzeća do kraja godine.

NACIONAL: Hrvatska je rijetko imala stopu gospodarskog rasta od čak pet posto. Nije li to preambiciozno?

Možda u ovom slučaju i nije jer i tolika stopa gospodarskog rasta ne može pokriti ovogodišnji gubitak u ekonomiji. Startna osnovica je, dakle, vrlo mala. Uspije li u tome, Vlada će se sigurno hvaliti takvom stopom rasta, ali će njeno polazište biti s vrlo niske osnovice.

Tolika stopa rasta BDP-a nije bila zabilježena ni u vrijeme Sanaderove vlade. Stopa rasta BDP-a uoči financijske krize 2008/2009. godine bila je četiri posto, ali je zatim uslijedio veliki pad. Moram reći i da je Račanova vlada dosad zabilježila najveći rast BDP-a od pet do šest posto između 2002. i 2003. godine. Pitanje je koliko će sada poduzeća odumrijeti, koliko će ih nastaviti životariti, a koliko će ih biti sposobno dobiti kredite za neke nove investicije, za novi poslovni ciklus. To je najvažnija stvar jer su banke potpuno prestale financirati gospodarstvo.

 

‘Dolaskom koronakrize problemi u zdravstvu samo su izašli na svjetlo dana i pokazali kakvo nam je realno stanje u zdravstvenom sustavu. Svih prethodnih godina to je bilo prikriveno’

 

NACIONAL: Koliko je točna ocjena da je Hrvatska među najzaduženijim zemljama Europske unije?

Prema pokazateljima Eurostata, najzaduženija smo zemlja srednje i istočne Europe po udjelu javnog duga, ali i po udjelu duga kućanstava. Kada je riječ o dugu građana, udio duga građana u BDP-u u Hrvatskoj iznosi oko 35 posto, dok je u Sloveniji oko 27 posto, Rumunjskoj 15 posto, Mađarskoj 18 posto, Latviji 20 posto, Litvi i Bugarskoj 23 posto.

NACIONAL: Imamo li u Hrvatskoj, osim turizma, i tvornice i industriju?

Kada, recimo, Njemačka provede lockdown uslužnog sektora poput turizma, ugostiteljstva, prijevoza, to se odnosi samo na 15 posto stanovništva. Ostali rade i plaćaju poreze pa se onda može iz državne blagajne financirati ovih 15 posto, koji zbog epidemije ne rade. U Hrvatskoj to nije slučaj. Nama se u gospodarstvu uslužni sektor kreće od 50 do 60 posto BDP-a.

NACIONAL: Ekonomski analitičari još su pesimističniji. Procjenjuju da čak 70 posto hrvatskog BDP-a ovisi o državnom i javnom sektoru, jer i privatni sektor svoje prihode velikim dijelom ostvaruje baš kroz poslovanje s javnim poduzećima i državom.

Nakon svega toga mi bismo sada željeli i državnu veledrogeriju koja bi nabavljala lijekove, državnu Inu, pa onda državnu turističku agenciju koja će raditi booking u turizmu, agenciju koja će konkurirati booking.comu. To pokazuje da je prevelik udio države u gospodarstvu, a taj je koncept realno propao. Zato smo na dnu Europske unije po ekonomskoj razvijenosti. Mislim da nas je i Bugarska pretekla.

NACIONAL: Slažete li se sa Zoranom Milanovićem kada je riječ o njegovoj poruci Vladi da je trebala produljiti moratorij na ovrhe i otplatu kredita?

Slažem se s predsjednikom. On jako dobro zna ne samo kako smo rješavali problem švicarskog franka, nego se sigurno sjeća i trenutka u kojem smo za stol pozvali predstavnike banaka, telekomunikacijskih kuća, komunalnih poduzeća zbog rješavanja dugova građana. Napravili smo memorandum i krenuli u otpis dugova. Tada je država otpisivala dugove građanima. Izradili smo i model pa su čak i svjetski mediji o tome izvještavali. Ta se priča o otpisivanju dugova najugroženijim građanima našla na CNN-u i nekim drugim svjetskim televizijama.

NACIONAL: Mislite li da je i sada potrebno tako nešto napraviti?

Apsolutno. Ovoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi još se ne nazire kraj. Milanovićeva vlada pokazala je kako se može riješiti jedan ozbiljan socijalni problem. Zašto smo to učinili u uvjetima tadašnje svjetske financijske krize? Zato što država mora reagirati kada tržište ne funkcionira. Tržište je stvorilo problem. Stvorilo je socijalni, društveni, zdravstveni problem, a sve to kasnije je kulminiralo i u politički problem koji smo morali rješavati. Ljudi su imali zdravstvene i socijalne poteškoće. Uništavao se srednji sloj koji danas više nisam siguran da uopće i postoji. To je i sada izazov pred kojim se nalazi Hrvatska. Imate 400.000 blokiranih građana kao što je sada slučaj, a to je 10 posto stanovništva. Kada im se pridodaju i članovi obitelji, dolazimo do brojke od trećine građana Hrvatske. Zato je i 200.000 građana otišlo u inozemstvo. Iz zemlje su se iselile cijele obitelji.

NACIONAL: No kriza je zahvatila i zemlje u koje su otišli hrvatski građani. Hoće li oni biti prisiljeni na povratak u Hrvatsku?

Najveći povratak je dosad bio iz Italije jer su oni bili najbliži hrvatskoj granici, a obično su odlazili na tjedni rad i vikendima su se vraćali kući. Iz Irske nije bilo povratka. Možda će sada biti otežan odlazak u inozemstvo, ali neka zanimanja sigurno s tim neće imati problema, poput liječnika i medicinskih sestara.

NACIONAL: Kažete da su banke prestale financirati gospodarstvo, ali obustavljaju i kredite građanima?

Banke se danas uglavnom bave moratorijima, a prema podacima koje dobivamo od poduzetnika, oni više ne mogu doći do likvidnih sredstava. Poduzetnici danas vrlo teško dobivaju novac i od HAMAG-a. HAMAG i po nekoliko mjeseci ne odgovara na zahtjeve malih poduzetnika, pritisak je ogroman. Prema procjenama HNB-a, pad kredita bit će značajan zbog restrukturiranja portfelja. To se događa unatoč činjenici da su banke pune novca. Imaju 40 milijardi kuna i drže ih na računima u HNB-u.

NACIONAL: Može li se banke ikako nagovoriti da taj novac puste u promet i tako se i same uključe u rješavanje ove ekonomske krize?

Banke procjenjuju da im je trenutno isplativije držati taj novac u HNB-u čak i uz nula posto kamata, nego da ga puste u opticaj. Jedno do rješenja moglo bi biti da im HNB počne naplaćivati penale na taj novac. Tako bi se banke moglo potaknuti da ga daju gospodarstvu, koliko god situacija bila neizvjesna.

NACIONAL: Ako banke čuvaju taj novac i ne nude ga gospodarstvu i građanima, na čemu onda bez porasta potrošnje, kao najpouzdanijeg generatora rasta BDP-a, ministar Marić gradi projekciju rasta BDP-a od pet posto u sljedećoj godini?

Ako su građani prezaduženi i u blokadama, kao što jesu, i ako firme nemaju potencijal rasta i razvoja, onda se neće moći generirati ni rast BDP-a. Posebno bih upozorio na činjenicu da je danas najprofitabilniji posao postalo trgovanje dugovima. Vlada bi tu trebala odmah reagirati i ne čekati na direktive Europske unije. Tržište dugova koje preprodaju raznorazne agencije je 40 milijardi kuna. To su dugovi koje su banke prodale od 2015. godine i to su sve dugovi one krize iz 2008. godine. Sada će u bilancu doći novi dugovi koje će proizvesti koronakriza. Od 50 milijardi kuna, uzmemo li procjenu da 10 posto građana neće moći vratiti dug, to je pet milijardi kuna duga koji će banke opet preprodati na tržištu dugova. Kad se već sada zna da će se to dogoditi, Vlada bi trebala na to hitno odgovoriti, odnosno regulirati. Taj posao na tržištu dugova postao je isplativiji od financiranja industrije i poljoprivrede. To nije dobro.

 

‘Kada Njemačka provede lockdown uslužnog sektora, to se odnosi samo na 15 posto stanovništva. U Hrvatskoj to nije slučaj. Nama se u gospodarstvu uslužni sektor kreće od 50 do 60 posto BDP-a’

 

NACIONAL: Postaje li trgovina dugovima lukrativno ulaganje, kao što su svojedobno u Hrvatskoj najveće investicije bile u bankarskom sektoru pa je danas više od 90 posto banaka u stranom vlasništvu? Ta strana ulaganja danas iscrpljuju i gospodarstvo i same građane.

To je siva zona. Neki dan slušao sam guvernera HNB-a Borisa Vujčića, kada je rekao da to više nije problem HNB-a jer je taj dio duga preprodan. Slično smo čuli i od šefa HANFA-e, da to nije u njihovoj nadležnosti. Sve se to prebacuje u nadležnost Državnog inspektorata, a zapravo ne znamo tko u Hrvatskoj kontrolira, tko nadzire, tko zapravo uopće regulira to tržište dugova. Zapravo, nitko. Zato pozivamo Vladu RH da hitno donese zakon u kojem će precizno biti navedeno što se točno smije raditi na tom tržištu dugova.

NACIONAL: Kako mislite da bi to tržište dugova trebalo urediti?

Prvo bi taj dug trebalo ponuditi osobi koja duguje, a ne ga prodavati po deset puta manjoj vrijednosti nekakvim preprodavačima koji onda iscrpljuju građane do iznemoglosti. Doslovno ih dovode u dužničko ropstvo. To je postao biznis broj jedan u Hrvatskoj, kao i jedan od zanimljivih „bankarskih proizvoda“.

NACIONAL: Zašto taj problem nije riješila vaša, Milanovićeva vlada?

Zato što su banke počele prodavati svoje dugove iz bilanci tek 2015. i 2016. godine, a tada SDP više nije bio na vlasti. Nismo bili u prilici regulirati tržište dugova.

NACIONAL: Znači li to da biste vi kao ministar financija riješili taj problem? Ne nastupate li sada ipak kao general poslije bitke?

Sigurno bismo to riješili. Mi taj problem nismo rješavali s preprodavačima dugova nego direktno s bankama.

NACIONAL: Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, nije se složio s vašom tezom da je konverzija kredita iz švicarskog franka u euro pomogla i bankarskom sektoru, a ne samo građanima?

To se odmah pokazalo već 2016. godine kada su banke imale ogromnu dobit. Hrvatska udruga banaka sama sebe negira, a ja govorim na temelju činjenica i brojeva.

Banke su te 2016. ostvarile šest do sedam milijardi kuna dobiti i smanjile su svoje loše plasmane zbog konverzije tih kredita, koja je makroekonomski stabilizirala bankarski sektor. To su potvrdila i izvješća HNB-a, koji nadzire banke. Analiza HNB-a pokazala je da je konverzija švicarskog franka jako pomogla bankarskom sektoru.

Komentiraj