Bivši direktor MMF-a Rodrigo Rato osuđen na 4,5 godine zatvora

Autor:

epa05572479 Former President of Bankia and former director of the International Monetary Fund (IFM) Rodrigo Rato arrives to the Audiencia Nacional Court in San Fernando de Henares, on the outskirts of Madrid, Spain, 06 October 2016. Former chairmans of the savings bank and 63 users of opaque credit cards are accused of using those credit cards, known as 'black cards', for personal expenses by former executives and board members of Caja Madrid, now called Bankia.  EPA/J.J Guillen

Bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Rodrigo Rato (67) osuđen je u četvrtak u Madridu na 4 i pol godine zatvora zbog korištenja tajnih kreditnih kartica Bankije u privatne svrhe dok je bio na čelu te španjolsku banke.

Rato je bio predsjednik Bankije, nekad četvrte po veličini banke u Španjolskoj, od njenog nastanka u prosincu 2010. do svibnja 2012. Odstupio je uoči njenog financijskog kolapsa zbog kojeg je bila spašena novcem poreznih obveznika.

Bankia je nastala spajanjem nekoliko štednih banaka predvođenih bankom Caja Madrid. Državni tužitelj je ustvrdio kako su postojale “crne” odnosno “tajne” kartice preko kojih su dužnosnici u privatne svrhe potrošili oko 15 milijuna eura koji nisu bili prijavljeni poreznoj upravi.

Uz Rata su na optuženičkoj klupi još 64 dužnosnika banaka. Jedan od njih, Miguel Blesa, osuđen je u četvrtak na 6 godina zatvora.

Rato je ranije tvrdio kako su te kartice bile legalne jer su bile dio plaće u Bankiji dok su u prethodnom razdoblju Caje Madrid služile kao nagrada zaposlenicima. Sud je, međutim, potvrdio kaznu zatvora od 4 godine i šest mjeseci koliko je za njega tražio državni tužitelj.

Rodrigo Rato bio je potpredsjednik Narodne stranke desnog centra od 1996. do 2004. te ministar gospodarstva i financija. Od 2004. do 2007. bio je direktor Međunarodnog monetarnog fonda.

Godinu dana kasnije u Španjolskoj je počela financijska kriza izazvana slomom tržišta nekretnina i propadanjem banaka izloženih tom sektoru koje nisu uspijevale naplatiti kredite. Spašavanje banaka novcem poreznih obveznika, rezovi u javnim službama i rast nezaposlenosti doveli su do masovnih uličnih prosvjeda.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)