Književnici Nenad Stipanić, Zoran Ferić i Edo Popović vodit će književne radionice za starije u sklopu programa Kulturiraj se online

U skladu s pandemijom koronavirusa, kulturno-umjetničke aktivnosti pronašle su svoj novi dom na online platformama, a jednu od njih postavila je i umjetnička organizacija Binocular teatar koja u sklopu programa Kulturiraj se online organizira besplatne književne radionice namijenjene osobama starijima od 54 godine, koje će od svibnja do listopada voditi poznati hrvatski književnici.

Svi koji imaju književnog afiniteta i malo dobre volje mogu se online družiti s Edom Popovićem, Zoranom Ferićem i Nenadom Stipanićem, koji za njih pripremaju aktivnosti vezanje uz pisanje i lijepu književnost, kao i cijelu lepezu praktičnih savjeta za čitanje književnih djela i kreiranje literarnog teksta, donosi Zagreb News.

Prva radionica starta već u svibnju, a kormilo književnog broda preuzima Nenad Stipanić koji se iznimno veseli radu s dobrovoljcima 54+:

„Bit će mi drago ako mogu pomoći da nečije priče ne ostanu neispričane. Svi mi nosimo događaje, trenutke, misli koje ponekad poželimo podijeliti s drugima, ostaviti iza sebe neki zapis onoga što smo proživjeli. Možda želimo napisati roman o tome ili se samo zabaviti. Možda su nam ambicije da ostavimo smislen zapis potomcima, a možda da izdamo roman. I ja sam prije više od dvadeset godina u svojim počecima učio kroz neke vrste radionica. Nakon toga donio sam rukopis svom tadašnjem uredniku i s njim dalje radio na rukopisu te istodobno učio o pisanju.

Kako budući polaznici moraju čuvati svoje zdravlje, posebno jer su u osjetljivoj skupini, radionice će se odvijati putem platforme Zoom, a bude li problema sa spajanjem na internet ili organizacijom slušanja radionice, u pomoć će priskočiti Binocularci. Iako nije obavezno, polaznici mogu pripremiti svoj rad, tekst i/ili pjesmu, na koje će voditelji-književnici dati svoj osvrt te ih uputiti za daljnji rad. Da pritom nije riječ samo o neobaveznom ćaskanju o knjigama i pisanju već intenzivnom radu, potvrdio je i Nenad Stipanić koji krajem svibnja otvara prvu seansu online radionica:

„Na ovoj će radionici polaznici imati priliku naučiti što treba čitati da bismo mogli pisati, naučit će kako se grade uvjerljivi likovi, kako se stvara atmosfera, kojeg je žanra to što pišemo i za koga pišemo, naglasio je i važnost povezivanja i komunikacije u ovim pandemijskim, izoliranim uvjetima života.

Budući da je broj polaznika ograničen, svi knjigoljupci s umirovljeničkom ulaznicom željni učenja i novih knjiških (sa)znanja, moraju požuriti i prijaviti se na broj telefona 098 976 9587 ili e -mail [email protected].

EDO POPOVIĆ rođen je 1957. u Livnu u Bosni i Hercegovini, a kao jedanaestogodišnji dječak 1968. se s obitelji seli u Zagreb, direktno u Dubravu. Na Filozofskom fakultetu diplomirao je komparativnu književnost te apsolvirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Sredinom 1980-ih bio je jedan od pokretača i urednika Quoruma, a od 1991. do 2000. profesionalno se bavio novinarstvom. Romani i zbirke priča su mu prevedeni na desetak jezika. Kao urednik u izdavačkim kućama SysPrint, Naklada Ljevak i OceanMore potpisao je pedesetak naslova prevedenih proza, eseja i publicistike, kao i proza hrvatskih pisaca. Član je Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca. Objavio je romane: Poglavnikov pudl (2016.); Mjesečev meridijan (2015.); Lomljenje vjetra (2011.); Oči (2007.); Igrači (2006.); Izlaz Zagreb jug (2003.); publicističke naslove: Zapisi iz Stranice Gornje (2019., s Ljiljanom Đorđević), Čovjek i planina — kratki uvod u sjeverni Velebit (2018., u suradnji s Antom Vukušićem); U Velebitu (2013.); Priručnik za hodače (2009.); Kameni pas (2001.) te zbirke priča: Ponoćni boogie i druge priče (1987.) koja ja stekla kultni status; Tetovirane priče (2006., u suradnji s Igorom Hofbauerom); San žutih zmija (2000.). Popović slovi za najurbanijeg hrvatskog pisca koji je s vremenom postao neosporna literarna činjenica. Od 2018. sa suprugom Ljiljanom živi na selu u Stranici Gornjoj. Ovih mu dana, u izdanju OceanMore, izlazi novi, dugoiščekivan roman Kako sam brojio ružičaste robote, prožet autobiografskim činjenicama i fikcijom, mikroesejističkim razmišljanjima i poetskim snatrenjima.

ZORAN FERIĆ rođen je 1961. u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu i od 1994. radi kao profesor hrvatskog jezika u XVIII. gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987., a knjige su mu prevedene na desetak jezika. Živi u Zagrebu i redovito održava radionice pisanja u Booksi i CeKaPe-u. Prvu knjigu priča, Mišolovka Walta Disneyja, objavio je 1996., a za drugu knjigu priča, Anđeo u ofsajdu, objavljenu 2000. dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Godine 2011. izlazi mu roman Kalendar Maja za koji osvaja nagradu Vladimira Nazora, Jutarnjeg lista, Grada Zagreba i pulskog sajma knjiga (Kiklop). Druga knjiga izabranih kolumni Apsurd je zarazna bolest izašla je 2012., a tri godine poslije javlja se novim romanom Na osami blizu mora za koji je dobio Nagradu Fran Galović. Nakon toga objavio je ilustriranu knjigu za djecu San ljetne noći i dobio Nagradu Grigor Vitez. Godine 2018. izabran je za predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Njegov najnoviji roman Putujuće kazalište iz 2021. već je pobrao hvalospjeve i upravo je među polufinalistima u utrci za Književnu nagradu t-portala za najbolji roman.

NENAD STIPANIĆ rođen je u Senju 1973., a danas živi i radi u Zagrebu. Nakon burne mladosti tijekom koje je bio i redar po disko klubovima, fizički radnik, tjelohranitelj i vlasnik galerije antikvarijata, s vremenom se i više nego uspješno skrasio u scenarističko-književnim vodama. Piše prozu, radiodrame, TV-scenarije i novinske feljtone, a objavljivao je u periodici, na internetskim portalima i radiju, u zemlji i inozemstvu. S Vladom Bulićem napisao je scenarije za prvu i drugu sezonu kriminalističke dramske serije Mamutica, surađivao je na konceptualnim umjetničkim projektima Siniše Labrovića, a dosad su mu objavljene zbirke priča Sprinteri u labirintu (2005.) i Odlično je baviti se kriminalom (2008.) te romani Izbacivači Majke Božje (2012.) i Stvarno je odlično baviti se kriminalom (2015.), potonji nastao na temelju istoimene zbirke priča. Nagrađivan je i uvršten u domaće i strane preglede i antologije književnosti. Sandorf mu 2019. objavljuje bizarni eksperimentalni roman Bogovi neona koji je bio uvršten u preglede najboljih hrvatskih knjiga 2019. te u finalu prestižne nagrade Europske unije za književnost.