ANDREW DALGLEISH: ‘Odgovor hrvatskog naroda na katastrofalni potres bio je apsolutno nadahnjujući’

BRITANSKI VELEPOSLANIK U HRVATSKOJ ANDREW DALGLEISH otkriva kakav su dojam na njega ostavili stanovnici Hrvatske nakon katastrofalnog potresa i kako će na odnose dviju država utjecati izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije

Četiri i pol godine nakon referenduma na kojem je 52 posto Britanaca glasalo za Brexit, 31. prosinca 2020. u ponoć Brexit je postao stvarnost i završilo je prijelazno razdoblje u kojem su još uvijek vrijedili uvjeti jedinstvenog tržišta s EU-om. Agonija pregovaranja s EU-om o sporazumnom izlasku trajala je gotovo do posljednjeg trenutka – odnosno, trgovinski sporazum vrijedan 660 milijardi britanskih funti konačno je postignut na Badnjak, 24. prosinca, nakon što su se britanski premijer Boris Johnson i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen navodno pet puta u jednom danu čuli telefonom.

Takvim dogovorom nije zadovoljna Škotska čiji su građani masovno glasali protiv Brexita. Zato je škotska premijerka Nicola Sturgeon izrazila nadu da će Škotska ponovo postati neovisna i pridružiti se EU-u nakon novog referenduma o odcjepljenju Škotske od Ujedinjenog Kraljevstva, koji namjerava provesti. No odluka o održavanju referenduma u rukama je Borisa Johnsona, a on to, dakako, odlučno odbija.

O tim aktualnim temama tjednik Nacional razgovarao je s veleposlanikom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrewom Dalgleishom. On se već udomaćio u Zagrebu, kamo je stigao 2017. godine s pozicije zamjenika veleposlanika i direktora Ureda za trgovinu i investicije u Seulu te u međuvremenu postao dobar poznavatelj lokalnih prilika. Pravnik po struci, Andrew Dalgleish zaposlen je u Foreign Officeu od 1999., a prvi svoj mandat odradio je u Predstavništvu Velike Britanije pri EU-u u Bruxellesu. Nakon što je proveo nekoliko godina u Ministarstvu poljoprivrede, vratio se u Ministarstvo vanjskih poslova kao voditelj Odjela strategije za EU. Hrvatskoj javnosti postao je poznat kada je nakon poraza engleske nogometne reprezentacije na prošlom Svjetskom nogometnom prvenstvu, zbog oklade cijeloga dana na poslu morao nositi crveno-bijele kockice. Posljednjih mjeseci s građanima Hrvatske proživljava pandemiju covida-19 i potrese koji pogađaju Zagreb, Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju. Kao i ostatak svijeta, zabrinut je najnovijim događajima u Washingtonu kojima je cilj bio nasilno onemogućavanje legalnog preuzimanja predsjedničke vlasti.

NACIONAL: Kako komentirate posljednje događaje u Washingtonu i koliko su oni opasni za demokraciju diljem svijeta?

Reakcije iz cijelog svijeta pokazuju sveopću nevjericu i zgražanje. Premijer Johnson opisao je scene Kapitola preplavljenog svjetinom “sramotnima”, napominjući da je “od vitalne važnosti da se osigura miran i uredan prijenos vlasti”. Sloboda mirnog prosvjedovanja uvijek je, naravno, znak snažne demokracije. No napad na Kapitol bio je sve samo ne miran prosvjed, nasilje i nepoštovanje demokratskih institucija bili su sramotni, a gubitak života tragičan. Ali demokracija ima stoljetnu povijest i nastoji ispravljati samu sebe kad je osporavana. Upravo je potvrda pobjede gospodina Bidena u Kongresu ubrzo to i pokazala. Kao što je rekao Winston Churchill: „Nitko se ne pretvara da je demokracija savršeno ili apsolutno najmudrije rješenje. Doista je rečeno da je demokracija najgori oblik vladavine, osim svih onih drugih oblika koji su s vremena na vrijeme isprobavani.”

NACIONAL: Hrvatsku je, uz pandemiju, krajem godine pogodio katastrofalan potres koji se opet osjetio i u Zagrebu. Gdje ste bili, kako ste to doživjeli?

Zbog pandemije slijedimo Vladine smjernice i radimo od kuće kad god je to moguće. Tako sam i tada bio kod kuće s dvojicom sinova. Odmah se vidjelo da je ovo daleko snažnije od strašnog potresa koji je Zagreb pretrpio u ožujku. Imam sreće, moja kuća je dobro izgrađena i otporna. Ali trešnja je bila vrlo zastrašujuća i trajalo je tako dugo. Moj prioritet bio je provjeriti je li moja supruga, zauzeta u gradu, u redu, a zatim jesu li moje kolege iz ambasade dobro. Kako je objavljeno da je epicentar bio u blizini Petrinje, mogli smo samo početi zamišljati koliko je to moralo biti užasno za ljude koji tamo žive. Tragično je da je izgubljeno sedam života. Odgovor hrvatskog naroda bio je apsolutno nadahnjujući, odustali su od svega kako bi organizirali hranu, zalihe, sigurnosnu opremu, čak i smještaj za ljude kojima je to trebalo. Oduvijek sam govorio da je to nacija ljudi velikih srca. Nevjerojatno je vidjeti što to znači u praksi.

 

‘Stanovnici hrvatske odustali su od svega kako bi organizirali hranu, zalihe, sigurnosnu opremu, čak i smještaj. Oduvijek sam govorio da je to nacija ljudi velikih srca. Nevjerojatno je vidjeti što to znači u praksi’

 

NACIONAL: Princ Charles poslao je pismo predsjedniku Milanoviću nakon potresa, izrazio sućut i solidarnost s hrvatskim narodom i donirao novac Crvenom križu. Je li i to odraz posebnog odnosa koji prijestolonasljednik ima s Hrvatskom?

Njihova Kraljevska Visočanstva, vojvoda i vojvotkinja od Cornwalla, posjetili su Hrvatsku 2016. godine neposredno prije nego što sam započeo službu. Fotografija koju su te godine izabrali za božićne čestitke bila je ona s njihova susreta s Osijekom 1862., fantastičnim lokalnim folklornim društvom. Čuvši vijest o ožujskom potresu u Zagrebu, princ Charles pisao je predsjedniku Milanoviću i dao osobnu donaciju za obnovu. Čim su stigle vijesti o potresu u Petrinji, njegov ured i ja ponovno smo bili u kontaktu jer je Njegovo Kraljevsko Visočanstvo s nestrpljenjem želio dobiti informacije i shvatiti što se dogodilo. Princ je odmah reagirao. Mislim da iz toga možete izvući vlastiti zaključak o tome je li Hrvatska draga njegovu srcu.

NACIONAL: Iako se tvrdi Brexit činio neizbježnim, na Badnjak je napokon postignut dogovor o Brexitu koji se 1. siječnja 2021. i dogodio. Tekst sporazuma ima 1246 stranica. Koje su najvažnije točke tog sporazuma – odnosno, kakvi će biti trgovinski i ekonomski odnosi između Velike Britanije i EU-a u budućnosti?

Mnogi komentatori predviđali su težak Brexit. Ali ta su dva tima cijelo vrijeme govorila da su iskrena u nastojanjima da daju sve od sebe kako bi pronašli dogovor i to su i učinili – Michel Barnier i lord David Frost morali su čak raditi na Badnjak da bi to postigli. Trgovinski element je, naravno, srž dogovora. To je prvi sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU ikad postigao na temelju nula carina i nula kvota i omogućit će da se trgovina nastavi odvijati. No sporazum ide i dalje od toga, s važnim dogovorima o tome kako ćemo surađivati na sigurnosnim pitanjima i provođenju zakona. A nastavit ćemo zajedno raditi i na programima kao što su Horizon Europe, Euratom istraživanja i drugi. Čineći to, činimo ono zbog čega je Brexit zamišljen. A to je vraćanje suvereniteta i odlučivanja u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje će sudske odluke donositi britanski sudovi, a ne Europski sud, radi nadzora naših granica i uz priznanje naše suverenosti nad našim ribolovnim vodama. Osim toga, sada smo slobodni sklapati vlastite trgovinske sporazume s partnerima širom svijeta – što smo već učinili s Kanadom, Japanom, Singapurom i Kenijom, na primjer, uključujući i 30 drugih trgovinskih sporazuma.

NACIONAL: Michel Barnier, glavni pregovarač EU-a za Brexit, najavio je da će Britanci ipak osjećati značajne promjene od 1. siječnja 2021. Na što se najviše odnose?

Naravno da će biti promjena! Takva značajna odluka prirodno će proizvesti promjene. Velika Britanija je sada izvan carinske unije EU-a. To uvodi carinske protokole koji će se trebati poštovati u trgovini između Velike Britanije i EU-a, što je, naravno, promjena. Često treba neko vrijeme dok se ljudi prilagođavaju novim procedurama, ali imajući na umu da oko polovice izvoza robe iz Velike Britanije već prolazi kroz te carinske procese u ostatak svijeta, uvjeren sam da će se izvoznici brzo prilagoditi. Izvan carinske unije Velika Britanija sada može sklopiti trgovinske sporazume s drugim uzbudljivim tržištima širom svijeta, otvarajući vrata novim mogućnostima, što će također biti značajna promjena. Zahvaljujući Sporazumu o povlačenju zaštićena su prava britanskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih stanovnika s prebivalištem u Velikoj Britaniji na život i rad. Hrvatska vlada bila je vrlo temeljita u osiguranju da se Sporazum o povlačenju implementira do kraja, i slovom i duhom. Jako sam zahvalan na njihovu trudu te naporno radimo kako bismo osigurali da Britanci koji žive u Hrvatskoj dobiju informaciju što trebaju učiniti kako bi dalje mogli uživati svoja prava.

NACIONAL: Škotska premijerka najavljuje novi referendum o odcjepljenju Škotske i pridruživanju EU-u. Kakve su šanse da se to zaista dogodi?

Živimo u demokraciji koja poštuje demokratske odluke. Kada je britanski Parlament 2013. godine usvojio Zakon o referendumu o škotskoj neovisnosti kako bi se omogućio referendum o škotskoj neovisnosti 2014. godine, tada se radilo o jasnom razumijevanju svih strana da će to biti referendum koji se održava jednom u generaciji i da će se nakon njega poštovati stav većine. Bilo je jasno da se ne radi o referendumu koji bi se odmah ponovio ako rezultat nije prikladan za jednu od strana. Te 2014. godine 55 posto Škota koji su glasali (odaziv je bio ogromnih 84,6 posto) odlučilo je da želi da Škotska zadrži svoje važno mjesto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Nema naznaka da naš Parlament želi ponovno pristupiti tom pitanju u dogledno vrijeme.

‘Hrvatskim i ostalim građanima EU-a koji su Ujedinjeno Kraljevstvo učinili svojim domom, Ujedinjeno Kraljevstvo će i ostati dom’, rekao je britanski veleposlanik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. PHORO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

NACIONAL: Što je s Irskom? Je li Sjeverna Irska zadovoljna postignutim rješenjem i postoji li opasnost od novih nemira zaustavljenih Sporazumom o Velikom petku?

Nitko – ni britanska ni irska vlada, ni Europska komisija, ni EU – ne želi vidjeti nemire u Sjevernoj Irskoj. I EU i Velika Britanija bili su vrlo jasni od početka pregovora da Sporazum o Velikom petku iz Belfasta ne smije biti ugrožen. Sporazum o Velikom petku temelji se na principu pristanka, što znači da nijedna skupina ne može nametati svoju volju ili sklonosti drugoj skupini. To je značilo da će se pomno paziti na potrebu očuvanja Zajedničkog prostora putovanja koji omogućuje slobodno kretanje između Irske i Sjeverne Irske – što je prethodilo Europskoj uniji. Kao i da će se uzeti u obzir potreba da se osigura da Sjeverna Irska ostane dijelom unutarnjeg tržišta Ujedinjenog Kraljevstva. Dogovorom od 24. prosinca, kao i ranije je dogovorenim Protokolom Sjeverne Irske, to se uspjelo postići.

NACIONAL: Što će biti s europskim i hrvatskim građanima?

Hrvatskim i ostalim građanima EU-a koji su Ujedinjeno Kraljevstvo učinili svojim domom, Ujedinjeno Kraljevstvo će i ostati dom – oni su važan dio naših zajednica i radne snage i želimo da se osjećaju dobrodošlo. Potaknuti su da se prijave za sređivanje svog useljeničkog statusa kako bi zaštitili svoja prava na život i rad sadržana u Sporazumu o povlačenju koji sam prije spomenuo. Nadamo se da ćemo i dalje gledati hrvatske turiste kako dolaze uživati u brojnim i raznovrsnim užicima Velike Britanije. A moja je zemlja i dalje izvrsno mjesto za poslovanje. Bilo da su Hrvati ili iz ostatka Europe i svijeta, ljudi će biti dobrodošli da posluju u Velikoj Britaniji, ali – i to je jedna od promjena o kojima smo prije govorili – trebat će koristiti naš novi postupak izdavanja viza.

NACIONAL: Premijer Boris Johnson najavio je vrlo teške tjedne u kojima će biti uvedene najstrože mjere u borbi protiv pandemije covida-19. Kakva je situacija, koliko je zaraženih i mrtvih?

Nema sumnje da Velika Britanija, kao i druge zemlje, u ovom trenutku prolazi kroz vrlo teško vrijeme s obzirom na stope infekcija i smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19. Preko 75.000 ljudi umrlo je u mojoj zemlji s covidom-19. Zbog toga je premijer donio odluku da Englesku prebaci s različitih stupnjeva ili stupnjevanih stupnjeva lockdowna na nacionalni lockdown. Čelnici u drugim zemljama Ujedinjenog Kraljevstva učinili su isto ili slično, jer zdravstvena zaštita je u ovlasti svake pojedine zemlje. To su teške, ali ključne mjere za suzbijanje širenja virusa i ublažavanje pritiska na naše zdravstvene službe.

NACIONAL: Svijet je zabrinut zbog pojave novog soja virusa, zbog kojeg je i zračni promet prema i iz Velike Britanije bio poremećen, što je izazvalo pravi prometni kaos. Kakva je sada situacija?

Naravno, nisam epidemiolog ili virusolog, ali čitajući radove nekih velikih hrvatskih i britanskih stručnjaka za javno zdravstvo, vidim da ćemo, umjesto da imamo jedan novi soj virusa, vjerojatno imati mnoge. Virusi se mijenjaju da bi stvorili nove sojeve i u konačnici mutirali. Nemoguće je reći je li novi soj koji vidimo nastao u Velikoj Britaniji – zasigurno je točno reći da su naši znanstvenici svjetske klase vrlo brzo mogli identificirati novi soj sekvenciranjem i otkrivši da je drugačiji. Velika Britanija tada je postupila ispravno prijavljujući te podatke Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kako bi omogućila drugim stručnjacima da ih prouče i u skladu s time poduzmu mjere. Procjenjujemo da je novi soj 50-60 puta zarazniji od izvornog virusa. U ovoj fazi nema znakova da je opasnije, ali je očito zaraznije, što širenje bolesti čini još većom prijetnjom. Što se virus više širi, to je veći broj rizičnih koji mogu završiti u našim preopterećenim bolnicama. Stoga je vitalno da svi djelujemo pokušavajući to kontrolirati.

 

‘U Velikoj Britaniji je cijepljeno preko 1,3 milijuna ljudi, s ciljem otvaranja 700 centara za cijepljenje prije sredine siječnja. To je masivan program, ali izvrsno smo započeli i odaziv je dobar’

 

NACIONAL: Koliko je novi soj virusa raširen i utječe li na njega postojeće cjepivo?

Kao što sam već rekao, zapravo nisam kvalificiran za odgovor na to pitanje. Ono što sam pročitao iz podataka farmaceutskih tvrtki jest kako su sigurni da će cjepivo biti jednako učinkovito protiv ovog novog soja kao što je bilo u kliničkim ispitivanjima.

NACIONAL: Velika Britanija prva je počela cijepiti stanovništvo protiv covida-19. Kakav je odaziv, ima li antivaksera?

Morate samo baciti pogled na Facebook da biste pronašli antivaksere svih zemalja. Govoreći osobno, liječnički savjet radije dobivam od liječnika, znanstvenika i farmaceuta, a ne od Facebooka. Dok razgovaramo, u Velikoj Britaniji je cijepljeno preko 1,3 milijuna ljudi, s ciljem otvaranja 700 centara za cijepljenje prije sredine siječnja. To je masivan program, ali izvrsno smo započeli i odaziv je dobar.

NACIONAL: Prošloga tjedna Britanija je započela cijepljenje cjepivom Oxford AstraZeneca. Kakvi se rezultati očekuju?

Sjajna je stvar kod cjepiva Oxford AstraZeneca to što se može prevoziti s relativno lakoćom, ne zahtijevajući duboke temperature smrzavanja da bi bilo učinkovito. To bi raspoređivanje širom svijeta trebalo učiniti jednostavnim.

NACIONAL: Princ William prebolio je covid-19 u travnju, no držao je to u tajnosti. Je li mu britanska javnost zamjerila?

Ne vjerujem da je britanska javnost toliko zlobna da može nekome zamjeriti što se oporavio od bolesti. Pogotovo zbog privatnosti svačije medicinske situacije.

NACIONAL: Kada mislite da bi se u Velikoj Britaniji mogao postići “imunitet krda”?

Pitajte epidemiologa, a ne diplomata! Ponovno, prema onome što sam pročitao, različite bolesti zahtijevaju različiti stupanj “imuniteta krda” prije nego što se mogu smatrati stavljenima pod nadzor. Ospice trebaju oko 90 posto imune populacije kako bi se spriječile opasne epidemije. Polio je oko 80 posto.

Brzo uvođenje cjepiva dio je procesa postizanja imuniteta krda. Oni koji odbiju uzeti cjepivo postat će dio problema, ne samo izlažući riziku sebe, već i one oko sebe. Svi ćemo morati biti strpljivi. I vjerovati znanosti.

NACIONAL: Kako će izgledati odnosi između Hrvatske i Velike Britanije nakon Brexita?

Dobro. Odnos Velike Britanije s Hrvatskom unutar EU-a trajao je samo šest godina. Imali smo sjajne bilateralne odnose i dok ste vi bili izvan EU-a, a ovoga puta je Velika Britanija vani. Nastavit ćemo razvijati trgovinske odnose, kao i odnose na planu obrane i sigurnosti koji su sve snažniji. Britanci će nastaviti, ako covid-19 to dopusti, dolaziti u prekrasnu Hrvatsku na odmor. I dalje ćemo uživati gledajući kako nas pobjeđujete u nogometu. Šalim se, vjerujem u novu momčad Engleske.

 

Komentiraj