AmCham predstavio prijedloge za daljnje porezno rasterećenje. Ovo su tri ključne mjere koje su predložili

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) organizirala je poslovni doručak ‘Porezna politika u izazovnim vremenima’. AmCham već godinama radi i aktivno se uključuje preporukama za reformu poreznog sustava. Kroz pet krugova poreznih izmjena AmCham je aktivno sudjelovao prijedlozima od kojih je znatan dio prihvaćen.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na ulogu porezne politike u suvremenim ekonomskim događanjima, učincima dosadašnjih 5 krugova porezne reforme te planovima Vlade za daljnje porezno rasterećenje.

“Nakon što smo proveli značajne porezne promjene čiji je cilj bio pojednostavljenje poreznog sustava i rasterećenje, kako poduzetnika, tako i građana, sada smo i u završnoj fazi procesa uvođenja eura u Republici Hrvatskoj pa će tako Hrvatska nakon niza godina, brojnih provedenih mjera i izvršenih obveza, 1. siječnja 2023. postati dvadeseta država članica u kojoj će euro biti službena valuta. Vođenje odgovorne fiskalne politike omogućilo nam je da uopće započnemo cijeli ovaj proces, a njegovo finaliziranje, uz daljnju kontrolu rashoda, provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja uključuje i brojne reforme javnog sektora, napore usmjerene ka stvaranju pozitivnog poduzetničkog okruženja te u konačnici međunarodno konkurentnog gospodarstva učinit će Hrvatsku još poželjnijom za rad, život i nove poduzetničke pothvate”, istaknuo je ministar Marić.

Unatoč znatnom napretku vezanom uz porezno rasterećenje rada, u Istraživanju poslovne klime koje je AmCham predstavio početkom 2022. godine oporezivanje rada još uvijek je među tri ograničavajuća faktora poslovanja u Hrvatskoj. Stoga, AmCham smatra da ima još prostora za daljnje porezno rasterećenje rada kako bi on bio konkurentniji u usporedbi s drugim državama srednje i istočne Europe te usmjeren na zadržavanje radne snage u Hrvatskoj.

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj i ove je godine objavila stajalište ‘Preporuke za reformu poreznog sustava u 2022. godini koje je bilo predstavljeno na događanju. Stajalište predlaže niz preporuka za daljnje porezno rasterećenje usmjereno na još snažnije privlačenje ulaganja i veću konkurentnost hrvatskih poslodavaca kod privlačenja i zadržavanja radne snage.

Tako u svom stajalištu AmCham predlaže ove tri ključne mjere: povećanje neoporezivog osobnog odbitka na 4.900 Kn (650 EUR); smanjenje porezne stope od 20% na 10% poreza na dohodak i porezne stope od 30% na 25%; primjenu najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Navedenim mjerama, ističu iz Američke gospodarske komore, osiguralo bi se da uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard, a što posredno ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj.

Uz tri ključne mjere AmCham se zalaže i za implementaciju opcijskih planova i u društvima s ograničenom odgovornošću (‘d.o.o.’).

AmCham-ov prijedlog je izmjena Zakona o porezu na dohodak u kojoj bi se propisalo da se dohotkom od kapitala, osim dodjele ili kupnje vlastitih dionica, smatraju i dodjela i stjecanje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću. Ako bi se zakonski okvir u tom smislu uredio, to bi pomoglo razvoju manjih i srednjih poduzeća, kao i start-upova u Hrvatskoj.

Također, AmCham predlaže i neoporezivi dodatak za rad od kuće od 360 kn (50 EUR) mjesečno kao i povećanje novčanih naknada i nagrada poput povećanja neoporezivog iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, dnevnica za službeni put u tuzemstvo i inozemstvo, prigodnih nagrada, paušalnih naknada za obrok u novcu, dar u naravi, dar za dijete, potpore za slučaj smrti, itd.

“U kratkom roku teško je za očekivati bilo kakva dodatna porezna rasterećenja posebice ako se u obzir uzme rastuća neizvjesnost oko ekonomskih kretanja prema kraju godine. U srednjem roku, međutim,  treba ići u smjeru ujednačenijeg oporezivanja dohotka iz različitih izvora, smanjenje poreznog opterećenja rada, posebice viših dohodaka, te snažnijeg poreznog stimuliranja ulaganja u istraživanje i razvoj i inovacije poduzeća”, zaključio je Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka.

Komentiraj