Hrvatski ministar financija Zdravko Marić sudjelovao je u ponedjeljak u raspravi o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj na Odboru Europskog parlamenta za ekonomske i monetarne poslove.

Marić je prvi hrvatski ministar koji je sudjelovao u raspravi s tim Odborom slijedom poziva njegova predsjednika Roberta  Gualtierija.

“Imam vrlo pozitivne dojmove. Iz svih pitanja koje su mi članovi Odbora postavili vidi se da su dobro informirani, da prate Hrvatsku”, rekao je ministar nakon zanimljive rasprave koja je trajala preko sat vremena.

Zastupnici su se zanimali za niz stvari, počevši od planova za izlazak iz Postupka prekomjernog deficita, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, povećanja stope rasta, smanjenja javnog duga, do aktualne situacije s Agrokorom.

Marić je rekao da Hrvatska u zadnjih godinu i pol postiže dobre rezultate.

“Pokazali smo da možemo preokrenuti trendove i sada je pred nama nastavak i ubrzanje toga trenda kako bismo povećali potencijalni rast i učinili više na sustizanju drugih članica”, rekao je Marić članovima Odbora.

Ponovio je da Hrvatska očekuje izlazak iz procedure prekomjerenog deficita u svibnju, a što se tiče prekomjernih makroekonomskih neravnoteža rekao je da će vlada predati Komisiji sljedeći mjesec svoje programe reformi u kojima će biti više detalja o tome.

Na pitanje novinara kako tumači tako velik interes zastupnika, Marić je rekao da mu je drago zbog toga jer to pokazuje da su prepoznati pozitivni trendovi.

“Počeo se vidjeti napredak, što su zastupnici prepoznali, ali mi ne želimo na tome stati. Rekao sam da je danas rast od tri posto dobar, ali da u srednjem roku on treba biti veći, trebamo pojačati potencijalni rast”, rekao je Marić.

Na novinarsko pitanje kakav bi učinak mogao imati Brexit na hrvatsko gospodarstvo, Marić se u svom odgovoru pozvao na nedavnu analizu Europske komisije po kojoj je Hrvatska u skupini zemalja na koje će izlazak Velike Britanije najmanje utjecati.

Ponovio je da se zbog činjenice da je prije radio u Agrokoru izuzeo iz svih procesa, pa tako i izrade prijedloga zakona o velikim tvrtkama s preko osam tisuća zaposlenih i dugom većim od milijardu kuna.

“Nisam sudjelovao u izradi toga zakona i ne mogu komentirati nikakve detalje”, rekao je.

Na novinarsko pitanje bi li se povećao javni dug ako država “uđe u priču oko Agrokora”, Marić je rekao da su to hipotetička “što, ako pitanja”.

“To je vrlo kompleksna tema da bi se tako jednostavno odredilo. Sigurno da ukupnu zaduženost Agrokora, bez obzira na to što je privatna kompanija, u nekakvim ‘što ako scenarijima’ treba uzeti u obzir. Iz današnje perspektive ostajemo pri stavu kao vlada da očekujemo od vlasnika i menadžmenta da nađu rješenje za aktualnu situaciju”, rekao je Marić.

Komentiraj

FOTO:Igor Soban/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.