Mickey Mouse, Snjeguljica, Pajo Patak, Pluton i Šiljo neki su od popularnih crtanih likova Walta Disneyja s kojima su se u djetinjstvu zahvaljujući zagrebačkoj tvrornici“Biserka“, jedinoj s Disneyjevom licencom u bivšem socijalističkom bloku, mogle igrati generacije djece od šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok ih danas skupljaju mnogi kolekcionari “vintage” igračaka.

[quote_box_center]

  • Tako se danas na “eBayu”, internetskoj stranici koja pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje, pojedine “Biserkine” igračke mogu naći i za stotinjak američkih dolara
  • Da su se svi Disneyjevi likovi odlično prodavali i izvozili, primjerice Snjeguljica i sedam patuljaka koja se proizvodila u desetak tisuća komada mjesečno, potvrdio je i Ivan Perica, posljednji direktor te tvrtke

[/quote_box_center]

“Biserkini likovi Disneyja i danas su posebni rariteti za kolekcionare”, rekao je Hini, dizajner i umjetnik Toni Politeo koji i sam u svojoj kolekciji ima više stotina igračaka proizvedenih u toj zagrebačkoj tvornici.

Tako se danas na “eBayu”, internetskoj stranici koja pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje, pojedine “Biserkine” igračke mogu naći i za stotinjak američkih dolara.

Politeo je istaknuo kako je “Biserka”, koja je početkom devedesetih neslavno propala, bila jedina tvornica izvan SAD-a koja je u tzv. “socijalističkom bloku” imala autorska prava na izradu igračaka s Disneyjevim likovima koja su se plaćala, kako je rekao, “simbolično”.

Neki Biserkini likovi u pozama koje se ne pojavljuju nigdje drugdje

Zanimljivim drži činjenicu da je Disney, kao veliki umjetnik 20. stoljeća, nekoliko svojih likova samo za “Biserku” obukao i stavio u poze koje se ne pojavljuju nigdje drugdje poput Šilje kauboja, Mickey Mousea u hlačama i Paje Patka koji drži ruke uz tijelo tako da mu se ne vide prsti. Politeo smatra da tvornica “Biserka” nije samo tvornica igračaka već je i hrvatska kulturna baština, a svoju izložbu igračaka po Disneyevim likovima, kao njihov kolekcionar, imao je čak i u dalekom Japanu.

Prisjetio se da su Japanci bili oduševljeni “Biserkinim” igračkama s likovima Diseneyja ne vjerujući da se takva kvaliteta radila izvan SAD-a. Kina je tada bila daleko izvan mogućnosti proizvodnje tako kvalitetnih igračaka, dodao je.

Kao zanimljivost naglasio je i da je Biserka proizvela najveću igračku u jednom komadu – psa Plutona kako leži. “Na žalost danas se rijetko nađe kompletan – ili mu nedostaje rep ili uši koji su se posebno umetali u igračku”, rekao je. Danas se takve igračke više ne proizvode, a kada odem u Disneyjeve dućane u Tokiju, Parizu ili New Yorku, vidim da su tamo sada većinom plišane igračke proizvedene u Kini.

Sve Biserkine Disneyjeve igračke, kaže taj kolekcionar, bojane su ručno tako da su sve na neki način različite. Primijetio je kako Pinocchia ima u šest varijanti, a i serije Snjeguljica i sedam patuljaka bile su različite – od boje njezine haljine do boje hlača i cipela patuljaka.

Politeo kaže da se u načinu rada modelara igračaka može vidjeti utjecaj stila art decoa, a podsjetio je i da je Biserka uz Disneyje likove proizvodila i imala autorska prava za likove Štrumpfova, Stanleyja i Olija, Pink Panthera, a proizvodila je i Miss Piggy iz Muppet Showa, Mačka u čizmama i slično.

Žao mu je što od Biserkinih igračaka nije napravljen muzej, koji bi “bio mali Disneyland”. “Žalosno je da mladi danas više i ne znaju za to”, kazao je.

Igračke s Disneyevim likovima odlično su se prodavale

Nekadašnji direktor “Biserke” Marko Bogdanović rekao je da je ta tvrtka s radom počela 1946. kao zadruga koja se bavila pletenjem mreža, a onda je prešla na izradu lutaka koje su se radile od brašna i kaširanog papira. Nakon pojave PVC-a prešlo se na ručno ljevanje igračaka dok se na kraju došlo do strojne proizvodnje.

Istaknuo je da je “Biserka” autorska prava za Disneyjeve igračke i lopte s Disneyjevim likovima dobila 1962. zahvaljujući poznanstvu s osobom koja je zastupala licence po svijetu i preporučila mu kontakt s Grkinjom u čijoj je zemlji bilo Disneyjevo regionalno središte.

Pojasnio je i da je “Biserka” prva počela raditi i Štrumpfove, a uz druge igračke proizvodila je i maskote, društvene igre te lopte kojih su proizvodili oko dva milijuna komada godišnje na koje su se isto otiskivali Disneyevi likovi. Igračke su se proizvodile u tri smjene u stotinama tisuća komada te su ih izvozili u Rusiju, Njemačku, Češku, Mađarsku, Francusku, Italiju i druge zemlje.

Bogdanović je kazao i da su njihove Disneyeve igračke bile vrlo kvalitetne, jer su primjerice kod Bambija sve četiri noge bile pokretne pa je izgledao kao da je živ. “Jako dobro se prodavao, kao i Snjeguljica koju smo radili u sedam vrsta.”

Najbolje vrijeme za prodaju tih igračaka bila je zima kada djeca zbog lošeg vremena nisu mogla van iz stana pa su im ih kupovali roditelji ili bake. Igračke su crtale žene koje su imale smisla i bile “rođene za to”.

Da su se svi Disneyjevi likovi odlično prodavali i izvozili, primjerice Snjeguljica i sedam patuljaka koja se proizvodila u desetak tisuća komada mjesečno, potvrdio je i Ivan Perica, posljednji direktor te tvrtke.

Igračke su morale izgledati po Disneyevom uzorku i imati traženu boju, a za kontrolu autorskih prava i kvalitete Disney je imao svoju predstavnicu za Jugoistočnu Europu u Ateni. Opisujući njihovu izradu, kazao je da su se npr. trepavice pojedinih likova radile pomoću vrlo kvalitetnih kistova rađenih od dlake iz uha polarne lisice koje su otporne na jaka otapala.

Pojasnio je da je ugovor s Disneyem bio na neodređeno vrijeme, a krajem svake godine bi se zatražila obnova licence i plaćala se autorska prava, što je išlo preko tadašnje jugoslavenske Gospodarske komore u Beogradu. Na žalost, u Beogradu su početkom Domovinskog rata svoje ‘prste’ imali oko gubitka “Biserkinih” autorskih prava i na njih ta tvornica više nije imala pravo od 1992. godine.

Perica žali što je “Biserka” izgubila autorska prava za Disneyeve igračke jer bi ih sada mogli vjerojatno izvoziti u Rusiju ili Tursku i Bliski Istok. “Taj vrijedni ugovor na žalost je nestao, a vrijednost cijele Biserke ne bi bila dovoljna za plaćanje odštete Disneyu ako bi se kršila autorska prava”, drži Perica.

Hercigonja: tvornica dobila ime po kćeri moje prabake

Darija Hercigonja, direktorica tvrtke “Hercigonja dizajn” izrazila je žaljenje što sada više nema velikog broja igrački koje je dobijala i od svoje prabake Olge Volčanšek, po čijoj je kćeri Biserki tvornica dobila ime.

Pojasnila je da je njezina prabaka došla u tvornicu 1946. kada su se u radionici u prizemlju Ilice 118 počele izrađivati dječje lutke. Pojasnila je i da je Biserka dolazila svaki dan u tvornicu pa su radnici po njoj na jednom sastanku odlučili dati ime.

Na žalost Biserka (udana) Frulić, koja je bila učiteljica u osnovnoj školi u Gornjoj Bistri, umrla je 1972. od moždanog udara kada je imala 40-tak godina. Njezina majka Olga, kojoj je specijalnost bilo crtanje očiju na plastičnim lutkama, čak je i u svojim 80-im godinama kao umirovljenica, oslikavala lutke u narodnim nošnjama za “Rukotvorine”. “Kistom je crtala oči i bila je jako precizna”, kazala je Hercigonja.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.