Hrvatska Vlada poslala je prije nekoliko dana mađarskom MOL-u novi prijedlog izmjena dioničarskog ugovora između Ine i te strane naftne kompanije. Učinilo je toMinistarstvo gospodarstva, a u njemu hrvatska strana predlaže izmjene postojećeg dioničarskog ugovora s početka 2009. koje bi joj kao suvlasniku omogućile da zajednički upravlja kompanijom. U tom se prijedlogu izričito traži da se u Ini ukine Odjel izvršnih direktora i da se među tzv. “zadržana pitanja” vrate pravo zajedničkog donošenja strateškog plana Ine, godišnjeg proračuna i još neke odredbe te da Inu u budućnosti zajednički i ravnopravno vode oba suvlasnika – MOL i hrvatska Vlada, saznao je Nacional iz izvora bliskih vlasti.

  • Ministarstvo gospodarstva za Nacional je potvrdilo da je prijedlog novog ugovora poslalo MOL-u, a u Vladi tvrde da je taj prijedlog sastavni dio pregovaračkog procesa s tom kompanijom
  • U vladinom prijedlogu traži se da se u Ini ukine Odjel izvršnih direktora, da se vrati pravo zajedničkog donošenja strateškog plana Ine, godišnjeg proračuna i ravnopravan status MOL-a i Vlade

Nakon pune dvije godine besplodnih i jalovih pregovora između hrvatskog i mađarskog suvlasnika i natezanja na beskorisnim sastancima, hrvatska Vlada odlučila je tako povući novi potez. U prijedlogu novog dioničkog ugovora koji je iz Zagreba poslan u MOL-ovo sjedište u Budimpešti zahtijeva se ukidanje Odbora izvršnih direktora i vraćanje sustava upravljanja Inom na razinu dioničkog ugovora iz 2003., kada su se odluke o strateškim pitanjima i godišnjem proračunu kompanije donosile isključivo na razini Uprave. Do stupanja na snagu spornog dioničarskog ugovora iz 2009. Odbor izvršnih direktora nije postojao, nego je svaki od članova Uprave ujedno bio i odgovoran za određeni segment poslovanja Ine.

Zanimljivo je pritom da se u prvoj verziji dioničarskog ugovora iz 2003., koji ima puni naziv “Ugovor o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA Industrija nafte d.d.“, pojam “izvršnog direktora” uopće ne spominje. Tek u ugovoru iz 2009., koji je prema pravomoćnoj presudi domaćih sudova isposlovan na temelju korupcijskog dogovora bivšeg premijera Ive Sanadera i glavnog direktora MOL-a Zsolta Hernadyja, u članku 7.5″ spominje se pojam “izvršnog direktora” i “izvršnog odbora”.

U prvom stavku članka navodi se tako da će “izvršne direktore, uključujući i glavnog izvršnog direktora, imenovati Uprava i oni će biti odgovorni za svakodnevno funkcioniranje svake poslovne jedinice”. Pritom je formalna svrha Odbora da bude savjetodavno tijelo Upravi, no u stvarnosti njegova je uloga mnogo šira. Glavni izvršni direktor bio je Bojan Milković, i to od 2009. pa sve do uhićenja krajem ožujka 2011. pod optužbom da je kao direktor Inine tvrtke kćeri Crosco primao mito. Nakon njegovog uhićenja Odbor izvršnih direktora je reorganiziran, no nastavio je funkcionirati – kako tada, tako i danas – zapravo kao paralelna uprava kompanije. Iako to nigdje formalno nije zapisano, sjednice Odbora izvršnih direktora u pravilu vodi čelni čovjek Ine Zoltan Aldott, koji uz asistenciju šest izvršnih direktora donosi sve odluke ključne za poslovanje kompanije. Stručnjaci za korporativno pravo pritom upozoravaju da je poslovanje Odbora izvršnih direktora protuzakonito, jer je u suprotnosti s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Izmjenama novog dioničkog ugovora iz 2009. mađarska kompanija je stekla pravo potpune operativne kontrole nad poslovanjem Ine, marginalizirajući pritom utjecaj hrvatskog suvlasnika.

Osim prijedloga da se ukine Odbor izvršnih direktora, Ministarstvo gospodarstva u novom prijedlogu dioničarskog ugovora zahtijeva i vraćanje donošenja strateškog plana i godišnjeg proračuna Ine među tzv. «zadržana pitanja», kako bi hrvatska strana imala utjecaja i na te segmente poslovanja koji direktno utječu na budućnost i razvoj kompanije. U članku 7.3 dioničarskog ugovora iz 2003. među “zadržana pitanja”, odnosno sva pitanja koja se odnose na strateške segmente poslovanja Društva, među kojima su između ostaloga i odluke vezane uz prestanak ili temeljitu reorganizaciju neke od osnovnih djelatnosti Ine, zaduživanja, nove zajmove i financijske garancije, raspolaganje imovinom kompanije, izmjene ili raskid postojećih ugovora, odluke vezane uz zajedničke pothvate i investicije, raspolaganje maloprodajnom imovinom, prestanak objave dionica Ine na Zagrebačkoj burzi i slično, bile su uvrštene i odredbe koje su se odnosile na strateški plan i proračun.

Preciznije, u članku 7.3 dioničarskog ugovora iz 2003. piše da Uprava Ine mora dobiti suglasnost Nadzornog odbora za “odobrenje Godišnjeg proračuna i odobrenje bilo kojeg kapitalnog izdatka koji premašuje 10 posto godišnjeg proračuna” (čl. 7.3.1) i “odobrenje Poslovnog plana i/ili bilo koje njegove izmjene” (7.3.2)

No u spornom ugovoru iz 2009. te odredbe misteriozno su izbačene iz «zadržanih pitanja», što MOL-u daje odriješene ruke da godišnji proračun, kapitalne izdatke i one veće od 10 posto proračuna te poslovni plan donosi, mijenja i prilagođava svojim interesima, bez formalnog odobrenja Nadzornog odbora. Tako je kontrolu nad tim segmentima poslovanja potpuno preuzeo MOL, a mogućnost donošenja odluka povezanih uz strateške segmente poslovanja Društva hrvatskom je suvlasniku posve onemogućena.

PXL_140114_7151777
Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Budući da su informacije o prijedlogu novog dioničarskog ugovora u domaćoj javnosti proteklih dana bile vrlo šture i općenite, od Ministarstva gospodarstva i hrvatske Vlade zatražili smo odgovore na pitanja je li u proteklih osam dana, od trenutka kada je upućen novi prijedlog, stigao bilo kakav – službeni ili tek neslužbeni – odgovor iz MOL-a te postoji li svojevrsni “plan B”, odnosno rezervna varijanta hrvatske strane u slučaju da mađarska strana odbije prijedlog.

Ministarstvo gospodarstva za Nacional je potvrdilo da je prijedlog novog ugovora poslalo MOL-u, no dodaje kako o pojedinostima ugovora ne mogu govoriti sve dok se o njemu ne razgovara s mađarskom stranom. “Ako MOL prihvati prijedloge novog dioničarskog ugovora, to bi bio krupan korak u brzom okončanju procesa pregovaranja, ali i završetku arbitražnih postupaka koji su u tijeku.

Što se tiče drugih planova, dopustite da se mađarska strana najprije izjasni o ovom prijedlogu, o čemu će imati i priliku na novom pregovaračkom sastanku koji je predložen za lipanj”, navodi se u odgovoru Ministarstva na Nacionalov upit. U Vladi pak tvrde da je prijedlog novog dioničarskog ugovora koji je poslan MOL-u sastavni dio pregovaračkog procesa koji vode pregovarački timovi hrvatske Vlade i mađarske kompanije. “Budući da se sastanak i razgovor pregovaračkih timova Vlade i MOL-a tek očekuje, ne možemo prije toga iznositi stavove Vlade RH o predloženom ugovoru”, piše u odgovoru koji je Nacional dobio iz Vlade.

Ministarstvo gospodarstva ovim potezom očito nastoji privoljeti MOL na suradnju i vratiti svoj utjecaj nad poslovanjem i pravo upravljanja kompanijom na jednakopravnim osnovama. Hoće li hrvatska ponuda naići na pozitivan odgovor mađarske strane? Neki dobro upućeni izvori, poučeni dosadašnjim potezima MOL-a, unaprijed sumnjaju u takav rasplet događaja, budući da se mađarski suvlasnik i do sada trudio minirati svaku mogućnost koja bi mu oduzela pravo isključivog upravljanja Inom. U svakom slučaju, odgovor iz Budimpešte vrlo vjerojatno se neće dugo čekati.

 

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek, Vjeran Zganec-Rogulja
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.