Stanovnici Litve, zasićeni ekonomskom nejednakošću i masovnim iseljavanjem, u nedjelju su izašli na birališta na općim izborima na kojima nije izvjestan pobjednik te ankete pokazuju da bi vladajući socijaldemokrati mogli izgubiti vlast.

Samo dan uoči izbora rusko razmještanje raketa u susjedni Kalinjingrad pojačalo je tenzije u zemlji no uvjeravanja NATO-a, koji je ojačao prisutnost u toj baltičkoj državi, omogućio je da birači više brinu o svojim novčanicima nego i sigurnosti.

Ključna pitanja kampanje bila su rast plaća i stvaranje novih radnih mjesta u zemlji s 2,9 milijuna stanovnika od kojih su mnogi otišli u Britaniju u potrazi za boljim životnim uvjetima.

Od ulaska Litve u EU 2004. zemlju je napustilo oko 370.000 ljudi od kojih je polovica otišla u Britaniju.

Ankete uoči glasovanja za Seimas – litavski parlament – pokazuju da Socijaldemokrati (SD) uživaju neznatnu prednost pred ostala dva nesmiljena suparnika, konzervativcima Domovinskog saveza i Litavskih kršćanskih demokrata (TS-LKD) te saveza Seljaka i Zelenih (LVŽS) i  SD je odabralo 15,6 posto birača, LVŽS 14 posto, a TS-LKD 13,7 posto birača.

Iako lijevi centar premijera Algirdasa Butkeviciusa ima više šanse za osvajanje prvog kruga izbora, Reuters ocjenjuje da bi njegova koalicija triju stranaka mogla vrlo lako pasti nakon drugog kruga 23. listopada.

Ukoliko izgubi, analitičari se slažu da najviše šansi za osvajanje vlasti ima oporbeni desni centar na čelu s Domovinskim savezom predvođenim Gabrieliusom Landsbergisom. Unuk prvog litavskog vođe nakon stjecanja nezavisnosti od SSSR-a 1990., Landsbergis bi s 34 godine bi mogao postati najmlađi premijer u Europskoj uniji.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.