SANJA BALJKAS REDCAT

U četvrtak, 22. veljače, u zagrebačkoj galeriji Kranjčar bit će postavljena nesvakidašnja izložba, čiji su koncept osmislile zagrebačka fotografkinja i grafička dizajnerica Sanja Baljkas Redcat i modna dizajnerica Loredana Bahorić, uz pomoć galeristice Elvire Kranjčar i kustosa Josipa Joška Tešije. Glavni nosioci izložbenog koncepta su mačke i njihova uloga ne samo u našem životu, nego uloga i utjecaj koje kroz život imaju na različite umjetnike koji su redom bili i jesu veliki ljubitelji mačaka. Tako su i Sanja Baljkas Redcat i Loredana Bahorić vlasnice mačaka (ili mačji batleri), kao i svi koji su na neki način uključeni u fotografije mačaka i vlasnika na izložbi. Osim fotografija mačaka i ljudi, na otvorenju će biti prisutno šest živih mačaka sa svojim vlasnicima umjetnicima i kustosima, radi čega će na otvorenju biti specijalan protokol razgledavanja izložbe i posjetitelji će se puštati u galeriju u malim grupama.

„Sve je započelo radi jednog mačjeg mrguda, mojeg mačka Elfyja“, rekla je za Nacional Sanja Baljkas kojoj je inspiracija za izložbu i često u poslu njezin osmogodišnji perzijski mačak. Družeći se i surađujući s poznatom modnom dizajnericom Loredanom Bahorić, vidjela je kako je i Loredana zaljubljena u mačke, tako je iz istog mačjeg perzijskog legla odabrala lijepu mačku Sienu koja je upravo navršila godinu dana. „Jedno malo fotografsko druženje između Lori i mene preraslo je u iznimno kompliciran umjetnički projekt jer smo počele istraživati tko je sve od hrvatskih i svjetskih umjetnika kroz stoljeća imao mačke i neskriveno pokazivao svoju potpunu privrženost njima, čak do toga da mačke smatraju svojim tajnim fantastičnim bićima koja ih bolje povezuju s intuicijom, podsviješću, maštom“, pojasnila je Sanja Baljkas.

Fotografski opus Sanje Baljkas otkriva njezinu kontinuiranu sklonost motivima snažnih, ali i tajanstvenih žena, arhetipu žene-heroine i ratnice. Bez obzira na njezine ranije cikluse fotografija, u kojima se lako prepoznaju suvremene interpretacije žena-boginja, fotografski pristup ženama u Sanjinoj perspektivi je tzv. osnažujući – empowering. Kritika je zamijetila kako se u stilizaciji fotografskog kadra, položaju tijela, kostimografiji i scenografiji Sanja Baljkas često inspirira uzorima iz slikarstva simbolizma i nadrealizma pa i gothic kulture, a i sama je autorica isticala kako su joj među važnijim uzorima Salvador Dalí i Tim Burton. Tu se odlično modnim stajlingom nadovezala i uključila Loredana Bahorić, čiji modni brend Charlie već godinama promovira samosvjesnu i vrlo stilski pročišćenu modu, spajajući ideje dekonstrukcije, minimalizma i empoweringa iznimno nježno i ženstveno.

U takvom stilsko-tematskom kontekstu i rasponu, ideja o izložbi posvećenoj ljudima / umjetnicima koji vole mačke i koji komuniciraju s tim čarobnim i tajanstvenim četveronožnim bićima, nije nimalo bizarna ili artificijelna. Iznimno veliki broj književnika, pjesnika, glazbenika svih žanrova, filmaša, plesača, glumaca i kustosa raspamećeno obožava mačke, otkrivajući kako su im upravo mačke izvor posebne inspiracije i doticaja sa svijetom snova, intuicije i podsvijesti. Od egipatske boginje Bastet, pa čak i dirljivo lijepih mačjih mumija u egipatskom odjelu Louvrea, do filma „Catwoman“ / Žene-mačke, preko mačka Oriona iz filma „Ljudi u crnom 2“ koji na svojoj ogrlici čuva sićušnu galaksiju Arquilijanaca, uvijek je u nekoj važnoj fabuli prisutna neka mačka koja spašava svijet.

I u hrvatskom modernom i suvremenom slikarstvu mačke su važan dio brojnih djela, interijera i veduta podjednako; od glasovite slike „Žene s mačkom“ Marijana Trepšea do cijelog opusa Antuna Maslea ili Zlatana Vrkljana, skulptura Irene Podvorac i slika Koraljke Polaček.

U galeriji Kranjčar fotografkinja će predstaviti 16 fotografija velikog formata, na kojima je idealno spojila karaktere mačaka s osobama iz svijeta mode i medija, poput Nenada Korkuta, Mirana Kurspahića ili Josipa Joška Tešije. Izložba će biti otvorena do 27. veljače.

Komentiraj

FOTO:SANJA BALJKAS REDCAT
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.