Švicarci na referendumu u nedjelju odlučuju o uvođenju zakona kojim bi se uvela deportacija stranaca koji počine bilo kakvo kazneno djelo.

Otprilike pola švicarskih birača podržava inicijativu, smatrajući kako bi protjerivanje stranih državljana s kaznenom presudom iz Švicarske smanjilo razinu kriminala. Drugi brinu da je direktna demokracija počela štetiti njihovoj državi.
Posteri inicijatora referenduma, koji prikazuju bijelu ovcu koja udara u stražnjicu crnu ovcu, nisu mogli biti jasniji, piše dpa.
Dizajnirala ih je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) koja je potaknula plebiscit o automatskom izbacivanju stranaca proglašenih krivima za kaznena djela, veća ili manja, neovisno o tome koliko dugo žive u Švicarskoj.
Ishod nedjeljnog referenduma je neizvjestan, jer ankete pokazuju da su stavovi pet milijuna birača gotovo izjednačeni oko novog zakona.
Populistički SVP, koji podršku skuplja sloganima poput “Stvorimo sigurnost!”, osvojio je na parlamentarnim izborima u prosincu najviše glasova na temelju protuuseljeničke kampanje, te sada imaju dva od sedam ministarskih mjesta u višestranačkoj vladi.
Protivnici njihove inicijative smatraju kako će ona dovesti do velikih problema, potkopati parlamentarnu demokraciju i pravnu državu. Referendum je pokrenut kako bi se zaobišao postojeći prijedlog u parlamentu, kao i uloga sudova, upozoravaju.
Po zakonu koji predlaže SVP država ne bi deportirala samo strance koji su počinili ubojstvo, silovanje ili trgovanje ljudima, nego i sitne prekršaje, poput lažnih svjedočanstava, prijetnji državnim službenicima ili vandalizma.
Okrivljujuće presude automatski bi vodile deportaciji, a suci više ne bi imali pravo procijeniti osobnu situaciju svakog optuženika prije nego što mu se odredi takva kazna.
Sve ostale stranke u parlamentu protive se tom prijedlogu, a protiv njega je potpisan i manifest skupine 120 pravnih stručnjaka i 270 bivših i sadašnjih parlamentarnih zastupnika.
Kritičari smatraju da bi novi zakon bio posebno nepravedan prema 400 tisuća takozvanih “secondosa”, druge generacije stranaca, koji su rođeni u Švicarskoj, ali nemaju švicarske putovnice.

Različita kazna za isto djelo

Bivši sudac vrhovnog suda Niccolo Raselli približio je taj scenarij na primjeru dvadesetogodišnjeg poljskog secondosa Andreja, koji dosad nije bio kažnjavan, ali se napio sa svojim švicarskim prijateljima s kojima je potom provalio u seoski dućan kako bi ukrali alkohol. Cijela skupina bi za to bila kažnjena, ali uz jednu veliku razliku.
“To ne bi stvorilo probleme Švicarcima, ali Andrej bi automatski izgubio pravo na boravak, trebao bi napustiti svoju obitelj i posao. Morao bi se preseliti u državu čiji jezik slabo govori i gdje nikoga ne poznaje.”
“To znači da bi se isti čin različito kažnjavao, ovisno o državljanstvu”, rekao je za dpa švicarski stručnjak za migracije Gianni D’Amato.  Kazne više ne bi bile proporcionalne kaznenim djelima, rekao je taj profesor s neuchatelskog fakulteta.
Kritičari upozoravaju i da bi takav zakon kršio sporazum Švicarske i Europske unije o slobodi kretanja, što bi moglo dodatno pogoršati odnos između Bruxellesa i Berna, već narušenog švicarskom odlukom da ograniči useljavanje iz EU-a i drugih zemalja.
SVP smatra da su drakonske mjere potrebne kako bi se smanjila stopa kriminala.
“Mnogo ljudi strahuje od nasilja i kriminala, posebno žene, ali i stariji građani i mladež. Strah ih je izaći iz svojih domova, te noću izbjegavaju neke ulice ili cijele četvrti”, rekao je predsjednik SVP-a Toni Brunner. “Većinu zločina, poput silovanja, počine stranci”, dodao je.
Švicarski mediji provjerili su ove tvrdnje, te propikuju efikasnost predloženih pravila o deportaciji. Pokazalo se točnim da više od polovice osuđenih u 2014. godini otpada na strance, no, kako prenosi Tages-Anzeiger, većina njih živi izvan Švicarske i nisu njezini državljani.
Suci i intelektualci nisu zabrinuti samo zbog vladavine prava, nego i opasnosti u koju bi razuzdana direktna demokracija mogla dovesti švicarski demokratski sustav.
Glas većine koji ne poštuje i smanjuje prava pojedinaca i manjina nije dopušten, napisao je u novinskom komentaru sudac vrhovnog suda Thomas Stadelmann.
Glas “za” u nedjelju značio bi “odustajanje od našeg trenutnog koncepta demokracije”, upozorio je.

 

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.