Javni prosvjedi protiv naseljavanja migranata u nekim općinama obnovili su u Sloveniji polemike o tome što je zakonom zabranjeni “govor mržnje”, a što javno izražavanje neslaganja s vladom uz nešto oštriju retoriku.

Krajnje lijeva oporbena stranka Udružena ljevica (ZL) predložila je vladi da zabrani javna okupljanja na kojima se čuje “govor mržnje”, nakon što su se u općini Šenčur prije nekoliko dana na skupu protiv smještanja migranata, na kojemu se okupilo tri tisuće ljudi čule neprijateljske poruke protiv vlade i migranata.
Takva bi javna okupljanja koja šire govor mržnje i netoleranciju trebalo zabraniti, tim prije što nije bio prijavljen policiji, kazao je na konferenciji za novinare u srijedu Matjaž Hanžek, parlamentarni zastupnik te stranke.
Na širenje netolerancije i ksenofobije zbog migrantskog problema ukazao je ovih dana i premijer Miro Cerar, te izrazio sumnju da iza skupova protiv primanja migranata u neke općine stoji oporba koja želi unijeti pomutnju u politički život i destabilizirati njegovu vladu.
Na skupovima protiv migranata koji su održani zadnjih tjedana u više sredina zapažena je prisutnost nekoliko zastupnika stranaka desnog centra i njihovih lokalnih dužnosnika, ali ne i oporbenih demokršćana iz stranke Nova Slovenija koja se sa zabranom skupova s parolama koje mogu podsjetiti na govor mržnje ne slaže.
“Sve se više pokazuje da naša ljevica slobodu govora shvaća kao slobodno javno iznošenje svojih stajališta, a sve drugo kao govor mržnje”, komentirala je inicijativu Udružene ljevice Ljudmila Novak, predsjednica slovenskih demokršćana i zastupnica u parlamentu.
Ona je posebno nekorektnim i promašenim ocijenila Hanžekovu izjavu da bi zbog navodnog govora mržnje trebalo zabraniti djelovanje molitvene zajednice koja pred ljubljanskim rodilištem moli za “nerođenu djecu”.
Katoličkoj crkvi bliska skupina tako javno prosvjeduje protiv pobačaja, no Hanžek kaže da na taj način zapravo vrši “psihološki teror” nad ženama kojima je ustavom zajamčeno pravo na abortus.
Hanžekova izjava je nedopustiva, tim prije što je on nekada bio državni pravobranitelj za ljudska prava, kazala je Ljudmila Novak.
Slovenski ustav zabranjuje djela i riječi koje “potiču  na nasilje”, ali se u sudskoj praksi “govor mržnje” vrlo rijetko sankcionira.
O govoru mržnje nedavno je parlament održao osmosatno savjetovanje i osudio takve pojave.
Državni odvjetništvo tom je prilikom iznijelo podatak da je u Sloveniji zadnjih godina podneseno  49 prijava zbog govora mržnje, ali su optužnice rijetke a sudovi su odbacili 124 tužbe s takvom kvalifikacijom protiv skoro dvjesto ljudi.
Niti zakon po kojemu bi urednici i moderatori različitih foruma na internetu bili sankcionirani ako dopuštaju govor mržnje još se nije u praksi pokazao kao učinkovito rješenje protiv verbalnog nasilja, pa se mnogi mediji od toga brane zatvaranjem svojih prilog za anonimno komentiranje na internetu.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.