Integracijske politike zemalja Europske unije, glavnog odredišta prisilnih migracija u svijetu, neučinkovite su i moraju se mijenjati, rečeno je u Zagrebu na međunarodnom znanstvenom simpoziju i pojašnjeno da one još počivaju na hegemonijskom i asimilacijskom pristupu.
Pritisci globalizacije i migracija će rasti, a neadekvatna imigracijska politika izaziva negativne pojave kao što su radikalizacija i povećanje kulturne netolerancije. Nerješavanje tih pitanja potiče populizam, radikalizam i različite oblike nacionalizama, pa je potrebno osmisliti nove odgovore integracije, rečeno je na skupu kojeg su organizirali Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba i mreža nacionalnih kulturnih instituta članica EU EUNIC.
Mirjana Morokvašić iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Parizu kazala je kako je francusko društvo svjesno da je nastalo i imigracijama, ali da je novo veliko istraživanje na 22 tisuće ispitanika pokazalo da se kod nekih imigranata, pa čak i njihovih potomaka, pojavljuje osjećaj da ih Francuska izdala, jer ih drugi ne vide kao Francuze.
Teorije su smatrale da postojimo mi i oni drugi, koji dolaze, ali ta drugost nastaje sve više iznutra, čak i kod treće generacije Francuza, kazala je direktorica istraživanja u tom centru.
Oni se osjećaju Francuzima i tako se identificiraju, ali drugi ih zbog podrijetla diskriminiraju. Primjerice, policajac im u metrou zbog imena ili boje kože traži da se identificiraju, objasnila je Mirjana Morokvašić.
Voditeljica Ureda Međunarodne organizacije za migracije za Austriju Katrina Kratzmann kazala je da je integracija jedna od glavnih tema u Austriji, te da se pod sve većim pritiscima stav prema imigracijama pogoršava.
Pod velikim brojem imigranata politika traži da se prekine kultura dobrodošlice koja se razvila s namjerom da privuče visokokvalificirane imigrante, kazala je.
Iz Sirije, Afganistana i Iraka Austrija je 2013. primila 17 tisuća izbjeglica, 2014. 28 tisuća, a 2015. 90 tisuća izbjeglica, pa je za tekuću godinu broj odlučila smanjiti na 13 tisuća, kazala je Katrina Kratzmann i napomenula da je Austrija prethodno primala radnike iz jugoistočne Europe i Turske koji su se u velikom postotku osjećali “kao kod kuće”.
Branko Orišković iz Službe za zaštitu migranata Crvenog križa kazao je da je u Hrvatskoj do sada 177 osoba zatražilo međunarodnu zaštitu. Sada ih je u integracijskoj kući 48, od kojih 26 radno sposobnih, a od njih samo 13 radi.
Jako dugo ostaju kod nas, ne mogu naći posao i stan pa odlaze. U novije vrijeme je organizirano učenje jezika, a služba im pomaže naći stan, kaže.
Tea Vidović iz Centra za mirovne studije kazala je da Hrvatska nema integracijsku politiku i da mnoga pitanja s kojim se imigranti susreću ostaju neriješena. Zatražila je njezino poboljšanje i decentralizaciju, te rad s lokalnim zajednicama.
Mevludi Arslani iz Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj kazao je da je IZ spremna dati svoj doprinos, kao što je dala i u tranzitu izbjeglica. Kazao je da u Islamskoj gimnaziji postoji nekoliko učenika koji su doselili iz Sirije i da su se dobro uklopili. Ponudio je besplatno učenje jezika za ljude koji su pod međunarodnom zaštitom.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.