Nagrađivana književnica Ivana Bodrožić predstavila je u petak u Zagrebu svoj novi roman “Rupa”, najavljen kao inteligentan i mračan politički triler u kojemu se autorica hrabro i kroz sjajno profilirane likove upušta u raskrinkavanje tranzicijskog društva duboko prožetog korupcijom i kriminalom.

Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak i lista 24 sata u Biblioteci Balkan Noir. O njoj je u VIP klubu uvodno govorila glavna urednica Naklade Ljevak Petra Ljevak, koja je kazala kako je riječ o još jednom proznom biseru te popularne i višestruko nagrađivane pjesnikinje i prozaistice “koju krasi strašna emotivna inteligencija, vrlo dobra organiziranost i, ponajviše, odgovornost, koliko i prema ljudima oko sebe ali i u njezinu javnom djelovanju”.

“Književnost je za Ivanu najveće polje borbe, u kojemu uvijek ponovno inspirira svojom hrabrošću i nepokolebljivim stavovima”, kazala je Ljevak, napomenuvši kako je Bodrožić tim romanom “uspjela napraviti to da on funkcionira i umjetnički i žanrovski i zanatski”.

“Ta knjiga vrlo transparentno zauzima poziciju da se ne priklanja niti jednoj strani, osim onoj ljudskoj i mislim da je to onaj pravi ključ po kojemu se taj roman treba čitati”, dodala je Ljevak.

Glavni urednik lista 24 sata Goran Gavranović istaknuo je kako je riječ o spisateljici “čija osobnost posjeduje kapacitet za pisanje kriminalističkoga romana koji ujedno ima i visoku umjetničku vrijednost”. To je 19. roman u sklopu edicije Balkan Noir, u kojoj su u ovoj godini u planu još tri romana, a osim pisaca iz Hrvatske dosad su predstavljeni i pisci iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, napomenuo je.

Punokrvni krimić koji spaja crnu kroniku i visoku politku

Nekoliko je pripovjednih linija romana, a započinje scenom u zatvoru u neimenovanom slavonskom gradiću, gdje novinarka Nora Kirin dolazi sa zadatkom da napiše reportažu o srednjoškolskoj profesorici koja je zajedno sa svojim maloljetnim ljubavnikom, bivšim učenikom, ubila supruga.

Ta je priča tek uvod u niz paralelnih priča koje se susreću u podzemlju duboko podijeljenog grada, u kojoj je jedna od glavnih pripovjednih linija ona koja Noru vodi do ubojice njezina oca, stradalog prije dvadesetak godina uoči početka rata, pokušavajući posredovati u pregovorima između zaraćenih strana i upozoravajući na namjerna izazivanja sukoba.

Radnja romana odvija se u vrijeme postavljanja dvojezičnih ploča na gradske institucije u gradu u kojemu su glavni pokretači svih procesa i dalje ljudi koji su sudjelovali u ratnim zločinima devedesetih, korumpirani političari, preživjeli pripadnici mafijaških klanova, gospodari rata koji su se u miru, dvadeset godina kasnije, prometnuli u pripadnike lokalne političke i društvene elite.

Naslov romana je i doslovan, jer je to ime za masovnu grobnicu na Ovčari, ali je on ujedno i metafora stanja duha i beznađa u mjestima istočne Slavonije. Svako poglavlje u romanu nosi po jedan naziv pjesme poznate beogradske glazbene skupine koja je djelovala u 80-tim godinama prošloga stoljeća Ekatarine velike (EKV), čija je glazba za Bodrožić “vrhunska umjetnost koja je u svoje vrijeme bila isto tako svojevrstan otpor zlu i sirovosti društva”.

O romanu je govorila i novinarka Mirjana Rakić, koja je istaknula kako je riječ o izuzetno zanimljivome štivu, “čistokrvnom, punokrvnom krimiću pisanome u vremenu u kojemu bi se takvi romani mogli pisati svakodnevno”.

“Ta knjiga vrijedi svake stranice. Mjesto iz knjige nije jedno fino uglađeno seoce, to je jedna neobična i mračna sredina, čak i na razini krimića, sredina prepuna povijesti, osobnih tragedija, u kojoj glavni lik traži odgovore na pitanja iz ne tako davne prošlosti”, kazala je Rakić.

Bez hrabroga pisca ne možete imati niti takvu knjigu niti možete zainteresirati publiku da je čita, a što se tiče onih koji mogu inspirirati likove poput onih iz knjige, takvih će uvijek biti, poručila je Rakić.

Naime, knjiga je i prije objavljivanja izazvala brojne kritične reakcije mnogih koji su prepoznali sebe ili druge u nekom od likova i koji tvrde da je Bodrožić pod malo izmijenjenim imenima prikazala neke lako prepoznatljive viđenije Vukovarce, a kojima je pripisala neke ružne osobine, kriminalne epizode, moralno dubiozna ponašanja i slično.

Na to se osvrnuo i književnik i novinar Drago Hedl, koji je ocijenio kako je to roman nastao vještim spajanjem press clippinga iz crnih kronika i visoke politike, majstorska preslika hrvatske stvarnosti u kojoj se Bodrožić uhvatila u koštac s brojnim tabu temama i “nedodirljivim svetinjama”, spojivši sve to u jednu zanimljivu priču koja je već i prije predstavljanja izazvala dosta bure u sredini u kojoj su se ljudi u romanu prepoznali.

“To je priča koja govori o našoj stvarnosti, prijetvornosti, sredini koja ima jednu užasnu i strašnu priču iz novije povijesti, ali koja je upravo zbog toga bila pošteđena onoga što bi se jednoj drugoj sredini i ljudima u njoj oprostilo, a Bodrožić je hrabro i bez kompromisa opisala tu sredinu i te ljude”, kazao je.

Bodrožić je napisala izvrstan roman  u kojemu se držala toga da ‘život piše romane a naša stvarnost krimiće’ u kojemu je sjajno isprofilirala likove i opisala međuodnose u kojima svatko ima na neki način figu u džepu, dodao je Hedl.

Bodrožić je zahvalila svima koji su omogućili stvaranje i objavljivanje toga romana, što joj je bila neprocjenjiva pomoć i poticaj jer “pisanje je jedan usamljenički posao u kojemu dugo vremena radite nešto bez ikakvih neposredno vidljivih rezultata i povratnih informacija”.

“Uvijek pišem o onome što me paralizira jer smatram da je pravo pisanje jedino ono kad morate toliko duboko zaroniti u sebe da vam je i neugodno i bolno i ne znate što će iz toga izaći, ali jedino to daje rezultat”, rekla je.

Ivana Bodrožić (1982.) napisala je još roman “Hotel Zagorje” (2010.), nagrađen nagradama Josip i Ivan Kozarac (Povelja uspješnosti); Kočićevo pero, te  Kiklop za najbolje prozno djelo 2010., kao i zbirku kratkih priča “100% pamuk” (2014.). Objavljuje i zbirke pjesama, a za njih je dobila brojne nagrade, među kojima nagradu Goran za mlade pjesnike i nagradu Matice hrvatske Kvirin za najboljeg pjesnika do 35 godina. Njezine pjesme, priče i romani prevedeni su na broje jezike.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.