Udruga Potrošač podnijela je DORH-u kaznenu prijavu protiv HT-a i to zato što su u financijskom izvješću za 2015. te na Glavnoj skupštini dioničara zatajili da im nakon revizijske presude Vrhovnog suda zbog nezakonite naplate pretplate, prijeti odšteta od 150 milijuna kuna za 42.000 korisnika

Odvjetnik Dragan Smolić Ročak iz Rijeke, ovlašteni opunomoćeni predstavnik Društva za zaštitu potrošača “Potrošač”, podnio je Državnom odvjetištvu RH kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba, članova Uprave Hrvatskog Telekoma, te nepoznate osobe, člana i voditelja Glavne skupštine dioničara HT-a i Hrvatskog Telekoma (HT) kao pravne osobe. Smolić Ročak je Nacionalu potvrdio da Društvo “Potrošač” u prijavi tereti članove Uprave HT-a i Hrvatski Telekom da su u financijskom izvješću o poslovanju tvrtke u 2015. godini, a potom i na Glavnoj skupštini dioničara, održanoj u travnju ove godine, dioničarima zatajili podatak o reviziji presude iz 2012. godine u sporu koji šest korisnika HT-ovih usluga već desetu godinu vodi protiv HT-a, a iza koje stoji i potencijalna tužba 42.000 korisnika HT-ovih usluga, objedinjenih u Društvu “Potrošač”, koji tužbom od Hrvatskog Telekoma namjeravaju naplatiti više od 150 milijuna kuna odštete. Uprava HT-a je na Glavnoj skupštini pokušala umanjiti važnost revizijske odluke Vrhovnog suda od lipnja prošle godine, koja je išla u korist Društva “Potrošač”, budući da je Vrhovni sud odlučio slučaj vratiti na razinu prvostupanjske presude koja je 2007. godine presudila u korist “Potrošača”. Osim toga, revizijska odluka Vrhovnog suda, koji je tim činom procijenio da je odštetni zahtjev Društva “Potrošač” realan i opravdan, te povratak na prvostupanjsku presudu zatajeni su i u financijskom izvješću za 2015. godinu, čime su dioničari uskraćeni za informaciju o tome da pred HT-om stoji mogući odštetni zahtjev od 150 milijuna kuna, čija bi isplata, u slučaju pravomoćnosti presude, mogla značajno utjecati na poslovanje tvrtke. Time su, smatraju u “Potrošaču”, vlasnicima dionica tvrtke HT prikriveni važni podaci koji mogu utjecati na buduću vrijednost njihovih dionica.

PREMA RIJEČIMA ODVJETNIKA SMOLIĆ ROČAKA, Društvo “Potrošač” smatra da zapisnik s Glavne skupštine dioničara ne odgovara u potpunosti tonskoj snimci, a tvrdi i da je Uprava HT-a od dioničara zatajila povjeriljive informacije koje se tiču presude Vrhovnog suda u “slučaju Potrosač”, a koje mogu utjecati na vrijednost dionica u posjedu malog dioničara. U prijavi se navodi da je HT pred svojim dioničarima zatajio mogućnost da na temelju sudske presude 42.000 korisnika telekomunikacijskih usluga tužbom naplati 150 milijuna kuna odštete zbog nezakonite naplate pretplate, što bi imalo značajan utjecaj na poslovne rezultate HT-a i na vrijednost dionica tvrtke izlistanih na Zagrebačkoj burzi.

Mogući gubitak 150 milijuna kuna Upravi HT-a prijeti još od 2003., kada je grupa oštećenih klijenata podigla tužbu zbog nezakonito naplaćene pretplate za usluge fiksne telefonije koja je obračunata u iznosu većem od dopuštenog te zbog pogrešnog obračunavanja potrošenih impulsa, jer je HT u to vrijeme za svaku započetu minutu razgovora obračunavao i naplaćivao impuls u trajanju od pune minute. Grupa od 42.000 korisnika HT-ovih usluga, objedinjenih u Društvu “Potrošač”, odlučila je podići tužbu protiv operatera zahtijevajući povrat nezakonito naplaćenih usluga. Udrugu je kao opunomoćeni zastupnik pred sudom predstavljao zagrebački odvjetnik Mladen Dragičević, koji je 2003. odlučio u prvoj fazi pokrenuti probnu, odnosno pilot tužbu kojom je grupa od šest tužitelja od HT-a zahtijevala naknadu od oko 20-ak tisuća kuna zbog nezakonito obračunate pretplate. No i Općinski sud u Zagrebu i Državno odvjetništvo, ali i HT, od početka su bili obaviješteni da HT-u prijeti tužba ukupno 42.000 tužitelja koji će zahtijevati odštetu od 150 milijuna kuna.

  • VRHOVNI SUD JE U LIPNJU 2015. ukinuo presudu Županijskog suda i ostavio na snazi prvostupanjsku presudu iz 2007. u korist šestero oštećenih klijenata HT-a zbog nezakonite naplate pretplate i impulsa

PRVA PRESUDA OPĆINSKOG SUDA u Zagrebu donesena je 2007. u korist tužitelja, no HT se na presudu žalio te je spor preseljen na Županijski sud u Zagrebu, koji ne donosi presudu pune četiri godine. Odvjetnik Dragičević se potom obraća Vrhovnom sudu i traži intervenciju zbog neaktivnosti Županijskog suda, a Vrhovni sud potom 2012. traži uvid u sudske spise te Županijskom sudu početkom svibnja iste godine naređuje da donese presudu u roku od tri mjeseca. Već početkom lipnja iste godine, dakle samo mjesec dana nakon naloga Vrhovnog suda, Županijski sud dostavlja presudu na kojoj stoji datum 1. ožujka 2012. godine. Ta presuda, uz objašnjenje na 25 stranica teksta, donosi pravorijek u korist tuženika, a protiv udruge Potrošač. Prema riječima odvjetnika Dragičevića, udruga Potrošač je cijeli slučaj prijavila USKOK-u i policiji, a i tadašnjem državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Dragičević napominje da je Državno odvjetništvo odbacilo prijavu, no nitko od sudaca koji je bio član sudskog vijeća – a uz sutkinju Burcar u vijeću je bilo još nekoliko sutkinja – nije ispitan niti je dao izjavu DORH-u, a nije prihvaćen ni zahtjev udruge Potrošač da se vještači računalo sutkinje i da se ispita koga je konzultirala prilikom donošenja presude i tko je presudu napisao, budući da se, kako tvrdi Dragičević, zbog stručnih izraza i objašnjenja korištenih u tekstu može osnovano sumnjati da sutkinja Burcar nije mogla napisati takvu presudu. Potrošač potom 2012. traži od Vrhovnog suda reviziju presude, koja je usvojena, a Vrhovni sud u lipnju 2015. ukinuo je presudu Županijskog suda, ostavio na snazi prvostupanjsku presudu iz 2007. koja je presuđena u korist tužitelja te je postupak vratio na Županijski sud na ponovno suđenje, gdje se nalazi i danas. Slučaj je oduzet sutkinji Dubravki Burcar i dodijeljen drugom sucu. Dragičević tvrdi da je situacija HT-a kao tužene stane sada bitno lošija te da je takva situacija, odnosno potencijalna opasnost gubitka 150 milijuna kuna, morala biti spomenuta u godišnjem izvješću o poslovanjuHT-a za 2015. i da su dioničari o tome trebali biti obaviješteni.

No to se nije dogodilo. Sudski spor koji protiv HT-a vode oštećeni korisnici Uprava nigdje ne spominje, iako se ranijih godina spominjao u godišnjim izvješćima o poslovanju. U izvješću o godišnjem poslovanju HT-a iz 2007. stoji naznaka da tvrtki na temelju Zakona o zaštiti potrošača prijeti tužba 42.000 oštećenih korisnika, odnosno isplata odštete u visini 150 milijuna kuna, te se dodaje da bi “izloženost (HT-a) mogla biti i veća ako bi se tužbi pridružili i drugi korisnici usluga … te ako bi Društvo (HT) trebalo isplatiti dodatne kamate osim onih koje su predviđene”. Isto upozorenje stoji i u revizorskim izvještajima HT-ova poslovanja za svaku godinu od 2004. do 2010., iz čega se vidi da je HT računao na tužbu, posebno nakon “pilot” tužbe šest oštećenih klijenata i da je, unatoč podnesenoj žalbi, prijetnju gubitka spora uveo u svoja financijska izvješća.

U SVIM FINANCIJSKIM IZVJEŠĆIMA navodi se da sredstva za isplatu moguće odštete nisu rezervirana iz ukupne dobiti tvrtke, jer je spor još u tijeku, a odvjetnici koji su HT zastupali u spomenutom sporu smatraju da je tužba neosnovana i “čvrsto vjeruju” da će biti odbačena. Naznaka o prijetnji tužbom koja iz dobiti HT-a može izvući iznos od 150 milijuna kuna, a čemu treba pridodati i zatezne kamate, posljednji put uvrštena je u izvješće o poslovanju HT-a iz 2010., a nakon te godine neobjašnjivo nestaje iz godišnjih financijskih izvješća. Nema je ni u izvješću o poslovanju 2015. iako je, prema tvrdnjama odvjetnika Dragičevića, nakon punih 12 godina sudovanja HT u lošijoj poziciji nego u početku. U financijskom izvješću za 2015. stoji tek općenita naznaka da “u vrijeme sastavljanja financijskog izvješća postoji nekoliko neriješenih pravnih slučajeva protiv HT-a, a prema mišljenju Uprave rješavanje tih tužbi neće imati materijalno značajan negativan utjecaj na financijski položaj Društva (HT-a)”. No sudski spor koji protiv HT-a vodi šest oštećenih klijenata, a iza kojih stoji i potencijalna tužba još 42.000 članova udruge Potrošač, nigdje se izrijekom ne spominje.

NA ZASJEDANJU GLAVNE SKUPŠTINE DIONIČARA HTa, koja je održana 29. travnja ove godine, Uprava je dioničarima kompanije predočila izvještaj o poslovanju u prošloj godini. Međutim, pitanje Hrvoja Šimića, opunomoćenog zastupnika jednog od dioničara HT-a, u kojem on traži objašnjenje o položaju HT-a u sudskom sporu koji se vodi na Županijskom sudu te zbog čega potencijalni gubitak spora koji bi kompaniji mogao nanijeti gubitak od 150 milijuna kuna nije unesen u izvještaj, ostaje bez odgovora, a predsjednik Glavne skupštine zabranjuje pitanje. U zapisniku sa skupštine stoji napomena da je opunomoćenik Šimić odustao od daljnje rasprave, što prema Dragičevićevim riječima ne odgovara istini, a isto je u kratkom telefonskom razgovoru Nacionalu potvrdio i sam Hrvoje Šimić. Odvjetniku Dragičeviću naknadno je odbijen zahtjev da mu se omogući uvid u tonski zapis sa skupštine, u kojem su, kako tvrdi, Šimićevo pitanje i rasprava zasigurno ostali zabilježeni. No u zapisniku je ostao registriran odgovor predsjednika Uprave HT-a Davora Tomaškovića koji je kazao da su u izradi godišnjeg financijskog izvješća sudjelovali i ovlašteni revizori koji su sugerirali da navode o sudskom sporu i rješenje vrhovnog suda iz lipnja 2015. ne treba posebno isticati u rizicima poslovanja. Odvjetnik Dragičević tvrdi da je takvo financijsko izvješće protuzakonito jer, prema njegovim riječima, revizori ne smiju sudjelovati u izradi financijskih izvještaja, a posebno ne smiju sugerirati da se važne informacije prikriju od dioničara.

Prema tvrdnjama odvjetnika Mladena Dragičevića, ali i Hrvoja Šimića, Uprava u spomenutom izvještaju za 2015. nije nužno trebala rezervirati financijska sredstva za moguću isplatu naknade ako izgubi spor, ali je, tvrde oni, bila dužna obavijestiti dioničare o mogućoj šteti od 150 milijuna kuna koja bi imala utjecaja ne samo na financijsko poslovanje, već i na vrijednost dionica tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Šimić tumači da svako financijsko izvješće tvrtke treba provjeriti revizor, koji u ime dioničara pregledava je li izvješće napisano u skladu sa zakonom i hoće li dioničari biti realno obaviješteni o financijskom poslovanju tvrtke čije dionice posjeduju, a ni u kojem slučaju ne smije sugerirati Upravi što da stavi u izvještaj, a što može prešutjeti. “Iz izvještaja s Glavne skupštine i izjava predsjednika Uprave jasno je da se glavni revizor koji je pregledavao izvješće o poslovanju za 2015. dogovarao s Upravom HT-a o tome hoće li prijetnju gubitka 150 milijuna kuna uvrstiti u izvješće ili ne te da je ona namjerno zatajena od dioničara. Činjenica je da bi mogućnost gubitka tolikog iznosa potaknula dio dioničara da odluče prodati dionice iz svojega portfelja. Takav bi potez nesumnjivo uzrokovao i pad vrijednosti dionice HT-a na burzi”, upozorava Šimić. Dragičević pak ide i dalje i tvrdi da je odluka Uprave HT-a o prikrivanju informacije o mogućem gubitku 150 milijuna kuna motivirana željom da se menadžerima tvrtke neometano isplate uobičajeni godišnji bonusi na koje imaju pravo u slučaju pozitivnog poslovanja kompanije, a koji se u pravilu ne isplaćuju ako kompaniji prijeti značajniji gubitak.

  • U HT-u TVRDE DA JE NJIHOV PREDSJEDNIK Uprave rekao da ne može komentirati sudski postupak koji je u tijeku te da mogućnost gubitka spora nisu trebali navesti u rizicima poslovanja. No to su navodili do 2010.

NO U HT-U SMATRAJU DA SU NAVODI o prikrivanju ili uskraćivanju bilo kakvih informacija prema dioničarima netočni i neutemeljeni. “Na Glavnoj skupštini održanoj 21. travnja predsjednik Uprave HT-a rekao je da ne može komentirati sudski postupak koji je u tijeku, kao i da, prema međunarodnim računovodstvenim standardima, navedeno nije trebalo posebno isticati u rizicima poslovanja te u izvješću, a što su potvrdili pravni i računovodstveni stručnjaci te revizor Društva. Također, predsjednik Skupštine postupao je sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima kada je riječ o raspravljanju po točkama dnevnog reda Skupštine”, stoji u odgovoru koji je HT uputio Nacionalu. U odgovoru se dodaje i da su sva financijska izvješća HT-a, jednako kao i zapisnici sa skupština dioničara, javno dostupni dokumenti te napominju da je “zbog transparentnog izvješćivanja i poslovanja HT u više navrata nagrađen od strane Zagrebačke burze i investitorske zajednice”. U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) tvrde da oni nisu nadležni za kontrolu financijskog poslovanja tvrtke, već isključivo nadziru je li pojedina tvrtka objavila istinite podatke o poslovanju svojim dioničarima i jesu li rezultati poslovanja predočeni na Zagrebačkoj burzi. HANFA se poziva na činjenicu da je reviziju poslovanja obavila nadležna revizorska kuća koja je zaključila da su svi podaci prezentirani u skladu sa zakonom, zbog čega, kažu u HANFA-i, nemaju razloga sumnjati u istinitost revizorskog izvješća. Također tvrde da HANFA nije ovlaštena komentirati je li pojedini potencijalni gubitak trebao i na koji način biti uključen u financijske izvještaje izdavatelja HT-a. “Obavještavamo Vas da je HANFA u kontinuiranom nadzoru koji provodi nad svim izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, utvrdila da je izdavatelj HT d.d. predmetne revidirane financijske izvještaje za 2015. objavio u rokovima i na način propisan Zakonom o tržištu kapitala”, stoji u odgovoru Nacionalu.

DRUGIM RIJEČIMA, PREMA TVRDNJAMA HANFA-e i samog HT-a, u izvješću o poslovanju tvrtke za 2015. godinu i načinu na koji je ono predstavljeno dioničarima na Glavnoj skupštini, nema ničeg spornog. No druga strana ne misli tako i u svemu vidi niz nezakonitih postupaka. Bit će stoga zanimljivo pratiti cijeli slučaj i vidjeti mišljenje suda, a dioničari će zasigurno pažljivo pratiti kako će – i hoće li uopće! – taj slučaj utjecati na poslovanje HT-a u narednim godinama.

Komentiraj

FOTO:Slavko Midzor/PIXSELL
PODIJELI
Sandra Carić Herceg, rođena 1963. godine u Zagrebu, dugogodišnji novinar sa profesionalnim iskustvom u dnevnim i tjednim listovima, novinskim agencijama i na portalima. Kao novinar radila u Slobodnoj Dalmaciji, surađivala u nekadašnjem tjedniku Nedjeljna Dalmacija, te kao dopisnik iz Hrvatske izvještavala za nezavisnu novinsku agenciju Beta (Srbija). Radila kao novinar na portalu Index, te kao glavni urednik web stranice Nautica Portal. Uže područje interesa: energetika.