Zlatna legenda (Legenda aurea, Legenda sanctorum), najpoznatija hagiografska zbirka srednjega vijeka, čiji je autor nadbiskup Genove Jacobus de Voragine (Jakov iz Varazzea), ‘dočekala’ je i prvi prijevod na hrvatski jezik zahvaljujući fra Stjepanu Paviću, a predstavljena je u četvrtak navečer u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), uz ocjenu kako je riječ o važnu događaju za hrvatsku kulturu.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je Zlatnu legendu, jednu od najčitanijih srednjovjekovnih knjiga, nakon sedam i pol stoljeća u cijelosti objavila zagrebačka naklada”Demetra”, u vrsnu prijevodu s latinskoga na hrvatski jezik fra Stjepana Pavića, i time je ta važna knjiga postala dostupna široj hrvatskoj javnosti.

Talijanski hagiograf Jakov Varaginski ili Voraginski (latinizirano Jacobus de Varagine ili de Voragine, talijanski Iacopo da Varazze), rođen je u mjestu Varazze kraj Genove, oko 1228 . godine. U dominikanski red stupio je 1244. godine, a od 1292. do smrti 1298. bio je đenovski nadbiskup, a blaženim je proglašen 1816. godine. Oko 1260. godine napisao je zbirku svetačkih životopisa prepričanih na osnovi različitih pismenih i usmenih izvora, koji su raspoređeni prema crkvenoj godini, a sadrže i povijesne podatke o nastanku i značenju glavnih kršćanskih svetkovina koje je kasnije postalo opće poznato kao Zlatna legenda, a i Štivo o svetcima, i ubrzo prevedeno na mnoge europske jezike.

Akademik Tonko Maroević i dr. Željka Čorak pisci su pogovora knjizi koju su, kako su potvrdili, sa zadovoljstvom ‘dočekali’, a posebice su ukazali na vrsnoću prijevodu. Tako je akademik Maroević istaknuo da je Pavićev prijevod “izvanredno gipka proza u kojoj je autor uspio tekstu ‘dati patinu vremena’ a čitatelju omogućiti  dostojanstvo čitanja djela autora koji je bio suvremenik sv. Tome Akvinskoga”.

Čorak: Zlatna legenda temeljni je ikonografski priručnik

Kako je istaknula Željka Čorak, Zlatna legenda temeljni je ikonografski priručniik bez kojega bi bilo teško razumijeti povijest europske sakralne umjetnosti. Napomenuvši kako se ove godine na osobit način slave obljetnice vezane za đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Čorak je ocijenila da i Stjepan Pavić pokazuje sličnu širinu djelovanja i zauzimanja kao biskup Strossmayer .

Na pitanje zašto je ta rijetka srednjovjekovna baština okupljena na devet stotina stranica knjige, ‘zakasnila’ sedam i pol stoljeća, spomenula je ‘utješnu činjenicu’ kako je upravo Hrvatska bila posljednja zemlja u Europi u kojoj je latinski bio službeni jezik. Važnim je ocijenila i to što je baš bosanski franjevac preveo tu knjigu jer su bosanski franjevci bili oni koji su zadnji u Europi pisali na latinskome jeziku.

  • Čorak je izdvojila rečenicu iz knjige – “Ja se bojim svih sigurnih stvari”, koja joj je najljepša i koja, smatra, najbolje održava autora – “osobu punu razuma i mašte i u tome je mostu dubok razlog radi kojega ga se smatra graditeljem naše Europe”.

Književnik Marko Grčić ustvrdio je kako je Stjepan Pavić vrstan prevoditelj koji je zadužio opću hrvatsku i crkvenu kulturu. Uz napomenu da se autor knjige “ustručavao u knjigu uvrstiti Tomu Akvinskoga i slika samo jedan ideal – mučeničku smrt”, Grčić je podsjetio kako je reformacija ukinula i izvrgnula ruglu štovanje svetaca. Tako su, dodao je, svi pape do sv. Ivana Pavla II. kanonizirali samo 302 osobe, a Ivan Pavao II. kanonizirao ih je 408.

Grčić je napomenuo da “među ‘rajnicima’ baš nema Hrvata”, a to je, smatra, “plod nove vatikanske politike u koju se možemo osvjedočiti i oko kanonizacije bl. Alojzija Stepinca”.

Prevoditelj je podsjetio kako ga je njegov drugi susret sa Zlatnom legendom potaknuo da knjigu i prevede, a za uspješno okončanje toga posla zahvalio je na potpori Ministarstvu kulture i nakladniku Dimitriju Saviću te Željki Čorak koja je prijevod pročitala, lektorirala i korigirala.

Komentiraj

FOTO:Tomislav Miletic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.