Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda zaključilo je u srijedu da 20 milijuna kuna osiguranih u državnom proračunu za nadoknadu šteta nikako nije dostatno za pokrivanje dosad prijavljenih 2,3 milijardu kuna šteta, te će zato zatražiti od Vlade povećanje proračuna za tu namjenu pri čemu također apelira na građane da osiguravaju svoju imovinu.

Od 1. siječnja do 18. rujna 2017. u registar šteta od elementarnih nepogoda prijavljeno je 2,3 milijarde kuna šteta, a štete su prijavile sve županije osim Istarske žuopanije, kazao je predsjednik povjerenstva Josip Križanić (HDZ) uz napomenu da ti podaci ne uključuju štete nastale od nedavnih poplava u Zadarskoj županiji.

S obzirom na veliki broj prijavljenih šteta potrebno je zato utvrditi koje štete će imati prioritet, rekao je Križanić, napomenuvši da pri tome treba uzeti u obzir i mogućnost namirenja šteta u poljoprivredi iz europskog Programa za ruralni razvoj ali i iz proračuna nadležnih ministarstava.

Do 18. rujna štete od olujnog orkanskog vjetra prijavljene su u iznosu od 26 milijuna kuna, od požara u iznosu od 498 milijuna kuna, od poplava 23 milijuna kuna, od suša 960 tisuća kuna, od tuče 171 milijun kuna, a od mraza 692 milijuna kuna, nabrojio je.

Povjerenstvo je stoga zaključilo da će od nadležnih ministarstava zatražiti da su roku mjesec dana dostave prijedloge modela po kojima bi se ublažile štete nastale tijekom 2017 godina, a od Vlade da razmotri povećanje sredstava za nadoknadu šteta od elementarnih nepogoda.

“Nemoguće je osigurati taj iznos u državnom proračunu. Na koji način ćemo utvrditi prioritete jer brojke su jasne i konkretne”, zapitao je Marko Vešligaj (SDP).

Anka Mrak Taritaš (GLAS) drži da je čim prije treba pristupiti izradi novog Zakona o elementarnim nepogodama kako bi se regulirala metodologija prijava i nadoknade šteta.

“Glavnina od dostupnih 20 milijuna bit će vezano uz poljoprivredu i zato je poruka građanima mora biti da osiguravaju svoju imovinu”, poručila je.

I ostali članovi povjerenstva složili su se da treba poticati građane da osiguravaju nekretnine, OPG-ove, poljoprivredne površine…

Josip Đakić (HDZ) pak smatra da bi prioritet kod raspodjele 20 milijuna dolara trebali imati oni koji ne mogu povući sredstva u okviru europske mjere za ruralni razvoj.

Državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je da je u okviru mjere 5.2.1 Programa za ruralni razvoj koja se odnosi na obnovu poljoprivrednog zemljišta i obnovu proizvodnog potencijala poljoprivrednicima pogođenim elementarnim nepogodama ukupno dostupno 223 milijuna kuna a da je dosad ugovoreno 6 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO:screenshot hrt
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.