Nakon izbjegličke krize, terorističkih napada u Parizu, ekonomske krize u Grčkoj, problema s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i potencijalnim izlaskom Velike Britanije iz Europske unije, Bruxelles ima novi veliki problem. Rezultati prošlomjesečnih parlamentarnih izbora na vlast su u Poljskoj doveli konzervativnu stranku Pravo i pravda koja je izbore dobila na anti-europskoj retorici, što je potvrđeno i demonstracijama održanim na Dan nezavisnosti Poljske, kada je nekoliko desetaka tisuća ljudi u Varšavi palilo zastave Europske unije. Problema s Poljskom Europska unija prije svega ima zato što je ranije imala problem s Mađarskom. Tamo je, naime, Viktor Orban pokazao kako jedan desni populist, školovan na starim taktikama preuzimanja vlasti iz tradicije komunističkih predaka, može zauzeti jednu zemlju.

OPORBA JE UKLONJENA, mediji su prilagođeni, neki čak i ugašeni, u svim državnim institucijama postavljeni su vlastiti ljudi i zato je gotovo nemoguće oponirati takvoj vladi. U mađarskom slučaju Europska unija je sve to promatrala, s nelagodom se trznula i na kraju nije ništa učinila. Nekoliko puta postavljalo se pitanje kako se mogu prihvatiti tako nedemokratski zakoni o medijima, ali na kraju se pustilo Orbana da radi što želi. To je bila greška, a sada se slična situacija ponavlja i u Poljskoj, gdje vođa iz sjene Jarosław Kaczyński vlada po sličnom obrascu kao i Orban u Mađarskoj.

I dok europski političari i briselski birokrati nemoćno promatraju promjene u Poljskoj, građani te velike države odlučili su se pobuniti protiv nove vlade. Tisuće demonstranata sklonih Europskoj uniji okupilo se protekle subote pred zgradom Ustavnog suda u Varšavi, gdje su mahali državnim zastavama i zastavama EU-a, plesali i pjevali uz pop-glazbu. “Većina u parlamentu ne znači i diktatorsku moć”, poručivao je preko ozvučenja Mateusz Kijowski, organizator demonstracija za demokraciju na kojima je kroz Varšavu promarširalo oko 50.000 ljudi. Na njihovim transparentima bile su poruke upućene predsjedniku Andrzeju Dudi: “Poštuj Ustav!” To se odnosi prije svega na sporno imenovanje petoro ustavnih sudaca, iako je prethodna vlada već bila imenovala petero sudaca. Ustavni sud je to proglasio neustavnim, na što je Duda ovlastio novu vladu da promijeni zakon.

Bijes zbog postupaka predsjednika koji se sve češće znao naći u sivoj zakonskoj zoni, bio je povod za proteste koji su započeli bezazleno – na Facebooku. Mateusz Kijowski formirao je Odbor za obranu demokracije (KOD) koji je u međuvremenu registriran kao udruženje. Ime je program i podsjeća na Odbor za obranu radnika koji je 1976. formirao legendarni poljski oporbenjak Jacek Kuron. Njegova udovica bila je među prvima koji su na internetu podržali inicijativu Kijowskog. Tri tjedna nakon osnivanja KOD-a, 50.000 prijatelja udruženja izašlo je na ulice. Njihovi nacionalistički protivnici pokušali su ih nadglasati glazbom, urlanjem i uvredama, ali nisu uspjeli. Policija se pobrinula da dvije skupine ostanu na sigurnom rastojanju. Sljedećeg dana situacija se promijenila jer su centar Varšave okupirale pristaše Jarosława Kaczyńskog. Šef stranke Pravo i pravda (PiS), kojoj pripada i predsjednik Duda, nema državnu funkciju, ali se smatra da upravlja radom vlade na čijem je čelu premijerka Beata Szydło. Kaczyński je politički mentor šefice vlade i predsjednika Poljske i zato su oni i pouzdani realizatori njegovih planova. “Mi smo prava Poljska – a ne lopovi i komunisti koji su donedavno vladali”, doviknuo je Kaczyński masi od 20.000 ljudi koja ga je frenetično pozdravljala. Protivnici Kaczyńskog smatraju da on namjerno podgrijava atmosferu, što potvrđuje i nastup na televiziji prije samih demonstracija tijekom kojeg je kritičare nazvao “izdajnicima”. “To je najgora vrsta Poljaka”, rekao je Kaczyński koji je tom izjavom izazvao lavinu komentara, a već istog dana mogle su se vidjeti slike majica na kojima je bio natpis – “Najgora vrsta Poljaka”.

TAKVE IZJAVE VOĐE VLADAJUĆE STRANKE stvorile su raspoloženje kakvo već odavno nije viđeno u poljskome društvu. Jako malo se međusobno razgovara, mnogo je svađa i izraza netrpeljivosti, a na društvenim mrežama kao da nisu suprotstavljeni građani koji imaju različita mišljenja, već krvni neprijatelji. I dok većina kritičara smatra da je PiS kriv za trenutne podjele u društvu, nacionalno-konzervativni političari krive prethodnu vladu. Političari PiS-a stalno govore o “prirodnom procesu”. O tome da se Građanska platforma mora oprostiti od vlasti te da to boli. Da su žestoke kritike u stranim medijima samo “dokaz za to koliko daleko sežu pipci i mreže liberala” te da je sve to “zavjera protiv pravih Poljaka”.

Situaciju je dodatno pogoršao i Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, koji je prošlog ponedjeljka za radio Deutschlandfunk rekao da “događaji u Poljskoj imaju karakter državnog udara”. Poljska premijerka Beata Szydło odmah je reagirala te je od predsjednika EU parlamenta zatražila ispriku zbog te izjave.

Međutim, Schulz nije jedini koji upozorava na opasnost situacije u Poljskoj jer su se oglasile i mnoge poznate osobe koje upozoravaju na opasnost od eskalacije sukoba. “Ovo može završiti građanskim ratom”, rekao je bivši predsjednik Lech Wałęsa na poljskoj televiziji te se založio za održavanje referenduma koji bi trebao dovesti do toga da parlament sam sebe raspusti, a predsjednik bude smijenjen.

I DRUGI BIVŠI POLJSKI PREMIJERI I PREDSJEDNICI kritizirali su instrumentalizaciju Ustavnog suda. “Vlade prolaze, demokratska Poljska ostaje”, napisali su u zajedničkoj izjavi. Ugledne institucije opominju da treba poštivati demokraciju, ali vladajuća stranka čvrsto se drži svog kursa te planira transformiranje javnog radija, televizije i novinske agencije PAP u državne medije. Analitičari zbivanja u poljskoj sada se pitaju kako je cijela situacija mogla toliko eskalirati, ali i tvrde da krivce za to ne treba tražiti samo u taboru PiS-a jer je prethodna vlada odavno narušila vlastiti ugled “liberalne građanske platforme”. Okrenula se neoliberalnoj ekonomskoj politici, nije pridobila društveni centar, a opsluživala je prije svega vlastitu klijentelu: biznismene i bogataše. U to spada i imenovanje ustavnih sudaca pred same izbore.

“Pratit ćemo daljnji rad vlade. Ali jednako važnim smatramo i političko obrazovanje u zemlji”, kaže Kijowski iz Odbora za obranu demokracije. On smatra da su Poljaci u posljednjih 25 godina zaboravili koliko je demokracija osjetljiva, napominje da ona nije nešto što se odvija samo po sebi i dodaje da su oni koji su na vlasti zaboravili “da se vlast većine ne smije zamijeniti s diktaturom”.

Jaroslaw Kaczyński je već kao predsjednik vlade, sa svojim bratom Lechom kao predsjednikom države, bio vrlo težak kada je u pitanju bila suradnja s ostalim europskim političarima i tijekom pregovora o članstvu u Europskoj uniji do ludila je dovodio pregovarače svojim egocentričnim pregovaračkim pokerom. Tada se to iz političkih razloga ignoriralo, a Kaczyński je u međuvremenu puno toga naučio te se čini da je ovoga puta odlučan u nakani da ne pusti iz ruku uzde vlasti. Na kraju krajeva, na primjeru Mađarske vidio je da takvo ponašanje ostaje bez posljedica.

LUKSEMBURŠKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA Jean Asselborn, koji trenutačno predsjeda Ministarskim vijećem, podsjetio je poljske kolege da Europski ugovor u članku 2. države članice među ostalim obvezuje i na demokraciju i pravnu državu, u što se ubraja i podjela vlasti. A ako jedna stranka na vlasti to krši u toj mjeri kako je sada slučaj u Varšavi s imenovanjima sudaca Ustavnog suda, onda ju Bruxelles mora pozvati na red i podsjetiti na njezinu obvezu. To više nije unutarnja stvar Poljske, nego stvar cijele Europske unije.

Takav razvoj situacije najviše brine poljske poslovne ljude i ekonomiste koji su svjesni da je njihova država najveća korisnica sredstava iz fondova EU-a. Sukob vladajuće stranke s Bruxellesom mogao bi zatvoriti blagajnu, što bi bio ogroman udarac za poljsku ekonomiju. Ekonomisti upozoravaju Kaczyńskog da čini veliku pogrešku kada Europsku uniju vidi samo kao blagajnu, a da se pri tome ne moraju poštovati i neka pravila i obveze. Prva obveza je u pridržavanje pravila zajednice.

Međutim, EU ima vrlo malo mogućnosti za izricanje službenih financijskih sankcija, ali možda će se pronaći različite pogreške u budućim poljskim projektima za koje će se tražiti europska sredstva. S druge strane, čini se da Kaczyński ne brine previše o takvom scenariju te bez straha od posljedica kreće u obračun s prosvjednicima i političkim protivnicima. Dan nakon velikog oporbenog prosvjeda, izjavio je da otkako je njegova stranka na vlasti, u zemlji ponovo vladaju “pravi Poljaci”, a oporbenjake je nazvao lopovima. No oporbeni političari odgovaraju da je lopov sam Jaroslaw Kaczyński jer je on Poljacima ukrao demokraciju te pozivaju Europsku uniju da im pomogne u njenoj obrani. Pitanje je ima li u Bruxellesu dovoljno političke snage, ali i volje da odgovore na pozive poljske oporbe.

Komentiraj

FOTO:GettyImages
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.