NACIONAL JE ISTRAŽIO RAZLOGE zbog kojih su tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića i nakon obavljene revizije na zahtjev Europske komisije ostale na popisu tvrtki koje će dobiti sredstva iz Programa ruralnog razvoja, dok su ostali veliki poljoprivrednici ostali bez novca Europske unije

Ivica Todorić i njegov kocern Agrokor veliki su pobjednici revizije natječaja Programa za ruralni razvoj. Tvrtke Ivice Todorića će putem mjere 4.1.1. dobiti približno 46 milijuna kuna te će tako, barem kako se trenutno čini, biti jedini od velikih poljoprivrednih igrača koji će na kraju ipak dobiti sredstva Europske unije. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prošlog tjedna objavila je dugoočekivanu rang-listu projekata kojima su izdane privremene odluke o raspodjeli sredstava, nakon prvog natječaja za operaciju 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava”. Tom odlukom oduzeta su velika sredstva Marku Pipuniću i Mirku Ervačiću, poljoprivrednicima i prijateljima bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, s obrazloženjem da su njihove tvrtke doista umjetno stvorile uvjete za dobivanje potpore.

Nakon što je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila novu rang-listu, Nacional je istražio što je bilo ključno u prosuđivanju da je Europska komisija pogriješila kada je ustvrdila da su brojne tvrtke, uključujući i one iz sastava koncerna Agrokor, umjetno stvorile uvjete za dobivanje potpore, a ujedno je ista ta Europska komisija bila u pravu kada je to ustvrdila za tvrtke povezane s prijateljima Tihomira Jakovine.

Odgovore na ta pitanja Nacional je potražio u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ministarstvu poljoprivrede i Agrokoru. Oni se u svom sukusu svode na tvrdnje da su državna tijela zaključila da tvrtke u vlasništvu Agrokora nisu međusobno povezane, da njihovi projekti nisu slični i ne ovise jedan o drugom.

U SVOJOJ ISTRAZI NACIONAL je došao i u posjed dokumenta iz Ministarstva poljoprivrede iz vremena dok je ministar bio Tihomir Jakovina, koji pokazuje da su u tom ministarstvu namjerno ignorirali preporuke Europske komisije i da su svjesno dozvolili da se tvrtke istih vlasnika i sličnih projekata jave na natječaj. Tihomir Jakovina i njegovi suradnici branili su se da je za natječaje Programa ruralnog razvoja sve rađeno po preporukama Europske komisije, iako te preporuke izričito zabranjuju da se na natječaje javljaju oni koji za potrebe natječaja umjetno stvaraju uvjete kako bi prijavili više tvrtki i uzeli više sredstva iz natječaja.

Nacional je još početkom svibnja prvi u Hrvatskoj otkrio imena 21 tvrtke kojoj je blokirana isplata oko 360 milijuna kuna iz Programa za ruralni razvoj, nakon što je Europska komisija izdala negativno mišljenje o uvjetima pod kojima je taj natječaj raspisan. Među tim tvrtkama bile su dvije tvrtke u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, pet tvrtki koje su u vlasništvu tvrtke Žito Marka Pipunića te četiri tvrtke u vlasništvu Mirka Ervačića. Tvrtkama u vlasništvu Agrokora, PIK Vinkovci i Vupik, trebalo je po spornom natječaju biti isplaćeno 46 milijuna kuna, odnosno svaka je trebala dobiti 23 milijuna. Pet tvrtki u vlasništvu kompanije Žito d.o.o. čiji je vlasnik Marko Pipunić iz programa za Ruralni razvoj trebalo je dobiti 202 milijuna kuna. Tvrtke Salami Aurea i Copadio Prosciutto Pannonico trebale su dobiti svaka po 38 milijuna kuna, tvrtka Floccus 32 milijuna kuna, a Argumentum Vitae 17 milijuna kuna. Na popisu su i tri tvrtke u vlasništvu Osatina grupe Mirka Ervačića, Nova natura, Vego Plantis i Mesna industrija Natura, koje su zajedno trebale dobiti 72 milijuna kuna, a dodatnih 38,5 milijuna kuna samostalno je trebala dobiti Osatina grupa.

Nakon što je na zahtjev Europske komisije napravljena revizija cijelog procesa, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je novu listu odabranih projekata na kojem nema tvrtki Marka Pipunića i Mirka Ervačića, ali se na tom popisu ipak našlo desetak tvrtki, uključujući i one koje posluju unutar koncerna Agrokor.

  • NACIONAL JE JOŠ POČETKOM svibnja prvi u Hrvatskoj otkrio imena 21 tvrtke kojoj je blokirana isplata oko 360 milijuna kuna nakon što je Europska komisija izrazila negativno mišljenje o uvjetima natječaja

Izvor Nacionala koji je dobro upućen u zbivanja u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tvrdi da to pokazuje da je odluka o oduzimanju sredstava prije svega politička, tempirana uoči izbora, čime se željelo dodatno naštetiti SDP-u i pokazati da je vlada u kojoj je Tihomir Jakovina bio ministar poljoprivrede radila za interese nekoliko njemu bliskih poslovnih ljudi poput Marka Pipunića i Mirka Ervačića.

“DA SE DOISTA IMALO HRABROSTI riješiti cijeli taj problem i da se doista suštinski išlo rekonstruirati gdje su sve umjetno stvoreni uvjeti, onda bi se na ovom popisu našao i Ivica Todorić, ali ministar Romić očito za to nije imao dovoljno hrabrosti, a ni političke volje”, tvrdi Nacionalov izvor koji je posebno želio naglasiti da u Europskoj uniji do sada još ne postoji primjer da je novac oduziman zbog tzv. umjetno stvorenih uvjeta. Po njegovu uvjerenju ovaj se slučaj, selektivnom odlukom o oduzimanju sredstava samo dijelu tvrtki koje Europska komisija smatra spornima, sada koristi prvenstveno kako bi se proizvela afera kojom Most želi proizvesti političku štetu SDP-u.

“Poljaci su za svoju poljoprivredu uzeli milijarde eura iz EU fondova i tisuće tvrtki je dobilo potpore. Znate li koliko je otkriveno tvrtki s umjetno stvorenim uvjetima? Ni jedna. Da ne govorim o tome da je o rezultatima revizije odlučivala jedna osoba koja je davala svoje mišljenje ravantelju Agencije i ministru poljoprivrede”, kazao je Nacionalov izvor koji tvrdi da je za vrijeme mandata Tihomira Jakovine i dok je ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bio Ante Pezo, o svim sumnjivim radnjama odlučivala stručna komisija s nekoliko neovisnih članova koja je detaljno proučila svaki predmet. Izvor Nacionala tvrdi da je danas, otkako je taj resor pod političkom kontrolom Mosta, situacija drugačija i da odluku samostalno donosi Jelena Tomić Jović, direktorica Sektora za ruralni razvoj.

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu poljoprivrede, tek paušalno, bez ikakvih smislenih i argumentiranih objašnjenja, tvrde da se u ovom procesu poštovao zakon i sve uredbe vezane uz Program ruralnog razvoja i odbacuju navode da su protežirane pojedine tvrtke kojima je dodjela sredstava ipak odobrena.

“Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je sve privremene odluke o raspodjeli sredstava i odluke o odbijanju zahtjeva za potporu, donijela temeljem Uredbe (EU) br. 1306/2013 i Pravilnika o provedbi mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine br. 7/15)”, stoji u odgovoru Agencije na upit Nacionala o tome zašto se tvrdi da se procesu revizije ni jednoj tvrtki nije išlo na ruku.

U Agrokoru tvrde da su tvrtke PIK Vinkovci i Vupik na natječaj prijavile po jedan projekt te da su ti projekti posve neovisni, odnosno samostalni, i dio su redovitih investicijskih planova tih kompanija.

“KAKO NI JEDNA OD AGROKOROVIH kompanija nije za potrebe tog ili bilo kojeg drugog natječaja osnivala nova poduzeća niti je radi mogućnosti ostvarivanja većeg intenziteta sufinanciranja prijavljivala zajedničke projekte, jednostavno nema okolnosti koje bi upitnim činile ijednu od tih prijava. Europske uredbe i pravila ne ograničavaju mogućnost da se više poduzeća iz skupine povezanih javlja na isti natječaj; ono što ne dozvoljavaju jest da se stvaraju dodatne okolnosti (umjetno stvoreni uvjeti) kojima ona stječu pogodnosti koje drugima nisu dostupne. Stoga, kompanije PIK Vinkovci i VUPIK ispunile su sve uvjete u skladu s propisima i time ostvarile pravo na sredstva potpore za investicije”, tvrde iz Agrokora.

Ministar poljoprivrede Davor Romić za Nacional je odbacio sve kritike kada je u pitanju poništenje dijela ovog natječaja i tvrdi da je donesena odluka u ovoj situaciji bila jedino moguće rješenje nakon što je Europska komisija zatražila reviziju cijelog procesa. Romić je izbjegao odgovoriti smatra li da se ovakvom odlukom selektivno pomoglo pojedinim tvrtkama s popisa koji Europska komisija smatra spornim. Romić ističe da ministar niti može, niti je dodjeljivao ili uskraćivao novac iz Programa ruralnog razvoja. Tvrdi da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo mjerila i kriterije, a da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi postupke sukladno postavljenim ciljevima i pripadajućim uredbama Europske komisije.

“KRONOLOGIJA DOGAĐANJA I POSTUPAKA u dodjeli sredstava iz EU fonda za ruralni razvoj je više puta u medijima detaljno obrazložena od Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Te su institucije bile u obavezi revidirati provedeni natječaj nakon višestrukih prigovora potencijalnih korisnika i revizije Europske komisije, a u postupak su bile uključene i duge institucije iz AFCOS mreže. APPRRR je postupila sukladno zaključcima provedenih analiza i izdala privremene odluke za mjeru 4.1.1. i revidirala već izdane privremene odluke za mjeru 4.2.1 kako je i bilo najavljeno. Dakako da svaki korisnik koji smatra da je oštećen takvim odlukama može koristiti zakonski pravni lijek. Predviđeni pravni lijek ne podrazumijeva medijski pritisak na tijela koja su svoj posao odradila sukladno svojim ovlastima, a u okviru propisa i zajedničke EU regulative, čuvajući obraz Republike Hrvatske u zajednici kojoj smo voljom naših građana pristupili i vodeći računa o trošenju sredstava poreznih obveznika”, tvrdi Romić i ističe da je odluka donesena prvenstveno na temelju ozbiljne argumentacije o tzv. umjetno stvorenim uvjetima, što znači pokušaj stjecanja veće potpore od strane korisnika nego što bi to bili u mogućnosti ostvariti.

“Umjetno stvoreni uvjeti utvrđeni su na temelju indikatora vezanih uz strukturu vlasništva u pogledu povezanih društava, financiranje, promjene odgovornih osoba, promjene građevinske dozvole i/ili investitora neposredno prije ili tijekom natječaja, lokacije i vrste ulaganja. Prema tome, nikako se u ovom slučaju ne radi o tome da je nekome uskraćeno pravo na sredstva EU, nego su nepravilnosti proizašle iz Pravilnika o provedbi mjere 4 Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1. Natječaji su otvoreni i provedeni od veljače 2015. do travnja 2015., i to prije nego je Program ruralnog razvoja bio službeno odobren”, rekao je za Nacional Romić koji tvrdi da je po naputku revizije Europske komisije bilo potrebno istražiti sve umjetno stvorene situacije i isključiti ih iz financiranja.

“PREMA TOME, PRI DONOŠENJU odluka nadležna tijela APPRR-a vodila su se navedenim uputama i procedurama. Postavlja se pitanje čime su se vodili oni koji su propisali uvjete natječaja po kojemu će veliki dio odobrenih sredstava dobiti mali broj velikih korisnika i kako će se time pridonijeti ostvarivanju planiranih ciljeva Programa i potrebama ruralnog prostora. Naime, strategijom Ruralnog razvoja propisano je da će planiranim sredstvima (2014.-2020.) biti financirano 1800 projekata. Postavlja se time i pitanje može li to biti ostvareno ako se s 50% sredstava financira 250 projekata? Osobno sam već izjavio da ne znam kojom se logikom vodilo bivše vodstvo Ministarstva poljoprivrede pri donošenju takvih odluka i jesu li procijenili kakve će to posljedice imati na ostale potencijelne korisnike u ruralnom prostoru. Moj je izričit stav da izbalansirano financiranje iz PRR treba rezultirati ujednačenim razvojem i obnavljenjem hrvatskog ruralnog prostora, te svakako da i tzv. veliki korisnici i tzv. mali korisnici imaju specifične i važne uloge u tom procesu”, zaključio je Romić te je na kraju dodao da su u Ministarstvu poljoprivrede svjesni u potpunosti devastacije i osiromašavanja ruralnog prostora, te da su svakodnevno suočeni s iseljavanjem prvenstveno mladih ljudi, upravo onih koji bi trebali u tom prostoru naći egzistenciju i kvalitetan život. Upravo zbog toga, tvrdi Romić, do kraja će inzistirati i ustrajati na tome da procedure budućih natječaja budu bolje pripremljene, brže i učinkovitije i da u konačnici budu u službi onih koji ustraju u svom radu u poljoprivredi te najavljuje i skoru objavu novog natječaja iz mjere 4 u rujnu 2016. po novim procedurama.

  • ‘DO KRAJA ĆU INSISTIRATI i ustrajati na tome da procedure budućih natječaja budu bolje pripremljene, brže i učinkovitije i da u konačnici budu u službi onih koji ustraju u svom radu’, tvrdi ministar Romić

Romićeve riječi donekle su potvrđene i dokumentom iz Ministarstva poljoprivrede, a koji je na uvid dobio Nacional. U dokumentu iz vremena ministra Tihomira Jakovine, koji je potpisala njegova bliska suradnica i pomoćnica Davorka Hajduković izričito se navodi da je u natječaju za mjere 4.1.1. Ruralnog razvoja dozvoljeno da “korisnici u zajedničkom projektu mogu biti u krvnom srodstvu kao i da korisnici u zajedničkom projektu mogu biti povezana društva”. U istom dopisu, koji je upućen tadašnjem ravnatelju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Anti Pezi, navode se i pravila za podmjeru 4.2., stoji da je prihvatljivo da “korisnik A i korisnik B podnesu zahtjev za potporu unutar istog natječaja i iste operacije s tim da je korisnik A osnivač korisnika B”. Nacionalov izvor tvrdi da ovaj dokument i navedena pravila natječaja nedvojbeno pokazuju da je riječ o svjesnom pogodovanju i izbjegavanju pravila Europske komisije od strane Jakovinine pomoćnice, Davorke Hajduković.

Tvrdi se da će zbog tako sročenog dopisa Marko Pipunić vjerojatno tužiti Republiku Hrvatsku za iznos od gotovo 77 milijuna kuna te da će vjerojatno taj proces i dobiti te će mu građani Republike Hrvatske iz državnog proračuna isplatiti navedena sredstva.

TVRDI SE DA PIPUNIĆ IMA OSNOVE za tužbu jer je u mjeri 4.2.1, još za vrijeme vlasti Zorana Milanovića, Jakovina donio Odluke o raspodjeli sredstava, što znači da se država obvezala isplatiti navedena sredstva. Tvrdi se da je baš zato Pipunić krenuo u ofenzivu i pripremu pritiska na buduću vlast i pravosudne institucije. Najnoviji je to slučaj u kojem bi zbog odnosa Jakovine i Pipunića najveću štetu mogli pretrpjeti porezni obveznici koji su već platili štetu od 72 miljuna kuna u aferi “šećerne kvote”, kada je zbog Jakovininog pogodovanja Marku Pipuniću na štetu Marinka Zadre, ovaj drugi tužbom ostvario naknadu štete u navedenom iznosu.

Jakovina za taj propust nije odgovarao, a kako se čini, Most mu je omogućio da ne odgovara ni za ovaj. Naime, Mostov ministar poljoprivrede Davor Romić, za pomoćnika u Upravi za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju doveo je Maria Njavru, koji je u vrijeme Jakovine bio član Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020, dok je za načelnicu sektora Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj zadržao Nadu Trgovčević Leticu. Interesantno je da su oboje Romićevih najbližih suradnika sudjelovali u spornim natječajima. Sve to pokazuje da je ova afera još daleko od svog konačnog ishoda i odgovora na pitanje tko će odgovarati za zaustavljanje investicija u poljoprivredi već više od godinu dana te nanošenje štete državnom proračunu.

Komentiraj

FOTO:Pixsell
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.