Ovisnička scena u Hrvatskoj značajno se promijenila u  zadnjih desetak godina, tako da je danas karakterizira sve veći broj neopijatskih ovisnika, uživatelja kanabisa i novih droga, uz nastavak trenda sve manjeg korištenja heroina, pokazuje izvješće vladina Ureda  za suzbijanje zlouoprabe droga za 2014. godinu.

Najdostupnije sredstvo ovisnosti u Hrvatskoj je marihuana, no lako su dostupne i tzv. nove droge, sredstva sa sintetiziranim kanabinoidima, koja se prodaju u tzv. smart i tobacco shopovima.

Lani otkriveno čak 116 novih droga

Prošle je godine, putem nacionalnih sustava ranog upozoravanja, na području EU-a otkriveno 116 novih psihoaktivnih spojeva, a samo u Hrvatskoj 18, u obliku biljnih preparata, raznih smola, tableta i praha. Prodaju se kao osvježivači prostora pod raznim marketinškim imenima – Galaxy, Atomix, Vertex, Bud Factory, Bonsai Cirtus.

Takve mješavine bilja natopljene psihoaktivnim susptancama dostupne su i preko interneta, a nerijetko su u ponudi i drugih trgovina u Hrvatskoj. Reklamiraju se kao “egzotični mirisi koji daju bogatu aromu” i nisu za ljudsku uporabu, no njihovim pušenjem postižu se učinci slični onima kod konzumiranja kanabisa.

Zoran Zoričić, predstojnik Zavoda za alkoholizam i bolesti ovisnosti KBC-a Sestre milosrdnice, kaže da Hrvatska dijeli trendove prisutne u cijeloj Europi, u kojoj upravo te “nove tvari” zadnjih pet godina najviše intrigiraju i zbunjuju policiju, zakonodavce i liječnike.

Tzv. nove droge, poznate i pod terminom “legal highs” – nove su supstance s psihoaktivnim djelovanjem proizvedene u “priručnim” kemijskim laboratorijima, a na hrvatsko tržište dolaze najviše iz Nizozemske, Belgije i baltičkih zemalja. SAD je suočen s pravom poplavom ljudi koji u kućnom obrtu rade različite psihostimulanse na temelju priručnika “skinutih” s interneta, No, u Hrvatskoj do sada još nije otkriven niti jedan takav laboratorij.

Droga iz kućnog obrta

U kućnom obrtu proizvode se nove “kemikalije” – katinoni, piperazini, sintetski kanabinoidi, koji uglavnom imitiraju amfetamine i aktivni sastojak kanabisa THC. Njihov je popis svakim danom sve duži, formule sve “maštovitije”, a djelovanje sve misterioznije.

U izvješću Vladina Ureda ističe se da je najčešće riječ o vrlo potentnim i toksičkim spojevima, koji izazivaju brojne zdravstvene probleme i uzrok su sve većeg broja akutnih i fatalnih intoksikacija diljem EU.

Kako bi se suzbila pošast takvih tvari koje se legalno prodaju u hrvatskim trgovinama, ministar zdravlja Siniša Varga u prosincu 2014. donio je novi Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Time su pod hrvatsku zakonsku regulativu stavljene čitave skupine ranije legalno dostupnih psihoaktivnih spojeva.

I Vladin Ured puno je radio zadnjih pet-šest godina na njihovu suzbijanju. U ožujku 2014. pokrenuli su koordinirani nadzor smart shopova, u suradnji s policijom,  Ministarstvom zdravlja, sanitarnom inspekcijom i carinom. Akcija je provedena u devet gradova u kojima je otkriveno 15-ak takvih trgovina i većina ih je zatvorena.

“Riječ je o rekreativnim psihostimulansima, koji ne izazivaju snažnu i brzu ovisnost, no to ne znači da nisu vrlo opasni. Konzument nikada ne zna što je točno uzeo, a u kombinaciji s alkoholom, mogu dovesti do kardiorespiratornog zatajenja, pa i smrti”, kaže psihijatar Zoričić.

Najveći korisnici mladi skloni eksperimentiranju

Cijela Europa bilježi porast upotrebe sintetskih kanabinoida, sličnog djelovanja kao i marihuana. Sintetizirani su u ilegalnim laboratorijima, jeftiniji su i dostupniji od marihuane, koju je teško ilegalno uzgojiti. Osim smart shopova, prodaju ih i grupe vršnjaka i sitnih dilera koje policija teško prati. Zato se sve više pažnje polaže na preventivne aktivnosti u školama – kako bi se mlade na vrijeme upozorilo da ne prihvate ponuđeno.

Naime, za psihostimulanse i kanabinoide karakteristično je da ih isprobavaju najviše mladi, skloni eksperimentiranju. Najrizičnija je dobna skupina između 14. i 21. godine života –  kada su mladi u sukobu s autoritetima i baš zbog zabrane isprobavaju “zabranjeno voće”.

“Suvremeno društvo mladima poručuje da imaju pravo na sve i da sve mogu probati.  Ako kreću u eksperimentiranje, najčešće su to kanabinoidi i psihostimulansi. Sreća je da oni nemaju adiktivni potencijal, poput heroina kojega je dovoljno uzeti dva do tri puta da stvori ovisnost”, kaže Zoričić.

Po istraživanjima Eurobarometra među mladima od 18 do 30 godina, po korištenju novih droga Hrvatska je u sredini, ne odstupa od prosjeka poput Poljske ili Irske, koje su bile poplavljene smart shopovima prije tri do četiri godine. Problem je i sustava kako kontrolirati on line prodaju, jer sve što se pojavi novo u npr. Njemačkoj za 15-ak je dana dostupno i u Hrvatskoj.

Nevjerojatna je brzina kojom se novi spojevi javljaju na tržištu, nešto se stavi pod kontrolu, a onda proizvođač izmijeni jednu molekulu i pojavi se nova tvar. Preko 400 spojeva pojavilo se u Europi zadnjih pet do šest godina, kaže Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporaba droga.

U Uredu nemaju podatke koliko mladih u Hrvatskoj koristi sintetske droge jer se ti konzumenti rijetko pojavljuju u tretmanu, no ankete su pokazale da je između 7 i 12 posto mladih u Hrvatskoj probalo sintetske kanabinoide. “Njihovo djelovanje povisuje tlak, izaziva slabost i mučninu, no najveći je problem što nikad ne znaju koliku količinu i kakvu psihoaktivnu tvar su dobili u nečemu što košta dvadesetak kuna”, kaže Mikulić.

Heroin je za luzere

Što se tiče konzumacije ostalih droga, Vladino izvješće pokazuje da je kokain ostao droga namijenjena “dobrostojećima”, a broj novoevidentiranih heroinskih ovisnika pet puta se smanjio u zadnjih desetak godina.

“Činjenica je da više nema opijatske, heroinske ovisnost kakva je vladala Europom 80-ih i Hrvatskom 90-ih godina prošlog stoljeća. Promijenila se i struktura korisnika i ponuda. Među mladima danas prevladava percepcija da je heroin za luzere. Da su to stari, ofucani narkići”, kaže Mikulić.

Manje je i zapljena heroina, što u vladinom Uredu tumače uspješnim međunarodnim policijskim akcijama i presjecanjima ruta dostave.

Stručnjaci  upozoravaju da je heroinska ovisnost najteža, najbrže vodi do sindroma apatije, manjka koncentracije, socijalne i radne disfunkcionalnosti…

“Trenutno možemo reći da imamo herion pod kontrolom, u zadnjih desetak godina oko pet puta se smanjio broj novoregistriranih ovisnika pa heroin više nema epidemiološku prijetnju kao prije 15 godina. No, što će biti u idućim godinama, ne može se sa sigurnošću reći. Postoje predviđanja da bi se proizvodnja opijuma u zemljama Dalekog istoka s vremenom mogla povećati. Ako ponovno krenu putovi heroina, ponovno bismo se mogli susresti s tim problemom”, kaže Zoričić.

Hrvatski model za heroinske ovisnike među najboljima u svijetu

Hrvatski tretman heroinskih ovisnika supstitucijskom terapijom jedan je od najboljih takvih modela u svijetu, priznat od mnogih svjetskih stručnjaka. Sustav čini mreža od 20 županijskih centara, zavoda za mentalno zdravlje, najveći dio ovisničke populacije sklonjen je s ulica i maknut iz narko miljea, tako da je sve manje smrti zbog toksikacije.

Zoričić se nada da politika sada neće narušiti sustav stvaran zadnjih 15 godina, aludirajući na predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima je bilo predviđeno da se tretman ovisnosti premjesti iz županijskih centara za mentalno zdravlje u domove zdravlja.

Za hrvatsku ovisničku scenu kaže da slijedi europske trendove, no situacija u SAD-u je drugačija. Ovisnost o kokainu, posebno o cracku, danas je u SAD-u većinom ovisnost crnačke populacije, dok je kod bijelaca sve prisutnija ovisnost o opioidnim analgeticima, tzv. pain killerima.

Najveći ovisnički problem SAD-a među bjelačkom populacijom trenutno su lijekovi za bol, poput Zaildiara, analgetika koji sadrži opijatno sredstvo. On izaziva ovisnost kod osoba s lumbalnim sindromom i bolovima u vratnoj kralježnici, koje ga nekritički uzimaju, a ta pojava, zajedno s takvim lijekovima, polako dolazi i na europske prostore.

Komentiraj

FOTO:Dusko Jarmaz/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.