Roman nedavno preminule hrvatske književnice Nade Mihelčić “Draga mama”, u kojemu autorica dubinski zahvaća u problematične roditeljske odnose, predstavljen je u četvrtak u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

Profesorica na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu Kos-Lajtman smatra da je “Draga mama” najbolji roman Nade Mihelčić, koji je srodan njezinim ranijim romanima pa djeluje pomalo starinski i arhaično. No “Draga mama” je sve samo nije jednostavan i plošan romana, napomenula je dodavši kako autorica dubinski zahvaća u problematične roditeljske odnose.

Uz to, navela je, osim odnosa s majkom, ocrtava se odnos prema ocu te odnosi među supružnicima, ali i problematika širih društvenih i klasnih odnosa te odnos prema povijesti.

Ocijenila je kako kroz složen i snažan ženski lik probija senzibilnost i krhkost te napomenula da je roman ispričan iz pozicije djevojke.

Profesorica na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu Dubravka Težak osvrnula se na cjelokupno djelo nedavno preminule književnice, podsjetivši da Nada Mihelčić počinje pisati svoje romane u razdoblju snažnoga procvata adolescentske književnosti, kad u svijetu, a i kod nas počinje rušenje tabu-tema o kojima se prije nije pisalo za djecu.

Ta anagažirana književnost, kako je istaknula, pokušavala je djelovati na djecu da se znaju snaći u različitim situacijama. Mihelčić je pisala o tim temama, ali je kod nje, za razliku od drugih koji su stvarali depresivnu atmosferu, probijao humor, napomenula je Težak dodavši kako se posebno služila ironijom.

Književnica Silvija Šesto prisjetila se svojega druženja s Nadom Mihelčić, a ulomke iz knjige čitale su glumice Irena Tereza Prpić, Tea Šimičić i Lara Janić.

U romanu “Draga mama” sva su događanja, ali i sve misli, emocije i unutarnji rascjepi prikazani iz pripovjedačke i fokalizatorske pozicije Viktorije, odnosno Bucke, kako je, ne obazirući se na činjenicu da se mladoj djevojci to nimalo ne sviđa, uporno zove njezina majka. Roman je objavila Naklada Ljevak.

Nada Mihelčić rođena je 1946. u Zagrebu, a preminula je u listopadu ove godine. Počela je pisati u zreloj dobi. Roman “Bilješke jedne gimnazijalke” uvršten je u lektiru za osme razrede osmogodišnjih škola. Hrvatski radio izvodi joj i reprizira dječju radiodramu “Arno i zlatna ribica”, za roman “Zeleni pas” (2009.) dobila je Nagradu Grigor Vitez, Nagradu Anto Gardoš i Nagradu Mato Lovrak. Godine 2011. roman “Pustolovine Arna i Điđija” podijelio je Nagradu Grigor Vitez s “Noinom mačkom drugim igrokazima” Sanje Lovrenčić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.