Predstavnici židovske vjerske zajednice u Hrvatskoj ni ove godine neće nazočiti službenoj komemoraciji u Jasenovcu 22. travnja, budući da se za bojkot odlučila i Koordinacija židovskih općina, koja će dva dana kasnije svoju komemoraciju u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta Jom Hašoa umjesto na zagrebačkom groblju Mirogoj održati u Jasenovcu.

“Nećemo sudjelovati na službenoj komemoraciji u Jasenovcu, već ćemo 24. travnja Jom Hašoa umjesto na Mirogoju održati u Jasenovcu”,  izjavio je u petak predsjednik Koordinacije Ognjen Kraus u telefonskom razgovoru za Hinu.

Židovska vjerska zajednica Bet Israel već je ranije također odlučila da ove godine neće nazočiti službenoj komemoraciji u Jasenovcu, u znak prosvjeda što Vlada ne poduzima konkretne korake dok se u društvu tolerira ustaška ideologija.

“Posljedica takvog poigravanja s jednim dijelom hrvatske povijesti izravno utječe na atmosferu u društvu, u kojem se ustaški zločini relativiziraju, i to na svim razinama, dok se istovremeno širi ksenofobija i antisemitizam”, priopćio je u četvrtak Bet Israel.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) odluku o tome hoće li sudjelovati na službenoj komemoraciji u Jasenovcu donijet  će na sjednici Izvršnog odbora u utorak, 21. ožujka. “Zasad nas nitko nije kontaktirao iz Sabora i nismo upoznati s planom komemoracije. Odluku o tome ćemo donijeti idući tjedan”,  izjavio je Franjo Habulin, predsjednik SABA RH.

Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine,  također još nije donijelo odluku o tome. Iz SNV-a poručuju da će o tom pitanju naknadno obavijesti javnost.

Službenoj komemoraciji u Jasenovcu ni lani nisu nazočili predstavnici židovske zajednice, kao ni predstavnici Srpskoga narodnog vijeća i antifašističkih organizacija jer su smatrali da je u društvu prisutna revitalizacija ustaštva.

Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Denis CERIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.