Gost Točke na tjedan N1 televizije bio je Drago Munjiza, bivši direktor Konzuma. Govorio je i o visokim savjetničkim honorarima u Agrokoru.  Jeste li se susretali s tim u svom dosadašnjem radu?

Nikada nisam imao takve klijente. Komuniciram s udrugama i redovito dobivamo studije u kojima se vidi prosjek plaća koji ostvaruju ti menadžeri u svijetu. Oni se angažiraju na jedan rok, kao i ovdje. Cijena po danu je 1.000 do 1.500 dolara, a za ovakve stvari plaće su 2.000 do 3.000 dolara po danu. Često se dogovara i nagrada. U svijetu su to uobičajene nagrade, jedino je problem svaki dan to fakturirati, 5.000 funti.

Gordan Maras problematizira činjenica da savjetnici dobivaju ogromne iznose. Sam Ramljak je rekao da će posao savjetnika koštati i do 70 milijuna eura. Jesu li to normalni iznosi?

Ako se zadržimo na biznis aspektu vrijedi pravilo, što je veća kriza veća je i nagrada. Naknade mogu biti velike, ali je pitanje je li se to moglo mudrije postaviti da mjesečna naknada bude manja, a nagrada izdašnija. Ramljak račune polaže vjerovničkom vijeću i siguran sam da će ih informirati o svim detaljima. U Hrvatskoj smo i nismo navikli na ove iznose, ali to su zaista mali iznosi ako se uspije provesti restrukturiranje. Uzimajući takavu naknadu savjetnici su obećali da će to provesti savršeno.

Ne postigne li se nagodba?

Nisam vidio ugovore. Vi uvijek vrijedite onoliko koliko vam vrijedi posljednji posao. Najveći problem kriznih menadžera je da uvjiek ispočeka moraš biti uspješan. Bilo bi dobro da oni opravdaju takve iznose.

Je li Ramljak imao veći izbor ili se baš morala uzeti njegova bivša tvrtka za ovaj posao?

Ima desetak ljudi koji to rade, ali ovi ljudi koji su izabrani su izvrsni krizni menadžeri. Ramljak se može opravdati da je u hitnji, brzini trebao ljude koje poznaje i kojima vjeruje.

Ne vidite sukob interesa?

Bilo bi dobro da je procurilo u javnost na početku, kad je informirao vjerovničko vijeće. Sad pred nagodbu se to koristi da mu se oslabi pregovaračka poziija ili da ga se sruši. Trebao je to preduhitriti, ali lako je biti general poslije bitke.

Kako se biraju konzultanti u Hrvatskoj? 

Mijenja li priču ako su oni sami pisali Lex Agorkor?

To je poitičko pitanje i na to će političari morati dati odgovor. Sigurno je te stvari bolje znati na početku nego na kraju, osobito ako kraj ne bi bio dobar.

Komentiraj