Tjedan dana uoči dodjele Nobelove nagrade za mir, analitičari i mediji počeli su tradicionalno nagađanje o tome tko bi mogao biti dobitnik, a među potencijalnim favoritima navode se njemačka kancelarka Angela Merkel, papa Franjo i UN-ova agencija za izbjeglice UNHCR.

Pojedinci i organizacije iz cijeloga svijeta ove su godine za Nobelovu nagradu za mir nominirali 273 kandidata. Javnosti nisu poznate sve kandidature što potpiruje spekulacije i oklade uoči dodjele 9. listopada u Oslu.

Kristian Berg Harpviken, ravnatelj Instituta za mirovne studije u Oslu, koji svake godine sastavlja kratku listu potencijalnih dobitnika no nije povezan s odborom što dodjeljuje nagradu, kaže da bi ove godine nagrada mogla biti povezana s izbjegličkom krizom. Njegova favoritkinja je Angela Merkel.

“Radi se o kombinaciji njezina moralnog vodstva i donošenja teških odluka koja zaslužuje nagradu”, rekao je Harpviken.

Drugi mu je favorit ruski list Novaja Gazeta, rijedak slučaj neovisnog novinarstva u Rusiji.

Trojica norveških povjesničara i analitičara koji uređuju internetsku stranicu posvećenu Nobelovoj nagradi za mir kažu da je snažan kandidat UNHCR, koji je već dvaput dobio Nobela, 1954. i 1981.

Analitičari smatraju da bi se Odbor za dodjelu Nobela mogao odlučiti za neki međunarodni sporazum, poput onoga između Irana i šest svjetskih sila o rješavanju problema iranskog nuklearnog programa. Drugi mirovni ugovor koji se spominje je između kolumbijske vlade i revolucionara FARC-a.

“To je riskantno. Već su to radili u prošlosti s bliskoistočnim mirovnim sporazumima ili Vijetnamskim mirovnim sporazumom iz 1973.” koji su poslije propali, smatra analitičar Asle Sveen.

 

  • Ravnatelj švedskog Instituta za mirovne studije Dan Smith misli da bi Odbor mogao naglasiti da je ovo “godina klime” zbog toga što će se u prosincu održati međunarodna klimatska konferencija u Parizu na kojoj bi trebao biti usvojen globalni sporazum o redukciji stakleničkih plinova odgovornih za globalno zagrijavanje.

 

“Ne bih se iznenadio i bilo bi mi jako drago da vidim nagradu povezanu s klimatskim promjenama”, rekao je.

Dvoje kandidata koji se spominju u tom kontekstu su američki znanstvenik James Hansen i voditeljica UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama Christina Figueres.

Papa Franjo mogao bi biti pobjednik ako Odbor odluči nagraditi socijalnu pravdu.

Nobelov odbor savjetuje one koji nominiraju kandidate da ne iznose njihova imena, ali nema nikakva pravila koje to zabranjuje, što objašnjava zašto su neka imena javnosti poznata, a druga ne.

Papu je nominirao norveški parlamentarni zastupnik Abid Raja, zbog njegova zalaganja za društvenu pravdu i za obranu vjerskih sloboda. “Kao muslimanu, čast mi je što mogu nominirati Papu”, rekao je Raja.

Peteročlani Odbor za dodjelu Nobela imao je iznenađujuće, pa i kontroverzne izbore u prošlosti. Najsvježiji je primjer iz 2009. kada je nagradu dobio Barack Obama, tada manje od godinu dana na dužnosti. Godinu poslije nagrada je otišla kineskom disidentu Liuu Xiaobu što je izazvalo burnu reakciju iz Kine. Takva bi ove godine mogla stići iz Kremlja bude li za dobitnika proglašena Novaja Gazeta.

Nobelove nagrade dodjeljuju se i za književnost, medicinu, fiziku, kemiju i ekonomiju. Svaka vrijedi osam milijuna kruna (6,5 milijuna kuna).

Prve nagrade za sva područja, osim za ekonomiju, dodijeljene su 1901. iz ostavštine švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela. Nagrada za ekonomiju prvi je put uručena 1969. godine.

Objava ovogodišnjeg dobitnika Nobela za medicinu bit će u ponedjeljak 5. listopada, za fiziku u utorak, za kemiju u srijedu, a za mir u petak. Nobel za ekonomiju bit će objavljen u ponedjeljak 12. listopada. Datum objave Nobela za književnost po tradiciji se objavljuje naknadno, ali najčešće to bude dan prije dodjele nagrade za mir.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.