Nasilje je najveći izazov s kojim su suočene žene diljem svijeta, a napredak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti je nestabilan, rekla je čelnica agencije Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje uloge žena.

Izvršna direktorica agencije UN Žene Phumzile Mlambo-Ngcuka izjavila je da se unatoč višedesetljetnim naporima u ostvarivanju jednakih prava ni za jednu zemlju ne može reći da je rodno ravnopravna.

One postižu napredak u nekim područjima, dok istodobno u drugima nazaduju.

Mlambo-Ngcuka nazvala je globalnu razliku u plaćama od 24 posto “najvećim pljačkašem” žena.

Njezina agencija pokrenut će svjetsku koaliciju za borbu protiv nejednakosti plaća tijekom sastanka UN-ovog Povjerenstva o statusu žena idućeg tjedna.

Međutim, ona je istaknula da je nasilje najveći problem s kojim su žene suočene. Svaka treća žena u svijetu iskusi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života, a 50 posto žena žrtava ubojstva ubiju njihovi partneri ili članovi obitelji.

Oko 120 milijuna djevojaka diljem svijeta, ili otprilike svaka deseta, bila je prisiljena na seks ili druge oblike spolnog zlostavljanja, kaže agencija.

“Nasilje nad ženama stvaran je problem posvuda u svijetu, bez obzira jeste li bogati ili siromašni, u razvijenim zemljama ili onima u razvoju”, kazala je Mlambo-Ngcuka.

“Čak i zemlje koje imaju najviše pokazatelje rodne ravnopravnosti poput Islanda, još uvijek se suočavaju s nasiljem nad ženama”, kazala je ona u intervjuu za Reuters.

Island je u siječnju potresla nasilna smrt 20-godišnjakinje u Reykjaviku. Mornar s Grenlanda uhićen je u svezi s njezinom smrću.

Mlambo-Ngcuka, Južnoafrikanka, na čelu je agencije UN Women od 2013. godine. Bila je članica parlamenta u prvoj demokratskoj južnoafričkoj vladi i prva potpredsjednica u toj zemlji.

Kazala je da je globalni napredak u ostvarivanju prava žena, od jednakih plaća do osnaživanja žena u vodstvu i smanjenja stopa nasilja, nedosljedan i nejednak.

“Države imaju ustave kojima se ponose da su demokratski, ustave koji definiraju jednakost, ali se nitko ne bori da žene budu jednako plaćene”, kazala je.

“To je kontradiktorno”, dodala je ona. “Kako objašnjavate da Afganistan ima više žena u parlamentu nego što ih ima u američkom Kongresu?”

Žene imaju 28 posto mjesta u afganistanskom parlamentu u usporedbi s 19 posto u američkom Kongresu, navodi se u statističkim podacima Svjetske banke za 2016.

Mlambo-Ngcuka zato ističe Kolumbiju, koja je nedavno izašla iz 52-godišnjeg građanskog rata u kojemu je ubijeno više od 220.000 ljudi, kao primjer države koja je pretekla svoje susjede.

Kolumbijski Kongres i pobunjenici u studenome su postigli mirovni sporazum koji ženama osigurava zemljišna i vlasnička prava, i jamči progon silovanja koja su počinili i pripadnici vladinih snaga i pobunjenika.

“U tom mirovnom sporazumu oni su napravili stvarno dobre korake vezano za rodnu ravnopravnost”, rekla je Mlambo-Ngcuka.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.